Srpska narodna nošnja

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Srpska kultura
Coat of arms of Serbia.svg
Umetnost
Književnost  • Muzika  • Pozorišta  • Slikarstvo  • Fotografija  • Kinematografija
Tradicija
Narodni običaji  • Narodna nošnja  • Igre  • Kuhinja  • Srodnički odnosi  • Religija  • Heraldika  • Epska poezija
Spomenici
Nepokretna kulturna dobra  • Muzeji  • Arhitektura  • Tvrđave  • Manastiri  • Svetska baština  • Vojnička groblja
Razno
Poznati Srbi  • SANU  • Sport  • Digitalizacija

Srpska narodna nošnja zauzima istaknuto mjesto u kulturi i tradiciji srpskog naroda. Njena uloga kroz istoriju je veoma bitna kao simbol etničkog identiteta, a ističe se i po likovnim i estetskim vrijednostima. Do nas su uglavnom stigle sačuvane odjevne cjeline iz 19. i prvih desetina 20. vijeka, sa raznolikim oblicima i ukrasima kako u ženskim tako i u muškim nošnjama. Svaku oblast koju su nastanjivali Srbi kroz istoriju, karakterisala je posebna nošnja. Po načinu odijevanja prepoznavalo se ne samo odakle je ko nego, naročito u mješovitim etničkim sredinama, i kojoj etničkoj odnosno nacionalnoj zajednici pripada. U svom istorijskom razvoju, raznovrsne narodne nošnje imale su mnogostruka značenja u životu naroda, ali su bile izložene i mnogobrojnim uticajima između različitih etnosa, tako da osim obilježja vremena u kome su rukotvorene i nošene, sadržani su i drugi odjevni elementi iz proteklih vremena.[1]

Wiki letter w.svg Ovaj članak, ili jedan njegov deo, treba još da se proširi.
Pogledajte stranu za razgovor za razlog. Kada se poboljšavanje završi, možete skloniti ovo obaveštenje.

Narodna nošnja u Šumadiji i Bosni[uredi]

Srpska narodna nošnja počinje da se razvija i odvaja od nošnje koju su Srbi morali da nose dok su bili pod Turcima. Knjaz Miloš Obrenović je bio čovek koji je voleo da se lepo oblači i to je bio primer i drugima. U nastvaku su navedeni delovi odeće koji se nosili u 19. veku u Srbiji. Ima tu i delova odeće od koji su neka karakteristična za selo a neka za grad...

Narodna nošnja u Bosanskoj Krajini[uredi]

Wiki letter w.svg Ovaj članak, ili jedan njegov deo, treba još da se proširi.
Pogledajte stranu za razgovor za razlog. Kada se poboljšavanje završi, možete skloniti ovo obaveštenje.

Narodna nošnja u Vojvodini i Slavoniji[uredi]

Wiki letter w.svg Ovaj članak, ili jedan njegov deo, treba još da se proširi.
Pogledajte stranu za razgovor za razlog. Kada se poboljšavanje završi, možete skloniti ovo obaveštenje.

Narodna nošnja u Južnoj Srbiji i Makedoniji[uredi]

Wiki letter w.svg Ovaj članak, ili jedan njegov deo, treba još da se proširi.
Pogledajte stranu za razgovor za razlog. Kada se poboljšavanje završi, možete skloniti ovo obaveštenje.

Narodna nošnja na Kosovu i Metohiji[uredi]

Wiki letter w.svg Ovaj članak, ili jedan njegov deo, treba još da se proširi.
Pogledajte stranu za razgovor za razlog. Kada se poboljšavanje završi, možete skloniti ovo obaveštenje.

Narodna nošnja u Dalmaciji i Liki[uredi]

Nikola Tesla u srpskoj narodnoj nošnji

Lička narodna nošnja[uredi]

Na prostoru Like vjekovima su živjeli narodi, pravoslavni Srbi (ijekavskog govornog područja) i katolici Hrvati, Bunjevci i Kranjci (ikavskog i čakavskog govornog područja). Iako su živjeli na istom prostoru, ova dva naroda imaju veoma izražene različitosti, osobitosti i specifičnosti, kako u istorijskom, duhovnom, kulturnom, govornom, tako i u pogledu narodnog stvaralaštva. To se neminovno odrazilo i na narodnu nošnju ovih naroda.[2]

Narodna nošnja ličkog srpskog pravoslavnog naroda u izvjesnom smislu razlikuje se od narodne nošnje katoličkog naroda Like, kako po boji, tako i po samim nazivima pojedinih dijelova od kojih se nošnja sastoji. Upravo zbog toga, ne može se na jedinstven i istovjetan način obraditi i promovisati narodna nošnja čitave Like, i zato ovdje govorimo isključivo o narodnoj nošnji srpskog pravoslavnog naroda Like. Predmet obrade je starinska narodna nošnja srpskog pravoslavnog naroda Like s kraja 19. i s početkom 20. vijeka.[2]

Podjela i dijelovi ličke narodne nošnje[uredi]

Postoje dvije podjele ličke narodne nošnje. Prema prvoj podjeli, imamo mušku ličku narodnu nošnju i žensku ličku narodnu nošnju. Prema drugoj podjeli, u okviru muške i ženske ličke narodne nošnje, imamo radnu, svakodnevnu ili svakidašnju ličku narodnu nošnju i svečanu, svetačku, crkvenu, stajaću, reprezentativnu ličku narodnu nošnju.

Sastavni dijelovi ličke narodne nošnje su:[2]

Muška lička narodna nošnja:

  • Lička kapa
  • Košulja
  • Pantaloni prteni – gaće
  • Pantaloni sukleni – breveneci
  • Prsluk
  • Prsluk sa tokama – čerma
  • Ćemer
  • Pašnjača
  • Lička maja
  • Aljinac
  • Lički kožun
  • Čarape
  • Natikače
  • Opanci (oputari, kapičari)
  • Lička torba

Ženska lička narodna nošnja:

  • Ženska lička kapa
  • Rubac
  • Košulja
  • Kiklja
  • Prsluk
  • Pregača
  • Tkanica
  • Đender
  • Aljinac
  • Kožun
  • Čarape
  • Natikače
  • Opanci
  • Coklje
  • Ženska lička torba

Narodna nošnja u Crnoj Gori i Hercegovini[uredi]

Muška narodna nošnja iz Crne Gore i Hercegovine

Nošnja u Crnoj Gori i Hercegovini se pojavljuje u raznim varijantama tradicionalne crnogorske nošnje koju čine:

  • crnogorska kapa
  • košulja sa kolijerom, tj. košulja bez kragne ili sa malom kragnom
  • džemadan, crveni dio koji se oblači poslije košulje
  • dušanka (ime dobila po caru Dušanu), dio koji se oblači poslije džemadana.
  • kanica, pojas
  • silav, kožni kaiš za oružje koji se stavlja ispod kanice
  • plave gaće na širok kroj
  • dokoljenice
  • kratke čarape (nazuvci)
  • kožni opanci

Često se umjesto opanaka nose čizme, ali se onda ne stavljaju dokoljenice i nazuvci.

Hercegovačka brdska narodna nošnja[uredi]

Hercegovačka brdska narodna nošnja je na području južnog dijela Republike Srpske bila u svakodnevnoj upotrebi do 1875. godine.[3] Korištena je svakodnevna i svečana narodna nošnja koja se oblačila samo za svetkovine.[3]

Svečanu žensku hercegovačku brdsku narodnu nošnju su različito nosile djevojke i udate žene.[3] Sastoji se od:[3]

  • burundžuk (ženska kapa)
  • ćurdija (marama)
  • košulja
  • koret (jakna)
  • pregača
  • pahte (ukrasni nakit od srebra koji se nosi na pojasu)

Svečana muška hercegovačka brdska narodna nošnja je preuzela „zavratu“ i „dušanku“ nakon 1875. iz crnogorske narodne nošnje.[3] Toke su nosili samo viđeniji i bogatiji Srbi.[3] Sastoji se od:[3]

  • zavrata (kapa)
  • toke
  • dušanka
  • muški pojas
  • gaće
  • vunene čarape
  • opanci

Narodna nošnja ozrenskog kraja[uredi]

Srpska narodna nošnja u ozrenskom kraju je najvećim dijelom satkana od platna.[4] Tka se od pamuka na stanu (alat za izradu platna).[4] Muškarci nose šešire.[4] Svaki muški torbak je različito dekorisan.[4]

Ženska nošnja se sastoji od:[4]

  • krpa
  • ljetak
  • košulja
  • tkanica
  • pregača
  • vunene čarape
  • opanci

Muška nošnja se sastoji od:[4]

  • šešir
  • fermen
  • košulja
  • torbak (torba) u kome se nosi peškir
  • tkanica
  • gaće
  • vunene čarape
  • opanci

Vidi još[uredi]

Reference[uredi]

  1. ^ Projekat Rastko: Istorija srpske kulture
  2. ^ a b v „Личка народна ношња“ (на ср). Лика у срцу. 2011. Приступљено 30. 3. 2012.. 
  3. ^ a b v g d đ e „Вез: Источна Херцеговина“ (на ср). Радио-телевизија Републике Српске. 2011. Приступљено 11. 12. 2011.. 
  4. ^ a b v g d đ „Вез: Општина Петрово (Озренски крај)“ (на ср). Радио-телевизија Републике Српске. 12. 2011. Приступљено 18. 12. 2011.. 

Literatura[uredi]

  • Zanati u Požarevcu krajem 19. i početkom 20. veka - Danica Đokić - Narodni muzej Požarevac

Spoljašnje veze[uredi]