Opština Sokolac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sokolac
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Republika Srpska
Sjedište Sokolac
Stanovništvo
Stanovništvo
Pad 11.250[1]
Pad 11.620[2]
12.563[3] (2017
2013
1996)
Geografske karakteristike
Površina 700 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Načelnik opštine Milovan Cicko Bjelica (SDS) [1]
Pozivni broj 57
Veb-sajt Opština Sokolac

Opština Sokolac je opština u Republici Srpskoj, BiH. Sjedište opštine se nalazi u Sokocu. Opština Sokolac je jedna od opština grada Istočno Sarajevo. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine na popisu stanovništva 2013. godine, u opštini je popisano 12.021 lice.[4]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Najveći dio opštine se nalazi na planini Romaniji, i obuhvata Glasinačko polje. Od istraženih pećina na prostoru opštine su najpoznatije Novakova pećina, Pećina pod lipom, i Girska pećina.

Prirodna dobra[uredi | uredi izvor]

Na teritoriji opštine Sokolac nalaze se pećina Pod lipom i Girska pećina koje spadaju u prirodna dobra prve kategorije. Ove pećine nalaze se na spisku Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske. Pored njih na području Sokoca nalaze se pećine Ledenica, Lučica, Mać, Odrlija, Grujića pećina i epska pećina Starine Novaka.

Pećina Pod lipom[uredi | uredi izvor]

Crteži ugravirani u kamenu na samom ulazu u pećinu Podlipu predstavljaju jedinstven prikaz pećinske umjetnosti u Srpskoj

Pećina Pod lipom nalazi se u knežinskom zaseoku Kadića Brdo. Ustaljeni naziv među lokalnim stanovništvom je pećina Podlipa. Prvi put je sistematski istražena 1991. godine pod vođstvom arheološkinje Zilke Kujundžić-Vejzlagić iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U istraženim sondama pronađen je materijal koji pripada paleolitu. Ispred pećine su pronađeni ostaci pećinskog medvjeda. Na ulazu u pećinu Podlipu nalazi se jedinstven prikaz pećinske umjetnosti u Republici Srpskoj. Na lokalitetu pećine pronađeni su ostaci neandertalca stari 40.000 godina.

Girska pećina[uredi | uredi izvor]

Girska pećina se nalazi na sjeveroistočnim padinama planine Ozren u sokolačkom selu Donje Gire.[5] Girska pećina predstavlja hidrološki aktivnu pećinu izvorskog tipa sa prostranim glavnim kanalom i tri sporedna kanala ukupne dužine 1.300 metara. Osnovna vrijednost pećine je u bogatom pećinskom nakitu, koji je ostao očuvan u izvornom obliku. Pećinski stubovi u glavnom kanalu dostižu prečnik i do 3 metra, a kanal je ispunjen i salivima, koraljnim nakitom, stalaktitima i draperjem. Sporedni kanali su takođe bogati pećinskim nakitom, koji je na pojedinim mjestima toliko razvijen da pregrađuje kanale.

Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]

Mapa naseljenih mesta opštine Sokolac

Područje opštine Sokolac čine naseljena mjesta: Baltići, Banjani, Banja Lučica, Barnik, Bećari, Bereg, Berkovići*, Bijela Voda, Bjelasovići, Bjelosavljevići, Borovac, Brejakovići, Bukovik, Vidrići, Vraneši, Vrapci, Vražići, Vrhbarje, Vrhovina, Vrutci, Vukosavljevići, Gazivode, Gornji Drapnići*, Gornji Kalimanići, Gornji Poretak, Grbići, Gurdići*, Donje Babine, Donje Gire, Donji Drapnići, Donji Kalimanići, Drecelj*, Dugančići*, Đedovci, Žljebovi, Žulj, Žunovi, Zagrađe, Imamovići, Jabuka, Jasik, Kadića Brdo, Kalauzovići, Kaljina, Kazmerići, Klečkovac, Knežina, Kolakovići*, Košutica, Krajšići*, Kruševci, Kruševo*, Kula, Kusače, Kuti, Mandra, Mangurići*, Margetići, Medojevići, Meljine, Miletci, Miletine, Mičivode, Nepravdići, Nehorići, Novo Selo, Novoseoci, Ozerkovići, Pavičići, Parževići, Pediše, Pihlice, Pobratci, Podkrajeva, Podromanija, Preljubovići, Prinčići, Pusto Selo, Ravna Romanija, Rijeća, Rudine, Selišta, Sijerci, Smrtići, Sokolac, Sokolovići, Točionik, Turkovići, Hrastišta, Cvrčići, Čavarine, Čitluci, Džindići, Šahbegovići, Šenkovići, Šaševci* i Širijevići.

Opština Sokolac u cjelini je u sastavu Republike Srpske od njenog nastanka.

Opština Sokolac ima 12 mjesnih zajednica sa 95 naseljenih mjesta, u kojima živi oko 12.000 stanovnika, sa gustinom naseljenosti od 17 stanovnika/km², a od toga oko šest hiljada živi u samom Sokocu.

Kultura[uredi | uredi izvor]

U opštini se nalaze manastir Knežina, manastir Sokolica na Ravnoj Romaniji i manastir Svete Trojice u Ozerkovićima.

Sport[uredi | uredi izvor]

Opština Sokolac je sjedište fudbalskog kluba Glasinac.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nacionalni sastav[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – opština Sokolac
2013.[6]1991.[7]1981.[8]1971.[9]
Ukupno12 021 (100,0%)14 883 (100,0%)15 281 (100,0%)17 053 (100,0%)
Srbi11 250 (93,59%)10 195 (68,50%)9 743 (63,76%)11 006 (64,54%)
Bošnjaci671 (5,582%)4 493 (30,19%)14 817 (31,52%)15 790 (33,95%)1
Hrvati29 (0,241%)19 (0,128%)57 (0,373%)128 (0,751%)
Nepoznato19 (0,158%)
Neizjašnjeni14 (0,116%)
Ostali11 (0,092%)93 (0,625%)123 (0,805%)47 (0,276%)
Muslimani7 (0,058%)
Crnogorci6 (0,050%)42 (0,275%)53 (0,311%)
Jugosloveni5 (0,042%)83 (0,558%)486 (3,180%)23 (0,135%)
Bosanci i Hercegovci3 (0,025%)
Slovenci2 (0,017%)1 (0,007%)
Bosanci2 (0,017%)
Makedonci1 (0,008%)6 (0,039%)1 (0,006%)
Ukrajinci1 (0,008%)
Albanci5 (0,033%)3 (0,018%)
Mađari1 (0,007%)2 (0,012%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Političko uređenje[uredi | uredi izvor]

Sastav Skupštine Opštine Sokolac prema rezultatima izbora 2020.
7
5
3
2
2
1
1
Od ukupno 21 mandata na pojedine partije otpada:
      SNSD: 7
      SDS: 5
      DNS: 3
      DEMOS: 2
      PDP: 2
      US: 1
      Manjine-SDS: 1

Opštinska administracija[uredi | uredi izvor]

Načelnik opštine predstavlja i zastupa opštinu i vrši izvršnu funkciju u Sokocu. Izbor načelnika se vrši u skladu sa izbornim Zakonom Republike Srpske i izbornim Zakonom BiH. Opštinsku administraciju, pored načelnika, čini i skupština opštine. Institucionalni centar opštine Sokolac je naselje Sokolac, gdje su smješteni svi opštinski organi.

Načelnik opštine Sokolac je Milovan Bjelica ispred Srpske demokratske stranke, koji je na tu funkciju stupio nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine. Sastav skupštine Opštine Sokolac je prikazan u tabeli.[10]

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]