Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije
Datum osnivanja | 29. novembar 1943. |
---|---|
Prethodne administracije | |
Rasformirano | 7. mart 1945. |
Zamenjena sa administracijom | |
Sedište | Demokratska Federativna Jugoslavija |
Predsednik NKOJ-a |
Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ; sloven. Nacionalni komite osvoboditve Jugoslavije, mkd. Национален комитет за ослободување на Југославија) je za vreme Narodnooslobodilačkog rata bio najviši izvršni i naredbodavni organ narodne vlasti u Jugoslaviji, sa svim obeležjima narodne revolucionarne vlade.
Tek po dolasku u oslobođeni Beograd NKOJ razvija svoju delatnost u punom opsegu.
Do marta 1945. nosilac je pregovora sa izbegličkom vladom radi postizanja sporazuma a u svrhu likvidacije paralelizma dveju vlada, u zemlji i inostranstvu, kao i međunarodnog priznanja promena u Jugoslaviji. Beogradskim sporazumom 1. novembra 1944. između maršala Tita i Ivana Šubašića postignut je državni kontinuitet Jugoslavije sa međunarodno-pravnog gledišta i utvrđena struktura jedinstvene vlade, formirane od NKOJ-a i vlade Kraljevine Jugoslavije, sa zadatkom da raspiše izbore za Ustavotvornu skupštinu. Do odluke Konstitute kralj Petar II je preneo svoju vlast na Namesništvo.
Krimska konferencija velikih sila februara 1945. sankcionisala je sporazum usvojivši tzv. Krimsku preporuku u kojoj se traži neodložno formiranje zajedničke vlade i proširenje AVNOJ-a nekompromitovanim poslanicima narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije iz 1938. godine. Kraljevska vlada i NKOJ podnose ostavke i 7. marta 1945. Ukazom Kraljevskoh namesnika, na predlog Predsedništva AVNOJ-a, formirana je nova jedinstvena vlada.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ustanovljen je posebnom odlukom AVNOJ-a (Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije) na osnovu Deklaracije Drugog zasedanja. NKOJ se sastojao od predsednika, tri potpredsednika i potrebnog broja poverenika, a za svoj rad odgovarao je AVNOJ-u, odnosno Predsedništvu AVNOJ-a, koje je i imenovalo njegove članove.
Na prvoj sednici Predsedništva AVNOJ-a (30. novembra 1943) imenovan je NKOJ — prva revolucionarna vlada s maršalom Jugoslavije Josipom Brozom Titom na čelu. Sedište NKOJ je bilo u Drvaru (do kraja maja 1944), na Visu (od maja do oktobra 1944), a zatim u Beogradu sve do 7. marta 1945, kada je na osnovu sporazuma Tito–Šubašić, ukinut i formirana Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije pod predsedništvom Josipa Broza Tita.
Aktivnost NKOJ-a održavala se u složenim uslovima NOR-a, kako na različitim sektorima unutrašnjeg života (snabdevanje vojske na ratištima i stanovništva, obnova razorene privrede u oslobođenim krajevima, saobraćaja i dr.) tako i u širokoj spoljnopolitičkoj delatnosti u vezi sa međunarodnim priznanjem nove Jugoslavije.
Članovi vlade[uredi | uredi izvor]
Funkcija | Slika | Ime i prezime | Detalji |
---|---|---|---|
Predsednik NKOJ-a Poverenik za narodnu odbranu |
Maršal Josip Broz Tito | ||
Potpredsednik NKOJ-a | Edvard Kardelj | ||
Potpredsednik NKOJ-a Poverenik za informacije |
Vladislav Ribnikar | ||
Potpredsednik NKOJ-a | Božidar Magovac | do 30. avgusta 1944. | |
Franjo Gaži | od 30. avgusta 1944. | ||
Poverenik za spoljne poslove | Josip Smodlaka | ||
Poverenik bez porfelja i zamenik Poverenika za spoljne poslove | dr Vladimir Bakarić | ||
Poverenik za unutrašnje poslove | Vlada Zečević | ||
Poverenik za prosvetu | Edvard Kocbek | ||
Poverenik za narodnu privredu | Ivan Milutinović | poginuo 23. oktobra 1944. | |
Poverenik za finansije | dr Dušan Sernec | ||
Poverenik za saobraćaj | Sreten Žujović | ||
Poverenik za narodno zdravlje | dr Milivoj Jambrišak | do 10. decembra 1943. /umro/ | |
dr Zlatan Sremec | od 15. januara 1943. | ||
Poverenik za ekonomsku obnovu | Todor Vujasinović | 7. decembra 1944. ukinuto Povjereništvo za ekonomsku obnovu | |
Povjerenik ruda | Todor Vujasinović | od 9. decembra 1944. | |
Poverenik za socijalnu politiku | dr Anton Kržišnik | ||
Poverenik za sudstvo | Frane Frol | ||
Poverenik za ishranu | Mile Peruničić | 1. februara 1945. ukinuto Povjereništvo za ishranu | |
Poverenik za građevine | dr Rade Pribićević | ||
Poverenik za šume i rude | Sulejman Filipović | 7. decembra 1944. ukinuto Povjereništvo za šume i rude | |
Povjerenik šuma | Sulejman Filipović | od 9. decembra 1944. | |
Poverenik za poljoprivredu | Emanuel Čučkov | od 30. avgusta 1944. | |
Poverenik za trgovinu i industriju | Andrija Hebrang | od 31. oktobar 1944. | |
Povjerenik industrije | Andrija Hebrang | od 1. februara 1945, kad je osnovano Povjereništvo industrije | |
Poverenik za trgovinu i snabdevanje | ing Nikola Petrović | od 1. februara 1945, kad je osnovano Povjereništvo trgovine i snabdijevanja |
Pošto zbog ratnih prilika svi članovi NKOJ-a nisu bili na okupu, Predsedništvo AVNOJ-a je imenovalo:
- Ivana Milutinovića za zamenika poverenika za finansije
- Sretena Žujovića za zamenika poverenika za građevine
- Todora Vujasinovića za zamenika poverenika za ishranu
- Edvarda Kocbeka za zamenika poverenika za socijalnu politiku
Literautra[uredi | uredi izvor]
- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Petranović, Branko (1976). AVNOJ - revolucionarna smena vlasti 1942-1945. Beograd: Nolit.
- Petranović, Branko; Simović, Vojislav (1979). Istorija narodne vlasti u Jugoslaviji (1941-1945). Beograd: Savremena administracija.
- Petranović, Branko (1980). Istorija Jugoslavije 1918-1978. Beograd: Nolit.
- Petranović, Branko (1983). Revolucija i kontrarevolucija u Jugoslaviji (1941-1945). 1. Beograd: Rad.
- Petranović, Branko (1983). Revolucija i kontrarevolucija u Jugoslaviji (1941-1945). 2. Beograd: Rad.
- Nešović, Slobodan; Petranović, Branko (1983). AVNOJ i revolucija: Tematska zbirka dokumenata 1941-1945. Beograd: Narodna knjiga.
- Petranović, Branko (1988). Istorija Jugoslavije 1918-1988. 2. Beograd: Nolit.
- Petranović, Branko (1992). Srbija u Drugom svetskom ratu 1939—1945. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar.
- Vojna enciklopedija (knjiga prva), Beograd 1971.
- Opća enciklopedija JLZ, JLZ Zagreb 1979.