Crkva Rođenje Presvete Bogorodice u Trnjanima
Crkva Rođenje Presvete Bogorodice u Trnjanima | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Jurisdikcija | Eparhija pakračko-slavonska Srpska pravoslavna crkva |
Osnivač | Lokalni srpski pravoslavni narod |
Mesto | Trnjani, opština Garčin kod Slavonskog Broda |
Država | Hrvatska |
Crkva Rođenje Presvete Bogorodice u Trnjanima je bivši srpski pravoslavni hram koji je dva puta rušen. Pripada slavonsko-pakračkom vladičanstvu.
U Trnjanima su ustaše srušile pravoslavnu crkvu u Drugom svjetskom ratu 1941. godine, [1] a srušena je i nova Crkva Rođenje Presvete Bogorodice, na istom mjestu, u četvrtak 27. avgusta 1992. godine oko 22.30, noć pred praznik Velike Gospojine, jer su rušitelji mislili da je to hramovna slava, iako je slava hrama bila Mala Gospojina (Rođenje Presvete Bogorodice).[2] Ruševine crkve su nakon toga godinama stajale, da bi preostali Srbi, u radnoj akciji uredili portu i danas se vide samo temelji nekadašnje crkve.[3] Crkva je oltarom bila okrenuta ka jugu, suprotno od crkvene tradicije da su oltari sa istočne strane crkve. Sveštenik iz Klokočevika, Pero Paraklis je u ovoj crkvi služio liturgije do izbijanja rata devedesetih godina 20. vijeka, kada seli u Srbiju.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Ikona krštenja Hristovog iz stare crkve, srušene u doba NDH. U 21. vijeku se nalazi u crkvi Sv. Vasilija Ostroškog u Novim Banovcima.
-
Deklamovanje na Savindan u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Trnjanima, sredinom osamdesetih godina 20. vijeka. Na svjetlopisu je prikazan sveštenik Lazar (Lazo) Hadžić, koji je kasnije, u ratu, izbjegao u Srbiju, vrativši se u rodni Srem.
-
Od crkve su, pored temelja, ostale pločice na podu. Kada se ulazilo u crkvu, lijevo je bila palionica svijeća (napravljena od stakla u dva nivoa) i drvene stepenice za hor, a desno je bila prostorija za svetu tajnu ispovijesti (vidi se na slici). Ispred ulaza u tu prostoriju je bio stol za prodaju svijeća i duhovne literatire (Pravoslavni misionar, Pravoslavlje, Svetosavske Zvonce...)
-
Prozori su bili ovakvog oblika sa žutim staklom, a polukružni svod crkve je krasila plava pozadina i na njoj zvijezde zlatne boje. Crkva je imala novi drveni ikonostas (ikone su naslikane u manastiru Ćelije) i nije imala freske.
-
Novi zvonik u dvorištu porušene crkve, 2024.
-
Novi zvonik u dvorištu porušene crkve, 2024.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Crkva Svete Trojice u Klokočeviku
- Crkva Svetog Ilije u Novom Topolju
- Crkva Svetog velikomučenika Đorđa u Slavonskom Brodu (1780.-1941.)
- Crkva Svetog velikomučenika Đorđa u Slavonskom Brodu (1988.-1991.)
- Crkva Svetog sveštenomučenika Đorđa slavonskog u Slavonskom Brodu
- Pravoslavna kapela svete mučenice Sofije (Slavonski Brod)
- Kapela Svete Petke kod Rastušja
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Novak, Viktor (1986). Magnum Crimen, Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj, reprint izdanje, poglavlje: Teror i katoličenje. Zagreb, Beograd: Nova knjiga. str. 694.
- ^ Srpski Sion, br. 2, Nekoliko priča iz Slavonije, O ljudima i neljudima. Srijemski Karlovci: Srijemsko vladičanstvo SPC. 2021. str. 28.
- ^ Gugl mape, temelji srušene srpske pravoslavne crkve u Trnjanima.