Kumir

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Danski biskup Absalon ruši kumir boga Svetovida u Arkoni, na ostrvu Rujan 1168. godine (slika danskog slikara Lorica Tuksena iz 1894)

Kumir (rus. кумир; engl. idol) je kip rađen u drvetu ili kamenu sa likom slovenskih božanstava. Postavljani su ili na centralna mesta hramova ili na ona brda u okolini naseljenih mesta koja su bila povezivana sa slovenskim božanstvima[1].

Kumire nalazimo širom slovenskog sveta i oni neretko omogućavaju da se označe granice prostiranja srednjovekovnih slovenskih država [a]. Kumire božanstvima tzv. kijevskog panteona slovenske religije rađene od drveta sa ukrasima od plemenitih metala je 980. godine podigao knez Vladimir na brdu kraj Kijeva[2].

Brojni kumiri su bili uništeni od strane hrišćana tokom krstaških ratova protiv zapadnih Slovena[3][4] ili po pokrštavanju tokom srednjeg veka.

Sa povećanjem popularnosti rodnoverja među slovenskim narodima, tokom XX veka i početkom XXI veka, podignuti su kumiri u Rusiji, Ukrajini, Poljskoj, Sloveniji,[5], Srbiji[6] i drugim slovenskim državama.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kameni kumir boga Triglava nađen je u Grejbergu kraj Esbjerga u Danskoj

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hod kroz godinu“, Vitomir Belaj, drugo izdanje, Golden marketing, Tehnička knjiga. . Zagreb. 2007. ISBN 978-953-212-334-0. 
  2. ^ Povest minulih leta
  3. ^ Saxo Grammaticus, Gesta Danorum
  4. ^ Helmold von Bosau, Chronica Slavorum
  5. ^ Perunov kip v Turnem Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. avgust 2011), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  6. ^ Kumir na Ravništu, RTS, 25. jun 2011., Pristupljeno 10. 4. 2013.