Pređi na sadržaj

Spomenik prirode Stabla Čačka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Spomenik prirode Stabla Čačka
Opšte informacije
MestoČačak
OpštinaČačak
Država Srbija
Koordinate43° 48′ 51″ S; 20° 24′ 13″ I / 43.814125° S; 20.403646° I / 43.814125; 20.403646
Spomenik prirode Stabla Čačka na karti Srbije
Spomenik prirode Stabla Čačka
Spomenik prirode Stabla Čačka
Spomenik prirode Stabla Čačka na karti Srbije
Godina zaštite2015.
Stepen zaštiteIII
StarateljZavod za zaštitu prirode Srbije
Zvanični veb-sajt
Zaštićeno stablo hrasta lužnjaka "Timotijevića hrast" 2023, selo Mrčajevci
Spomenik prirode Mijatovića hrast, jedno od šest stabala zaštićenih projektom "Stabla Čačka".

Spomenik prirode Stabla Čačka obuhvata šest stabala na području grada Čačka koja se izdvajaju po svojim karakteristikama i reprezentativnosti.[1]

Zaštićena stabla[uredi | uredi izvor]

Ekološko društvo "Dragačevo" je 1998. godine, na početku svog rada, uz pomoć Zavoda za zaštitu prirode Srbije, uradilo je popis najznačajnijih prirodnih i kulturnih dobara u Dragačevu i Čačku, koja bi mogla biti pod zaštitom države, i na taj način pokrenulo i zaštitu ovih šest stabala.[2]

U julu 2015. godine Skupština grada Čačka donela je Odluku o proglašenju zaštite Spomenika prirode Stabla Čačka kojom se prvi put stavlja pod zaštitu prirodno dobro koje predstavlja šest pojedinačnih stabala na području grada. Ova stabala predstavljaju ostatke nekadašnjih izvornih šuma na ovom području.[2]

Pod zaštitu je stavljeno šest pojedinačnih stabala koja se nalaze na različitim lokacijama na području Čačka:[3]

  • "Crni bor u Ježevici" (Pinus nigra Arn.)

Nalazi se u dvorištu osnovne škole "Mladost" u selu Ježevica, u državnom vlasništvu. Dendrometrijske karakteristike stabla su: visina stabla - 21 m; obim debla na 1,30 m - 2,86 m; prečnik krošnje - 15,35 m; prečnik debla na 1,30 m - 0,91 m; starost stabla - 200 godina. Površina zaštićenog stabla iznosi 1,84 ara i proporcionalna je površini kruga prečnika krošnje.[3] Stablo je dobrog zdravlja i vitalnosti.[1]

  • "Stablo lužnjaka u Donjoj Gorevnici" (Quercus robur L.)

Nalazi se u selu Donja Gorevnica, nedaleko od Mrčajevaca, u privatnoj svojini porodice Simović iz Donje Gorevnice. Dendrometrijske karakteristike stabla su: visina stabla - 26 m; obim debla na 1,30 m - 6,20 m; prečnik krošnje - 30 m; prečnik debla na 1,30 m - 1,97 m; starost stabla - 400 godina i predstavlja jedno od najstarijih ovakvih stabala na području Čačka. Površina zaštićenog stabla iznosi 2,25 ari i proporcionalna je površini kruga prečnika krošnje.[3]

  • "Hrast u Slatini" (Quercus frainetto Ten.)

Nalazi se na imanju mesne zajednice u selu Slatini, u blizini Slatinske banje, u državnoj svojini. Stablo dominira prostorom izletišta koje ima kulturno-istorijsku vrednost vezanu za staru oronulu drvenu građevinu za koju se smatra da predstavlja sudnicu iz Miloševog doba.[1] Dendrometrijske karakteristike stabla su: visina stabla - 18 m; obim debla na 1,30 m - 4,35 m; prečnik krošnje - 27,05 m; prečnik debla na 1,30 m - 1,38 m; starost stabla - 200 godina. Površina zaštićenog stabla iznosi 1,31 ar i proporcionalna je površini kruga prečnika krošnje.[3]

  • "Mijatovića hrast u Čačku" (Quercus robur L.)

Nalazi se na ulasku u grad Čačak, u ulici Kneza Miloša br. 146, u dvorištu porodice Mijatović, u privatnoj svojini. Dendrometrijske karakteristike stabla su: visina stabla - 16 m; obim debla na 1,30 m - 3,38 m; prečnik krošnje - 23 m; prečnik debla na 1,30 m - 1,07 m; starost stabla - 250 godina. Površina zaštićenog stabla iznosi 4,15 ari i proporcionalna je površini kruga prečnika krošnje.[3]

  • "Timotijevića hrast u Mrčajevcima" (Quercus robur L.)

Nalazi se u centru naselja Mrčajevci, na imanju porodice Timotijević, u privatnoj svojini. Dendrometrijske karakteristike stabla su: visina stabla - 21,50 m; obim debla na 1,30 m - 5 m; prečnik krošnje - 27,05 m; prečnik debla na 1,30 m - 1,60 m; starost stabla - 200 godina. Površina zaštićenog stabla iznosi 5,74 ara i proporcionalna je površini kruga prečnika krošnje.[3]

  • "Cer sa Kablara" (Quercus cerris L.)

Nalazi se na severnim obroncima planine Kablar, u selu Rošci, na mestu zvanom "Livada pod Gajom", u privatnoj svojini Koste Čvrkića. Stablo je izvornog porekla, vredan je i jedinstven primerak stabla cera u Srbiji, reprezentativnog izgleda i dobre vitalnosti.[1] Dendrometrijske karakteristike stabla su: visina stabla - 21 m; obim debla na 1,30 m - 5,30 m; prečnik krošnje - 22,70 m; prečnik debla na 1,30 m - 1,67 m; starost stabla - 250 godina. Površina zaštićenog stabla iznosi 4,45 ari i proporcionalna je površini kruga prečnika krošnje.[3]

Kategorija zaštićenog prirodnog spomenika[uredi | uredi izvor]

Spomenik prirode Stabla Čačka je zaštićeno područje III kategorije, od lokalnog značaja. Odlukom o proglašenju zaštite Spomenika prirode utvrđene su mere kako bi se očuvale dendrološke i hortikulturalne vrednosti ovih stabala, kao i pejzažni elementi strukture grada Čačka.[2]

Upravljač[uredi | uredi izvor]

Spomenik prirode Stabla Čačka su poverena na upravljanje JKP "Gradsko zelenilo" iz Čačka.[3]

Promocija[uredi | uredi izvor]

Nakon izršenog vrednovanja i izrade studije zaštite na osnovu koje se čekalo proglašenje Spomenika prirode Stabla Čačka Ekološko društvo "Dragačevo" je promovisalo buduće zaštićeno prirodno dobro promocijom postera u okviru Letnjih dana kulture Grada Čačka. Ekološko društvo "Dragačevo" je u saradnji sa Umetničkom galerijom „Nadežda Petrović“ iz Čačka i Turističkom organizacijom Čačka, kao deo projekta: „Kao prvo, razumi drvo“ publikovalo poster „Spomenik prirode „Stabla Čačka“, za koji je Zavod ustupio fotografije. Promocija postera Spomenik prirode Stabla Čačka održana je 14. avgusta 2013. godine u Umetničkoj galeriji „Nadežda Petrović“ u Čačku.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Stabla Čačka“–promocijom do zaštite”. archive.ph. Arhivirano iz originala 27. 01. 2016. g. Pristupljeno 5. 6. 2024. 
  2. ^ a b v „Stabla Čačka: Ostaci šumskih kompleksa od neprocenjivog značaja”. dzenarika.net. Pristupljeno 5. 6. 2024. 
  3. ^ a b v g d đ e ž „ODLUKA O PROGLAŠENJU ZAŠTITE SPOMENIKA PRIRODE "STABLA ČAČKA". demo.paragraf.rs. Pristupljeno 5. 6. 2024. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]