Crkva Svetog Georgija u Slatinskom Drenovcu
Srpska pravoslavna crkva Svetog velikomučenika Georgija u Slatinskom Drenovcu | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Jurisdikcija | Eparhija pakračko-slavonska Srpska pravoslavna crkva |
Osnivanje | 1719. |
Osnivač | Orahovački crnorisci |
Mesto | Slatinski Drenovac, opština Čačinci |
Država | Hrvatska |
Crkva Svetog Georgija u Slatinskom Drenovcu je srpski pravoslavni hram. Pripada slavonsko-pakračkom vladičanstvu.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Slatinski Drenovac se prvi put spominje 1292. godine. 1719. godine na uzvišenju iznad sela orahovački crnorisci na ruševinama stare crkve podižu srpsku pravoslavnu svetu obitelj posvećenu Svetom Georgiju. U toj manastirskoj crkvi je 1758. Vasilije Romanovič izradio ikonostas koji je spadao u red najboljih dostignuća pravoslavne umjetnosti u Hrvatskoj i Slavoniji. I danas se s ulaza mogu vidjeti prozori od kelija u kojima su nekada spavali crnorisci. Pored crkve su i katakombe u kojima su kosti crnorizaca. U vrijeme vladavine Carice Marije Terezije između 1778. i 1782. manastir je odlukom vlasti ukinut, a manastirska crkva postaje parohijska.[1] Selo je stradalo u Drugom svjetskom ratu, a naročito crkva koju su ustaše srušile 1942. godine. Romanovičev ikonostas je iznešen iz crkve, isječen i spaljen.[2] Neposredno pred rat, istoričar umjetnosti, Ivan Bah, je obišao crkvu i snimio ikonostas u cjelini, ali i prijestone ikone i dveri posebno. Zahvaljujući njegovim snimcima sačuvana je uspomena na ovo Romanovičevo djelo.[3] Juna 2015. sa ruševne seoske crkve ukradeno je najstarije od ukupno tri zvona, koje je proizvedeno 1765. u Gracu.[1]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Ukradeno zvono sa pravoslavne crkve u Slatinskom Drenovcu
- ^ Bokun, Dragana (2023). Srpsko kolo, decembar, broj 95., Žrtava iz Orahovice i sela podno Papuka skoro a se više niko i ne sjeti. Beograd: Savez Srba iz regiona. str. 14.
- ^ Bah 1949, str. 197.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Bah, Ivan (1949). Jaroslav Šidak, ur. „Prilozi povijesti srpskog slikarstva u Hrvatskoj od kraja XVII do kraja XXVIII vijeka”. Historijski zbornik. Zagreb: Matica srpska. 2.