Bosanski vilajet
Bosanski vilajet | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1867.—1878. (1908) | |||||||||||
Zvanična teritorija Bosanskog vilajeta osamdesetih godina 19. vijeka (faktički austrougarski kondominijum) | |||||||||||
Glavni grad | Sarajevo | ||||||||||
Regija | Balkan | ||||||||||
Zemlja | Osmansko carstvo | ||||||||||
Stanovništvo | 1.232.000 (1871)[1] | ||||||||||
Događaji | |||||||||||
Status | Bivša pokrajina | ||||||||||
Vladavina | |||||||||||
• Oblik | Vilajet | ||||||||||
Istorija | |||||||||||
• Uspostavljeno | 1867. | ||||||||||
• Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine | 1878. | ||||||||||
• Austrougarska aneksija Bosne i Hercegovine | 1908. | ||||||||||
• Ukinuto | 1878. (1908) | ||||||||||
|
Ovaj članak je deo serije o istoriji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Srbije, Crne Gore i Turske |
Bosanski vilajet je bivša pokrajina Osmanskog carstva. Osnovan je 1867. godine nakon velike teritorijalne reorganizacije osmanske države. Zvanično je postojao sve do austrougarske aneksije 1908. godine, a faktički svega 11 godina, do okupacije 1878. Prije osnivanja vilajeta, najveći dio ovog prostora je pripadao Bosanskom ejaletu (pašaluku).
Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]
Bosanski vilajet je bio podijeljen na sedam sandžaka:
- Bosanski sandžak,
- Hercegovački sandžak,
- Zvornički sandžak,
- Bihaćki sandžak,
- Travnički sandžak,
- Banjalučki sandžak i
- Novopazarski sandžak (do 1877. godine, kada je pripojen Kosovskom vilajetu).
Granice[uredi | uredi izvor]
Od 1877. godine granice ovog vilajeta se nisu mijenjale. U istim granicama je Austrougarska formirala svoju provinciju (prvo kondomonijum, a nakon aneksije koloniju) pod nazivom Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina je u tim granicama postojala i kao privremena pokrajina Kraljevine SHS do 1922. godine. Nakon Drugog svjetskog rata osnovana je Narodna Republika Bosna i Hercegovina u okviru Federativne Narodne Republike Jugoslavije u približno istim granicama, s tim što je NRBiH imala samo jedan izlaz na more, u opštini Neum, a naseljena mjesta Sutorina i Kruševice su pripale NR Crnoj Gori.
Valije[uredi | uredi izvor]
- Šerif Osman-paša
- Safvet-paša
- Akif Mehmed-paša
- Mehmed Asim-paša
- Mehmed Rašid-paša
- Mustafa Asim-paša
- Derviš Ibrahim-paša
- Ahmed Hamdi-paša
- Reuf-paša
- Ibrahim-paša
- Mehmed Nazif -paša
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Palairet, Michael R. „The Balkan Economies c.1800-1914: Evolution without Development”.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Šabanović, Hazim (1959). Bosanski pašaluk: Postanak i upravna podjela. Sarajevo: Naučno društvo Bosne i Hercegovine.