Prirodni rezervat Klisura Brnjice
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3c/%D0%91%D1%80%D1%9A%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%91%D1%80%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0%D0%B2_03_06_2021.jpg/220px-%D0%91%D1%80%D1%9A%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%91%D1%80%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0%D0%B2_03_06_2021.jpg)
Prirodni rezervat Klisura Brnjice je lokalitet u režimu zaštite I stepena, površine 702,88ha, obuhvata sliv Brnjičke reke iznad Golubičke klisure.
Geomorfolški karakteristična dolina sa klisurom i kanjonom predstavlja prirodni fenomen. Specifična mikroklima odrazila se na vegetaciju. Na ovom području razvila se složena vegetacija: od termofilnih šuma i šibljaka do mezofilnih bukovo-orahovih i bukovo-lipovih šuma.
U klisuri Brnjičke reke, na strmim izloženim padinama, rasprostranjena je zajednica kitnjaka i cera (Qercetum petraeae-cerris) sa grabićem. U klisuri Brnjičke reke zastupljene su raznovrsne zajednice, od reliktnih polidominatnih, preko reliktnih osiromašenih, do zajednica savremenog tipa u kojima dominiraju medunac (Quercus pubescens), krupnolisni medunac (Quercus virgilana), cer (Quercus cerris), jorgovan, crni jasen (Fraxinus ornus), maklen (Acer monspessulanum) i grabić (Carpinus orientalis).
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Više autora (2015). Leksikoni nacionalnih parkova Srbije - Đerdap. Beograd: JP Službeni glasnik - Geografski institut "Jovan Cvijić" SANU. str. 153. ISBN 978-86-519-1799-1.