Gradska opština Stanovo
![]() |
![]() | Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. |
Stanovo je bivša gradska opština koja je bila u sastavu grada Kragujevca.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/18/OpstineGradaKragujevca.png/220px-OpstineGradaKragujevca.png)
Osnovni podaci[uredi | uredi izvor]
|
Opština Stanovo je nastala 31. maja 2002. godine kao gradska opština Grada Kragujevca. Ukinuta je 4. marta 2008. godine kada su ukinute i sve ostale gradske opštine Grada Kragujevca (Sl. list Grada Kragujevca 03/2008). Teritorija opštine Stanovo je imala površinu od 155 km² i obuhvatala je 14 samostalnih naselja kao i deo naselja Kragujevac. Gradska opština se prostirala na teritoriji 17 katastarskih opština (svako samostalno naselje ima svoju istoimenu katastarsku opštinu, dok se naselje Grošnica prostire na teritoriji K. O. Grošnica I i K. O. Grošnica II, a deo naselja Kragujevac u ovoj opštini na delu teritorija K. O. Kragujevac II i K. O. Kragujevac III).
Deo naselja Kragujevac koji se nalazio na području ove gradske opštine obuhvata sledeće mesne zajednice: Stanovo, Višnjak deo naselja Stanovo, Male Pčelice - Staro Selo, Male Pčelice - Novo Naselje, Erdeč, Grošnica, Veliko Polje i Korićani. Ove mesne zajednice su do 1991. godine bile samostalna naselja kada su ukinuta i pripojena naselju Kragujevac. Ukupno na teritoriji opštine je organizovano 16 mesnih zajednica. Od stambenih blokova izdvaja se samo blok Stanovo i Zvezda. U geografskom smislu ova administrativna celina obuhvata područje nekadašnjeg Gružanskog Sreza koji je ušao u sastav stare opštine Kragujevac.
U pogledu hidrografije najvažniji su rečni tok Lepenice, čije je izvorište na teritoriji ove opštine, i tok Grošničke reke sa jezerom Vodojaža. Susedne opštine su: Knić, Stragari, Stari grad, Pivara i Aerodrom.
Skupština gradske opštine je imala 25 odbornika.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Na području ove opštine živi oko oko 40.000 stanovnika. Broj stanovnika se stalno povećavao, tako da je od perioda posle Drugog svetskog rata stanovništvo uvećano 4 puta. Ekonomska struktura je sledeća: 6% stanovništva se bavi poljoprivredom, 80% radi u industriji, 10% u trgovini. Stanovništvo je pravoslavno i većinu predstavljaju Srbi, a u većem broju ima i Roma. Naselje Erdeč, koje se nalazi u ovoj opštini, je oduvek bilo etnički najheterogenije.
|
Od verskih objekata u opštini su:
- Manastir Drača
- Manastir Divostin
- Hram Sv. Apostola Petra i Pavla u Grošnici
- Hram Sv. Velikomučenika Pantelejmona u naselju Stanovo
- Hram Silaska Sv. Duha u naselju Korićani
- Hram Presvete Bogorodice Trojeručice u naselju Male Pčelice
U opštini postoje sledeće osnovne škole:
- Dragiša Mihajlović u naselju Stanovo
- Živadinka Divac u naselju Stanovo
- Dositej Obradović u naselju Erdeč
- Miloje Simović u Dragobraći
- Natalija Nana Nedeljković u Grošnici
Privreda[uredi | uredi izvor]
Od privrednih objekata značajna je fabrika sokova „Miloduh“ i fabrika „Ortoteks“, Institut grupe Zastava, autobaza preduzeća Autosaobraćaj, UTP Kragujevac, TP Kvin, farma Kompas, fabrika nameštaja Blažeks, farma ovaca Progres, Agro biznis centar, JP Vodovod i Kanalizacija, Preduzeće za preradu mesa Budućnost. Na teritoriji ove opštine je i veštačko jezero „Vodojaža“ na Grošničkoj reci, koje služi za vodosnabdevanje kragujevačkih naselja vodom. Kroz teritoriju opštine prolazi vrlo značajan magistralni putni pravac M-23 Kragujevac- Ravni Gaj- Mrčajevci, kao i regionalni put R-212 Kragujevac- Gornji Milanovac, zatim železnička pruga Kragujevac- Kraljevo, koja bi trebalo da postane i osnova planirane „Gradske železnice“ od Kormana do Dragobraće.