Mihailo II Vojislavljević
Mihailo II Vojislavljević | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Mihailo II Vojislavljević |
Datum rođenja | oko 1081. |
Mesto rođenja | država Vojislavljevića |
Datum smrti | početak 12. vijeka |
Mesto smrti | država Vojislavljevića |
Porodica | |
Roditelji | Konstantin Bodin Jakvinta Barijska |
Dinastija | Vojislavljevići |
Kralj Duklje i Travunije | |
Period | (oko 1100. ili 1101. godine) |
Prethodnik | Konstantin Bodin |
Naslednik | Dobroslav II |
Mihailo II (kraj 11. vijeka — početak 12. vijeka) bio je srpski kralj i vladar Duklje i Travunije, iz dinastije Vojislavljevića. Vladao je veoma kratko, oko 1100. ili 1101. godine, neposredno nakon smrti svoga oca, kralja Bodina, koga je nasljedio na dukljansko-travunskom prijestolu, ali je nedugo potom bio svrgnut.[1][2][3]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Mihailo je bio najstariji sin kralja Bodina i kraljice Jakvinte. Njegova braća su bili Đorđe, Arhiric i Tomo. Smrću njegovog oca, okončano je razdoblje uspona države Vojislavljevića i započelo je doba unutrašnjih previranja i čestih smena na prijestolu.[4][5]
Prema svjedočenju Barskog rodoslova, Mihailo je kao najstariji sin i nasljednik kralja Bodina preuzeo vlast nakon očeve smrti, ali je nedugo potom došlo do prevrata, koji je izvršio njegov stric Dobroslav, koji je svrgnuo Mihaila i preuzeo vlast.[6][7][8]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Fine 1991, str. 230.
- ^ Kunčer 2009, str. 168.
- ^ Živković 2009, str. 301.
- ^ Kovačević 1967.
- ^ Ćirković 1981.
- ^ Mijušković 1988.
- ^ Živković 2006a.
- ^ Živković 2006b.
Izvori i literatura[uredi | uredi izvor]
- Izvori
- Živković, Tibor (2009). Gesta Regum Sclavorum. 2. Beograd-Nikšić: Istorijski institut; Manastir Ostrog.
- Kunčer, Dragana (2009). Gesta Regum Sclavorum. 1. Beograd-Nikšić: Istorijski institut, Manastir Ostrog.
- Mijušković, Slavko, ur. (1988) [1967]. Ljetopis popa Dukljanina (2. izd.). Beograd: Prosveta & Srpska književna zadruga.
- Mošin, Vladimir, ur. (1950). Ljetopis popa Dukljanina. Zagreb: Matica hrvatska.
- Šišić, Ferdo, ur. (1928). Letopis Popa Dukljanina. Beograd-Zagreb: Srpska kraljevska akademija.
- Literatura
- Veselinović, Andrija; Ljušić, Radoš (2008). Srpske dinastije (2. izd.). Beograd: Službeni glasnik.
- Živković, Tibor (2006a). Portreti srpskih vladara (IX-XII vek). Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
- Živković, Tibor (2006b). „Duklja između Raške i Vizantije u prvoj polovini XII veka”. Zbornik radova Vizantološkog instituta. 43: 451—466.
- Živković, Tibor (2008). Forging unity: The South Slavs between East and West 550-1150. Belgrade: The Institute of History.
- Kalić, Jovanka (1981). „Srpski veliki župani u borbi s Vizantijom”. Istorija srpskog naroda. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 197—211.
- Kovačević, Jovan (1967). „Od dolaska Slovena do kraja XII vijeka” (PDF). Istorija Crne Gore. 1. Titograd: Redakcija za istoriju Crne Gore. str. 279—444.
- Ćirković, Sima (1981). „Osamostaljivanje i uspon dukljanske države”. Istorija srpskog naroda. knj. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 180—196.
- Fine, John Van Antwerp Jr. (1991) [1983]. The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century. Ann Arbor, Michigan: University of Michigan Press.