Pređi na sadržaj

Demografija Srbije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Piramida populacije u Srbiji 2020.

Demografija Srbije obuhvata prikaz demografske strukture Republike Srbije. Prema popisu iz 2022. godine, koji ne obuhvata podatke za AP Kosovo i Metohija), popisani deo Srbije ima 6.647.003 stanovnika. Od toga 75% stanovništva živi u gradovima, dok je procenat pismenog stanovništva 98,0%. Stopa rađanja je 1,63 dece u proseku po svakoj ženi.[1] Prosečna dužina života stanovnika je 73 godine (muškarci 70, žene 76).

Populacija (ist.)
God.Pop.± %
1834.678.192—    
1841.828.895+22,2%
1843.859.545+3,7%
1846.915.080+6,5%
1850.956.893+4,6%
1854.998.919+4,4%
1859.1.078.281+7,9%
1863.1.108.668+2,8%
1866.1.216.219+9,7%
1874.1.669.337+37,3%
1884.1.901.336+13,9%
1895.2.493.770+31,2%
1910.2.922.858+17,2%
1921.4.781.446+63,6%
1931.5.675.567+18,7%
1948.5.794.966+2,1%
1953.6.163.154+6,4%
1961.6.678.227+8,4%
1971.7.202.591+7,9%
1981.7.729.676+7,3%
1991.7.822.915+1,2%
2002.7.498.001−4,2%
2011.7.253.862−3,3%
2015.7.132.862−1,7%
2016.7.041.599−1,3%
2022.6.647.003−5,6%

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Antičko doba

[uredi | uredi izvor]

U antičkom dobu, područje današnje Srbije naseljavalo je više indoevropskih naroda. U pitanju su bila različita plemena Ilira, Tračana i Kelta. U geografskom smislu, Iliri su naseljavali zapadne, Tračani istočne, a Kelti severne delove današnje Srbije. Kasnije su se pojavili i Rimljani i Sarmati. Tokom rimske vlasti, lokalno stanovništvo je postepeno romanizovano, a od ostataka ovog stanovništva će nastati populacije kasnije poznate pod imenom Vlasi.

Iako su u većem delu antičkog doba stanovnici teritorije današnje Srbije uglavnom bili pagani, deo područja današnje Srbije oko Sirmijuma i Singidunuma je predstavljao jedan od ranih centara širenja hrišćanstva u Rimskom carstvu.

Doba Seobe naroda i srednji vek

[uredi | uredi izvor]

Tokom Seobe naroda, područje današnje Srbije su naselili germanski (Goti, Gepidi, Lombardi) i turkijski narodi (Huni, Avari, Prabugari), a takođe i Sloveni. Na ovom području su u manjoj meri stanovali i vizantijski Grci, a kasnije se doseljavaju i Mađari. Krajem srednjeg veka, na teritoriju današnje Srbije dolaze i osmanski Turci.

Nakon raskola hrišćanske crkve 1054. godine, na području današnje Srbije je dominiralo pravoslavlje, dok se sa severa širio katolicizam, a sa jugoistoka bogumilstvo.

Novi vek

[uredi | uredi izvor]

Tokom osmanske vladavine, na području današnje Srbije su, pored pravoslavnih Srba, živeli i islamizovani Srbi, a u manjem broju i Turci, Arapi, Jevreji, Romi, Cincari i Grci. Krajem 17. i u prvoj polovini 18. veka, kada severni delovi teritorije današnje Srbije dolaze pod upravu Habzburške monarhije, na ove prostore se počinju naseljavati Nemci, Mađari, Slovaci, Rusini, Rumuni i drugi.

Od 19. do početka 20. veka

[uredi | uredi izvor]

Kretanje stanovništva u Srbiji

[uredi | uredi izvor]
Kretanje stanovništva u Srbiji[2]
Godina Stanovništvo Broj živorođenih Broj umrlih Prirodni priraštaj Stopa nataliteta Stopa smrtnosti Smrtnost odojčadi Stopa prirodnog priraštaja
1961. 7.641.962 155.783 69.749 86.034 20.4 9.1 82.9 11.3
1962. 7.722.440 151.344 77.854 73.490 19.6 10.1 87.1 9.5
1963. 7.802.916 149.849 70.201 79.648 19.2 9.0 78.2 10.2
1964. 7.883.392 146.404 74.831 71.573 18.6 9.5 78.2 9.1
1965. 7.963.870 150.268 70.623 79.645 18.9 8.9 74.9 10.0
1966. 8.044.352 146.204 65.737 80.467 18.2 8.2 62.8 10.0
1967. 8.124.823 147.492 74.223 73.269 18.2 9.1 63.8 9.1
1968. 8.205.302 148.248 71.713 76.535 18.1 8.7 59.4 9.4
1969. 8.285.777 151.958 79.044 72.914 18.3 9.5 58.7 8.8
1970. 8.366.253 146.949 78.040 68.909 17.6 9.3 56.3 8.3
1971. 8.446.726 151.130 76.184 74.946 17.9 9.0 53.1 8.9
1972. 8.533.427 154.802 81.092 73.710 18.1 9.5 46.9 8.6
1973. 8.620.128 156.075 77.510 78.565 18.1 9.0 47.7 9.1
1974. 8.706.830 160.305 76.532 83.773 18.4 8.8 45.3 9.6
1975. 8.793.530 162.255 79.608 82.647 18.5 9.1 44.0 9.4
1976. 8.880.239 165.390 78.714 86.676 18.6 8.9 39.9 9.7
1977. 8.966.931 161.359 78.735 82.624 18.0 8.8 39.6 9.2
1978. 9.053.636 159.649 81.762 77.887 17.6 9.0 37.8 8.6
1979. 9.140.333 158.078 81.881 76.197 17.3 9.0 38.2 8.3
1980. 9.227.037 162.744 85.089 77.655 17.6 9.2 33.9 8.4
1981. 9.313.686 151.518 87.763 63.755 16.3 9.4 35.0 6.9
1982. 9.360.219 159.440 88.952 70.488 17.0 9.5 36.5 7.5
1983. 9.406.748 157.648 94.546 63.102 16.8 10.1 36.6 6.7
1984. 9.453.281 162.279 93.315 68.964 17.2 9.9 31.9 7.3
1985. 9.499.808 155.863 93.662 62.201 16.4 9.9 33.7 6.5
1986. 9.546.347 153.938 94.423 59.515 16.1 9.9 32.0 6.2
1987. 9.592.873 154.500 93.733 60.767 16.1 9.8 30.2 6.3
1988. 9.639.402 153.754 93.873 59.881 16.0 9.7 30.5 6.3
1989. 9.685.933 144.926 95.437 49.489 15.0 9.9 30.2 5.1
1990. 9.732.464 145.642 93.729 51.913 15.0 9.6 23.2 5.4
1991. 9.789.795 142.641 97.598 45.043 14.6 10.0 21.6 4.6
1992. 9.835.190 131.295 101.479 29.816 13.3 10.3 22.3 3.0
1993. 9.878.582 132.063 102.925 29.138 13.4 10.4 22.3 3.0
1994. 9.918.975 128.742 100.678 28.064 13.0 10.2 18.6 2.8
1995. 9.961.370 131.012 102.604 28.408 13.2 10.3 17.2 2.9
1996. 10.005.763 128.589 106.762 21.827 12.9 10.7 15.1 2.2
1997. 10.047.159 122.636 106.692 15.944 12.2 10.6 14.2 1.6
1998. 7.867.551 76.330 99.376 −23.046 9.7 12.6 11.6 −2.9
1999. 7.873.944 72.222 101.444 −29.222 9.2 12.9 11.0 −3.7
2000. 7.880.338 73.764 104.042 −30.278 9.4 13.2 10.6 −3.8
2001. 7.886.732 78.435 99.008 −20.573 9.9 12.6 10.2 −2.7
2002. 7.500.031 78.101 102.785 −24.684 10.4 13.7 10.1 −3.3
2003. 7.480.591 79.025 103.946 −24.921 10.6 13.9 9.0 −3.3
2004. 7.463.157 78.186 104.320 −26.134 10.5 14.0 8.1 −3.5
2005. 7.440.769 72.180 106.771 −34.591 9.7 14.3 8.0 −4.6
2006. 7.411.569 70.997 102.884 −31.887 9.6 13.9 7.4 −4.3
2007. 7.381.579 68.102 102.805 −34.703 9.2 13.9 7.1 −4.7
2008. 7.350.222 69.083 102.711 −33.628 9.4 14.0 6.7 −4.6
2009. 7.320.807 70.299 104.000 −33.701 9.6 14.2 7.0 −4.6
2010. 7.291.436 68.304 103.211 −34.907 9.4 14.2 6.7 −4.8
2011. 7.236.519 65.598 102.935 −37.337 9.1 14.2 6.3 −5.2
2012. 7.201.497 67.257 102.400 −35.143 9.3 14.2 6.2 −4.9
2013. 7.166.553 65.554 100.300 −34.746 9.1 14.0 6.3 −4.8
2014. 7.131.787 66.461 101.247 −34.786 9.3 14.2 5.7 −4.9
2015. 7.095.383 65.657 103.678 −38.021 9.3 14.6 5.3 −5.3
2016. 7.058.322 64.734 100.834 −36.100 9.2 14.3 5.4 −5.1
2017. 7.020.858 64.894 103.722 −38.828 9.2 14.8 4.7 −5.5
2018. 6.982.604 63.975 101.655 −37.680 9.2 14.6 4.9 −5.4
2019. 6.945.235 64.399 101.458 −37.059 9.3 14.6 4.8 −5.3
2020. 6.899.126 61.692 116.850 −55.158 8.9 16.9 5.0 −8.0
2021. 6.834.326 62.180 136.622 −74.442 9.1 20.0 4.7 −10.9
2022. 6.664.449 62.700 109.203 −46.503 9.4 16.4 4.0 −7.0
2023. 6.623.183 61.052 97.081 −36.029 9.2 14.7 4.7 −5.4

Popisi stanovništva

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika i gustina Srbije u periodu 1834–1910. godina

1834—1863.

[uredi | uredi izvor]
[traži se izvor]
Godina Stanovništvo
1834. 678.192
1841. 828.895
1843. 859.545
1846. 915.080
1850. 956.893
1854. 998.919
1859. 1.078.281
1863. 1.108.668
[traži se izvor]
Etnička pripadnost Broj %
Srbi 1.058.223 87
Vlasi 127.716 10.5
Romi 25.543 2.1
Ostali 4.865 0.4
Ukupno 1.216.348 100
[traži se izvor]
Godina Stanovništvo
1874. 1.353.890
[traži se izvor]
Etnička pripadnost Broj %
Srbi 1.693.337 89,04
Rumuni 127.716 6,72
Romi 34.066 1,79
Bugari 6.749 0,35
Nemci 4.759 0,25
Jevreji 4.127 0,22
Arnauti 1.862 0,1
Mađari 1.311 0,07
Česi 1.198 0,06
Turci 1.099 0,06
Grci 1.081 0,06
Italijani 734 0,04
Cincari 550 0,03
Slovaci 244 0,01
Hrvati 237 0,01
Poljaci 228 0,01
Slovenci 161 0,008
Francuzi 124 0,007
Rusi 59 0,003
Englezi 27 0,001
Jermeni 20 0,001
Ne zna se 22.047 1,16
Ukupno 1.901.736 100
[traži se izvor]
Veroispovest Broj %
Pravoslavci 1.874.174 98,55
Muhamedanci 14.569 0,77
Katolici 8.092 0,43
Mojsijeve vere 4.160 0,22
Protestanti 741 0,04
Ukupno 1.901.736 100

Popisi stanovništva 1890–1910. godine

[uredi | uredi izvor]
Gustina naseljenosti Kraljevine Srbije Popis 1900.
Godina popisa Broj stanovnika
Stalnih Prisutnih
1890 2.185.488 2.161.961
1895 2.341.675 2.312.484
1900 2.529.196 2.492.882
1905 2.724.859 2.688.747
1910 2.922.058 2.911.701

Glavni predmet popisivanja od 1890–1910. godine bilo je faktičko (prisutno) stanovništvo. Ali svi ovi popisi registrovali su naporedo i pravno (stalno) stanovništvo.[3]

Popis stanovništva 1921. godine

[uredi | uredi izvor]

Prostor današnje Srbije:

Ukupno - 4.807.605

Jezički sastav:

Pokrajina Srbija (1918—1922):

Ukupno - 4.133.478

Popisi stanovništva u Srbiji od 1948. godine

[uredi | uredi izvor]

Popis stanovništva 1948. godine

[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 6,527,966

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1953. godine

[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 6,979,154

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1961. godine

[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 7.642.227

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1971. godine

[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 8.446.591

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1981. godine

[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 9.313.676

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1991. godine

[uredi | uredi izvor]

(Popis su bojkotovali Albanci i delovi romskog i muslimanskog stanovništva, tako da je na Kosovu i Metohiji popisano samo 359.346 stanovnika i od toga Albanaca samo 9.091 (2,53%), Muslimana 57.758 (16,07%) i Roma 44.307 (12,33%), po tim podacima Srba je bilo na KiM-u 194.190 (54,04%), Crnogoraca 20.365 (5,67%), Turaka 10.445 (2,91%), Hrvata 8.062 (2,24%) i Jugoslovena 3.457 (0,96%). Kasnije je Savezni zavod za statistiku uradi zvaničnu procenu broja stanovnika Albanaca na 1.596.072, Muslimana na 66.189, i Roma na 45.745, a za celokupnu teritoriju KiM je procenjeno 1.956.196 stanovnika)

- Zvanična procena:

Ukupno - 9.778.991

Etnički sastav:

- Popisano stanovništvo:

Ukupno - 8.118.917

Etnički sastav:

Verski sastav:

Popis stanovništva 2002. godine (bez podataka za AP Kosovo i Metohija)

[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 7.498.001

Etnički sastav:

Jezički sastav:

Verski sastav:

Popis stanovništva 2011. godine

[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva održanom na teritoriji Srbije od 1. do 15. oktobra 2011. godine, popisano je 4,15% osoba manje nego na prethodnom popisu. Uzrok ovome bio je negativni prirodni priraštaj, kao i delimični bojkot popisa.[4]

Nacionalna pripadnost

[uredi | uredi izvor]

Prema nacionalnoj pripadnosti, kao Srbi izjasnilo se 83,3% osoba, a još 20 etničkih zajednica imalo je po više od 2.000 pripadnika. Primećen je veoma veliki rast broja osoba koje su se izjasnile po regionalnoj pripadnosti, kao i onih koji se nisu izjasnili. Osim toga, zabeležen je veliki porast broja osoba izjašnjenih kao Goranci i Romi. Najveći pad broja pripadnika bio je među Jugoslovenima i Crnogorcima:

Nacionalna pripadnost
Nacionalnost Broj Udeo Promena
2002–2011.
Srbi 5.988.093 83,32% -3,62%
Mađari 253.899 3,53% -13,43%
Romi 147.604 2,05% +36,43%
Bošnjaci 145.278 2,02% +6,75%
Hrvati 57.900 0,81% -17,99%
Slovaci 52.750 0,73% -10,63%
Crnogorci 38.527 0,54% -44,2%
Vlasi 35.330 0,49% -11,79%
Rumuni 29.332 0,41% -15,17%
Jugosloveni 23.303 0,32% -71,13%
Makedonci 22.755 0,32% -11,96%
Muslimani 22.301 0,31% +14,35%
Bugari 18.543 0,26% -9,53%
Bunjevci 16.706 0,23% -16,52%
Rusini 14.246 0,20% -10,43%
Goranci 7.767 0,11% +69,58%
Albanci 5.809 0,08% /
Ukrajinci 4.903 0,07% -8,42%
Nemci 4.064 0,06% +4,18%
Slovenci 4.033 0,06% /
Ostali* 17.558 0,24% +26,12%
Regionalna
pripadnost*
30.771 0,43% +167,92%
Neizjašnjeni 160.346 2,23% +48,84%
Nepoznato* 81.740 1,14% +8,29%
Ukupno 7.186.862 100% -4,15%

Napomene:
- nepotpun obuhvat
* - u kategoriju Ostali svrstane su etničke zajednice koje imaju po manje od dve hiljade pripadnika (Aškalije, Cincari, Česi, Italijani i dr), kao i osobe koje su se dvojako izjasnile (Srbin-Makedonac, Mađar-Jugosloven, Crnogorac-Srbin i dr)
* - u kategoriju Regionalna pripadnost svrstane su osobe koje su se izjasnile po lokalnoj pripadnosti (npr. Šumadinci, Vojvođani, Vranjanci, Užičani, itd)
* - u kategoriju Nepoznato svrstane su osobe za koje nije upisan odgovor na pitanje o nacionalnoj pripadnosti, ili je upisan nečitak odgovor, ili je upisan odgovor koji „ne predstavlja izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti“ (npr. Džedaj, Vanzemaljac, Crvena zvezda, Zemljanin, Kosmopolit, itd)

Izvor: Republički zavod za statistiku – Nacionalna pripadnost Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (19. novembar 2015), 29.11.2012.

Verski sastav

[uredi | uredi izvor]

Religija u Srbiji (2011)

  pravoslavlje (84,59%)
  katolicizam (4,97%)
  islam (3,1%)
  ateizam (1,1%)
  protestantizam (0,99%)
  ostali (5,25%)
Verska pripadnost stanovništva Republike Srbije, po opštinama (2011)

Popisom koji je 2011. godine sproveden na području Republike Srbije (bez teritorije Kosova i Metohije), obuhvaćena je i verska pripadnost stanovništva.[5]

Izvor: Knjiga 4: Veroispovest, maternji jezik i nacionalna pripadnost Arhivirano 2017-01-17 na sajtu Archive.today

Jezički sastav

[uredi | uredi izvor]
Jezički sastav Srbije po opštinama 2011. godine

Opštim popisom koji je 2011. godine sproveden na području Republike Srbije (bez teritorije Kosova i Metohije), prikupljeni su i podaci o maternjem jeziku stanovništva.

Izvor: Knjiga 4: Veroispovest, maternji jezik i nacionalna pripadnost Arhivirano 2017-01-17 na sajtu Archive.today

Popis stanovništva 2022. godine

[uredi | uredi izvor]

Popis stanovništva je bio sproveden od 1. do 31. oktobra, dok je u sledećim mestima popis je naknadno produžen za do 7 dana: neke opštine Grada Beograda, Užicu, Valjevu, Smederevu, Pančevu, Šapcu, Novom Sadu i Subotici. Popis, koji je prvobitno bio planiran za 2021. godinu, zbog pandemije kovida 19 morao je biti odložen za oktobar 2022.[6]

Popis je pokazao dalji pad stanovništva u Srbiji, koji je u međupopisnim periodu iznosio 7,51%.

Nacionalna pripadnost

[uredi | uredi izvor]

Srbi su ostali najveća etnička grupa u Srbiji, sa 5.360.239 pripadnika odnosno 80,64% ukupnog stanovništva. Značajna razlika popisa 2022. godine u odnosnu na prethodne je veliki broj nepoznatih, koji proističe iz široke primene administrativnih izvora za prikupljane podataka o građanima koji nisu mogli, ili nisu želeli da učestvuju u popisu[7]

Nacionalna pripadnost
Nacionalnost Broj Udeo Promena
2011–2022.
Srbi 5.360.239 80,64% -10,49%
Mađari 184.442 2,77% -27,36%
Romi 131.936 1,98% -10.61%
Bošnjaci 153.801 2,31% +5,87%
Hrvati 39.107 0,59% -32,46%
Slovaci 41.730 0,63% -20,89%
Crnogorci 20.238 0,30% -47.47%
Vlasi 21.013 0,32% -40,52%
Rumuni 23.044 0,35% -21,44%
Jugosloveni 27.143 0,41% +16,48%
Makedonci 14.767 0,22% -35,10%
Muslimani 13.011 0,20% -41,66%
Bugari 12.918 0,19% -30,33%
Bunjevci 11.104 0,17% -33,53%
Rusini 11.483 0,17% -19,39%
Goranci 7.700 0,12% -0,86%
Albanci 61.687 0,93% +961,92%
Ukrajinci 3.969 0,06% -19,05%
Nemci 2.573 0,04% -36,69%
Slovenci 2.829 0,04% -29,85%
Rusi 10.486 0,16% +222.94%
Ostali* 21.643 0,33% +23,27%
Regionalna
pripadnost*
11.929 0,18% -61,23%
Neizjašnjeni 136.198 2,05% -15,06%
Nepoznato* 322.013 4,84% +293,95%
Ukupno 6.647.003 100% -7,51%

Napomene:
- bojkot popisa 2011.
* - u kategoriju Ostali svrstane su etničke zajednice koje imaju po manje od dve hiljade pripadnika (Aškalije, Cincari, Česi, Italijani i dr), kao i osobe koje su se dvojako izjasnile (Srbin-Makedonac, Mađar-Jugosloven, Crnogorac-Srbin i dr)
* - u kategoriju Regionalna pripadnost svrstane su osobe koje su se izjasnile po lokalnoj pripadnosti (npr. Šumadinci, Vojvođani, Vranjanci, Užičani, itd)
* - u kategoriju Nepoznato svrstane su osobe za koje nije upisan odgovor na pitanje o nacionalnoj pripadnosti, ili je upisan nečitak odgovor, ili je upisan odgovor koji „ne predstavlja izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti“ (npr. Džedaj, Vanzemaljac, Crvena zvezda, Zemljanin, Kosmopolit, itd)

Projekcija

[uredi | uredi izvor]

Republički zavod za statistiku Srbije je 2022. uz popis objavio i projekciju kretanja stanovništva do 2053. godine.[8]

Projekcija stanovništva Srbije[8]
Godina Procena stanovništva
Optimistična Srednja Pesimistična
2002. 7.498.001
2011. 7.186.862
2020. 6.647.003
2032. ~6.250.000 6.200.655 ~6.050.000
2042. ~5.800.000 5.679.468 ~5.400.000
2053. 5.516.351 5.186.656 4.695.445

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Statistical Release | Statistical Office of the Republic of Serbia”. www.stat.gov.rs. Pristupljeno 2024-01-17. 
  2. ^ „Pretraga diseminacione baze”. data.stat.gov.rs. Pristupljeno 22. jun 2025. 
  3. ^ Stanovništvo Narodne Republike Srbije od 1834-1953, Beograd juna 1953 god. (stranica 18)
  4. ^ RTS – „Završen popis stanovništva“, 16.10.2011.
  5. ^ „Verski sastav 2011.”. Pristupljeno 27. 8. 2015.  pop-stat.mashke.org (jezik: srpski) (jezik: engleski)
  6. ^ „: Popis odložen za oktobar 2022. godine zbog pandemije koronavirusa”. Nova srpska politička misao (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-06-17. 
  7. ^ „Posle Srba, na popisu najviše "nepoznatih": Za gotovo pola miliona građana nepoznata nacionalna pripadnost - Društvo - Dnevni list Danas” (na jeziku: srpski). 2023-04-30. Pristupljeno 2023-06-17. 
  8. ^ a b „Projekcije stanovništva 2022—2052.” (PDF). Republički zavod za statistiku. Pristupljeno 22. jun 2025. 

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]