Zločini ustaša u kotarevima Korenica i Udbina
Zločini ustaša u kotarevima Korenica i Udbina predstavljaju primer zločina i genocidnih radnji nad srpskim stanovništvom u Lici koje je sprovodio ustaški režim Nezavisne Države Hrvatske, tokom Drugog svetskog rata. Ustaše su sprovodile zločine nad stanovništvom svih seoskih naselja u kotaru Korenica i kotaru Udbina, koja su bila nastanjena srpskim stanovništvom.
Područje ova dva kotara je posle Drugog svetskog rata integrisano u okvir opštine Titova Korenica.
Tokom Drugog svetskog rata zabeleženo je 1.456 palih boraca Narodnooslobodilačkog rata, zatim 3.193 žrtava fašističkog terora i 1.750 umrlih od tifusa, sa područja kotara Korenica i kotara Udbina, što ukupno čini 6.399 lica. Od 3.193 žrtava fašističkog terora 3.141 su lica srpske i 51 lice hrvatske nacionalnosti. Velik broj umrlih od tifusa posledica je činjenice da je stanovništvo usled ofanziva fašističkih snaga bio prinuđeno da živi u zbegovima.
Ustaše su odgovorne za direktnu smrt 2.566 lica i zajedno sa Nemcima i Italijanima za dodatne 73 žrtve, ali treba ukazati i da je velika smrtnost od tifusa između ostalog posledica oružanih akcija snaga NDH.[1]
Numeričko određenje broja stradalih[uredi | uredi izvor]
Podaci o broju stradalih stanovnika kotara Korenica i kotara Udbina 1941-1945. publikovani su u zborniku Kotar Korenica i kotar Udbina u NOR-u i socijalističkoj izgradnji (Karlovac, 1979) u izdanju Historijskog arhiva Karlovac pod uredništvom istoričara Đure Zatezala.
Ukupan broj stradalih
- 6399
Vrsta stradanja
- žrtve fašističkog terora 3.193
- pali borci NOVJ 1.456
- umrli od tifusa 1.750
Najviše gubitaka (preko 100) imala su sledeća seoska naselja:
|
|
U selima koja su imala najveći broj stradalih zebeleženi su najmasovniji ustaški zločini, naročito 1941-1942: Jošan, Željava, Bunić, Ličko Petrovo Selo, Rešetar, Visuć, itd.
Rodna struktura žrtava fašističkog terora
- muškarci 2.142
- žene 1051
Starosna struktura žrtava fašističkog terora
- deca (do 15 godina) 592
- 16-50 godina 1.646
- 51 i dalje 955
Etnička struktura žrtava fašističkog terora
- Srbi 3.141
- Hrvati 51
Izvršioci zločina nad žrtvama fašističkog terora
- ustaše 2.566
- ustaše i Nemci 56
- ustaše i Italijani 17
- Nemci 136
- Italijani 290
- Mađari 3
- četnici sa Nemcima i Italijanima 10
- smrt od bombardovanja, mina, smrzavanja u zbegu, itd. 115
Godina smrti žrtava fašističkog terora
- 1941: 1.429
- 1942: 778
- 1943: 348
- 1944: 341
- 1945: 297
Jačanjem partizanskog pokreta, iz godine u godinu, smanjivala sa mugućnost ustašama i okupatoru da nanose ljudske gubitke civilnom stanovništvu dva kotara. Dizanjem ustanka 27. jula 1941. osujećen je nastavak masovnih pokolja i hapšenja lokalnog stanovništva koji su bili naročito intenzivni tokom jula 1941. godine.
U prvoj etapi ustaškog terora, od početka maja do 27. jula 1941, na području ova dva kotara ubijeno je do 1.000 ljudi. Mnogi lokalni stanovnici sa područja opštine Korenica stradali su u logoru Jadovno. Poimenice su poznati podaci za 513 lica srpske nacionalnosti sa ovog područja koji su u leto 1941. ubijeni u logorima Gospić i Jadovno.[2]
Među pokoljima u leto 1941, neposredno nakon 27. jula 1941, ističu se pokolji nad stanovništvom Ličkog Petrovog Sela, Željave, Rešetara, Gornjeg Vaganca, koji su se odigrali poslednjih dana jula 1941. Krajem jula i u prvim danima avgusta 1941. ističu se pokolji nad stanovništvom sela Komić i Bunić. U selu Bunić, u zgradi žandarmerijske stanice, ustaše su 26. jula 1941. masakrirale 80 žitelja, među kojima nekoliko desetina stanovnika sela Ljubovo pokraj Bunića. Uskoro je početkom avgusta usledio i zločin na pravoslavnom groblju u istom selu kada je ubijeno nekoliko desetina ljudi.[3]
Primeri masovnih zločina ustaša nad lokalnim stanovništvom[uredi | uredi izvor]
Pokolj nad stanovništvom opštine Ličko Petrovo Selo[uredi | uredi izvor]
Pokolj nad stanovništvom seoske opštine Ličko Petrovo Selo u najintenzivnijem obliku dogodio se 27. jula 1941. kada je u sedam sela ove opštine, uključujući Ličko Petrovo Selo, Željavu, Rešetar, pohapšeno 313 muškaraca i odveženo kamionima i na brutalan način pobijeno u Garavicama pokraj Bihaća. Ubijeni muškarci su se odazvali pozivu ustaških vlasti na javne radove i pohvatani su na prevaru. Nakon ovog pokolja lokalno stanovništvo se više nije odazivalo lažnim pozivima na javne radove, pogotovo s obzirom da početkom avgusta 1941. na području kotara Korenica izbija narodni ustanak koji će uskoro poprimiti karakter partizanskog rata. Pokolj u ovoj seoskoj opštini karakterističan je po neposrednom odvođenju uhapšenika na stratište, i razlikuje se od prethodne prakse koja je najčešće podrazumevala odvođenje u zatvore ili logor Jadovno i potonju likvidaciju. Nakon ovog pokolja, na području kotara Korenica i kotara Udbina ustaše vrše neposredne zločine na licu mesta, bez obzira na pol i uzrast.
Pokolj nad stanovništvom sela Jošan[uredi | uredi izvor]
Ustaški pokolj nad stanovništvom sela Jošan pokraj Udbine, dogodio se u drugoj polovini septembta 1942. Prema podacima istoričara Gojka Vezmara, ustaše su u ovom selu 28. septembra 1942. ubile 211 lica, mahom žena, dece i staraca, dok je selo spaljeno.[4]
Prema podacima istoričara Đure Zatezala, pokolj u selu Jošan imao je dve etape. Najpre su 19. septembra 1942. ustaše ubili klanjem i spaljivanjem u kućama i stajama 289 žitelja sela Jošan. Potom su 29. septembra iste godine ubili još 49 žitelja, što ukupno čini 338 civilnih lica. Prema njegovim podacima "nekoliko djevojaka i njihovih majki su ustaše povezale žicom oko stogova sijena, silovali pa zapalili“.[5]
Pokolj nad stanovništvom sela Visuć[uredi | uredi izvor]
Ustaški pokolj nad stanovništvom sela Visuć pokraj Udbine, dogodio se 3. decembra 1942. Toga dana ustaše su u ovom selu ubile 85 lica, uključujući i 17 stanovnika sela Jošan koji su se sklonili u Visuć nakon pokolja u njihovom selu i spaljivanja njihovih kuća.[4]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Kotar Korenica i kotar Udbina u NOR-u i socijalističkoj izgradnji, Karlovac, 1979. pp. 980, 988-989.
- ^ Centralna baza žrtava Jadovna: imenični popis za opštinu Korenica
- ^ Đuro Zatezalo, Radio sam svoj seljački i kovački posao: Svjedočanstva o genocidu, Zagreb, 2005. pp. 355.
- ^ a b Gojko Vezmar, "Uz popis palih boraca, žrtava fašističkog terora i umrlih od tifusa na području općine Titova Korenica", Kotar Korenica i kotar Udbina u NOR-u i socijalističkoj izgradnji, Karlovac, 1979. pp. 965–990.
- ^ Đuro Zatezalo, Radio sam svoj seljački i kovački posao: Svjedočanstva o genocidu, Zagreb, 2005. pp. 356.