Pređi na sadržaj

Gradska opština Stanovo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Stanovo je bivša gradska opština koja je bila u sastavu grada Kragujevca.

Opštine Grada Kragujevca
Tabla na ulasku u opštinu Stanovo

Osnovni podaci[uredi | uredi izvor]

Naselja opštine Stanovo
Naselje Stanovnika Površina (ha)
Adžine Livade 73 981
Vinjište 412 709
Goločelo 541 939
Grošnica 1.280 2.861
Divostin 399 637
Dragobraća 845 703
Drača 828 1.812
Drenovac 356 762
Đuriselo 699 553
Erdeč 67 733
Kragujevac -deo 32.965 2.194
Kutlovo 236 826
Prekopeča 123 242
Rogojevac 404 1.025
Trešnjevak 24 1186
UKUPNO 39.252 15.482


Opština Stanovo je nastala 31. maja 2002. godine kao gradska opština Grada Kragujevca. Ukinuta je 4. marta 2008. godine kada su ukinute i sve ostale gradske opštine Grada Kragujevca (Sl. list Grada Kragujevca 03/2008). Teritorija opštine Stanovo je imala površinu od 155 km² i obuhvatala je 14 samostalnih naselja kao i deo naselja Kragujevac. Gradska opština se prostirala na teritoriji 17 katastarskih opština (svako samostalno naselje ima svoju istoimenu katastarsku opštinu, dok se naselje Grošnica prostire na teritoriji K. O. Grošnica I i K. O. Grošnica II, a deo naselja Kragujevac u ovoj opštini na delu teritorija K. O. Kragujevac II i K. O. Kragujevac III).

Deo naselja Kragujevac koji se nalazio na području ove gradske opštine obuhvata sledeće mesne zajednice: Stanovo, Višnjak deo naselja Stanovo, Male Pčelice - Staro Selo, Male Pčelice - Novo Naselje, Erdeč, Grošnica, Veliko Polje i Korićani. Ove mesne zajednice su do 1991. godine bile samostalna naselja kada su ukinuta i pripojena naselju Kragujevac. Ukupno na teritoriji opštine je organizovano 16 mesnih zajednica. Od stambenih blokova izdvaja se samo blok Stanovo i Zvezda. U geografskom smislu ova administrativna celina obuhvata područje nekadašnjeg Gružanskog Sreza koji je ušao u sastav stare opštine Kragujevac.

U pogledu hidrografije najvažniji su rečni tok Lepenice, čije je izvorište na teritoriji ove opštine, i tok Grošničke reke sa jezerom Vodojaža. Susedne opštine su: Knić, Stragari, Stari grad, Pivara i Aerodrom.

Skupština gradske opštine je imala 25 odbornika.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na području ove opštine živi oko oko 40.000 stanovnika. Broj stanovnika se stalno povećavao, tako da je od perioda posle Drugog svetskog rata stanovništvo uvećano 4 puta. Ekonomska struktura je sledeća: 6% stanovništva se bavi poljoprivredom, 80% radi u industriji, 10% u trgovini. Stanovništvo je pravoslavno i većinu predstavljaju Srbi, a u većem broju ima i Roma. Naselje Erdeč, koje se nalazi u ovoj opštini, je oduvek bilo etnički najheterogenije.

Demografski trend
Godina Stanovnika
1948. 9.964
1953. 9.625
1961. 10.323
1971. 16.838
1981. 28.293
1991. 36.348
2002. 39.252

Od verskih objekata u opštini su:

  1. Manastir Drača
  2. Manastir Divostin
  3. Hram Sv. Apostola Petra i Pavla u Grošnici
  4. Hram Sv. Velikomučenika Pantelejmona u naselju Stanovo
  5. Hram Silaska Sv. Duha u naselju Korićani
  6. Hram Presvete Bogorodice Trojeručice u naselju Male Pčelice

U opštini postoje sledeće osnovne škole:

  1. Dragiša Mihajlović u naselju Stanovo
  2. Živadinka Divac u naselju Stanovo
  3. Dositej Obradović u naselju Erdeč
  4. Miloje Simović u Dragobraći
  5. Natalija Nana Nedeljković u Grošnici

Privreda[uredi | uredi izvor]

Od privrednih objekata značajna je fabrika sokova „Miloduh“ i fabrika „Ortoteks“, Institut grupe Zastava, autobaza preduzeća Autosaobraćaj, UTP Kragujevac, TP Kvin, farma Kompas, fabrika nameštaja Blažeks, farma ovaca Progres, Agro biznis centar, JP Vodovod i Kanalizacija, Preduzeće za preradu mesa Budućnost. Na teritoriji ove opštine je i veštačko jezero „Vodojaža“ na Grošničkoj reci, koje služi za vodosnabdevanje kragujevačkih naselja vodom. Kroz teritoriju opštine prolazi vrlo značajan magistralni putni pravac M-23 Kragujevac- Ravni Gaj- Mrčajevci, kao i regionalni put R-212 Kragujevac- Gornji Milanovac, zatim železnička pruga Kragujevac- Kraljevo, koja bi trebalo da postane i osnova planirane „Gradske železnice“ od Kormana do Dragobraće.