Crkva Svetog Georgija u Slatinskom Drenovcu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srpska pravoslavna crkva Svetog velikomučenika Georgija u Slatinskom Drenovcu
Osnovni podaci
JurisdikcijaEparhija pakračko-slavonska
Srpska pravoslavna crkva
Osnivanje1719.
OsnivačOrahovački crnorisci
MestoSlatinski Drenovac, opština Čačinci
DržavaHrvatska

Crkva Svetog Georgija u Slatinskom Drenovcu je srpski pravoslavni hram. Pripada slavonsko-pakračkom vladičanstvu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Slatinski Drenovac se prvi put spominje 1292. godine. 1719. godine na uzvišenju iznad sela orahovački crnorisci na ruševinama stare crkve podižu srpsku pravoslavnu svetu obitelj posvećenu Svetom Georgiju. U toj manastirskoj crkvi je 1758. Vasilije Romanovič izradio ikonostas koji je spadao u red najboljih dostignuća pravoslavne umjetnosti u Hrvatskoj i Slavoniji. I danas se s ulaza mogu vidjeti prozori od kelija u kojima su nekada spavali crnorisci. Pored crkve su i katakombe u kojima su kosti crnorizaca. U vrijeme vladavine Carice Marije Terezije između 1778. i 1782. manastir je odlukom vlasti ukinut, a manastirska crkva postaje parohijska.[1] Selo je stradalo u Drugom svjetskom ratu, a naročito crkva koju su ustaše srušile 1942. godine. Romanovičev ikonostas je iznešen iz crkve, isječen i spaljen.[2] Neposredno pred rat, istoričar umjetnosti, Ivan Bah, je obišao crkvu i snimio ikonostas u cjelini, ali i prijestone ikone i dveri posebno. Zahvaljujući njegovim snimcima sačuvana je uspomena na ovo Romanovičevo djelo.[3] Juna 2015. sa ruševne seoske crkve ukradeno je najstarije od ukupno tri zvona, koje je proizvedeno 1765. u Gracu.[1]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Bah, Ivan (1949). Jaroslav Šidak, ur. „Prilozi povijesti srpskog slikarstva u Hrvatskoj od kraja XVII do kraja XXVIII vijeka”. Historijski zbornik. Zagreb: Matica srpska. 2.