24. avgust
Appearance
(preusmereno sa 24. августа)
24. avgust (24.08) je 236. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (237. u prestupnoj godini) Do kraja godine ima još 129 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
avgust | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
- 49. p. n. e. — Optimatske snage predvođene Publijem Acijem Varom i numidijskim kraljem Jubom su nanele težak poraz legijama odane Juliju Cezaru predvođene Gajom Skribonijem Kurionom u bici na Bagradu.
- 79 — U erupciji vulkana Vezuv nestali su rimski gradovi Pompeja, Herkulaneum i Stabija, a hiljade ljudi je poginulo.
- 410 — Vizigotski kralj Alarih I ušao je u Rim i nakon tri dana pljačke nastavio ka južnoj Italiji sa namerom da pređe u Afriku, ali je na tom putu umro.
- 1572 — U noći praznika Svetog Vartolomeja u Parizu je otpočeo masakr hugenota (francuski protestanti), u kojem je do septembra pobijeno oko 70.000 ljudi širom Francuske.
- 1814 — Britanci su u drugom anglo-američkom ratu zauzeli Vašington, spalili i razorili grad.
- 1821 — Potpisan je Kordopski sporazum, čime je ratifikovan plan iz Iguale i okončan Meksički rat za nezavisnost.
- 1893 — Požar u južnom delu Čikaga ostavio je bez domova 5.000 ljudi.
- 1914 — Završena je Cerska bitka u kojoj je srpska vojska pod komandom Stepe Stepanovića potukla austrougarsku i odnela prvu savezničku pobedu u Prvom svetskom ratu.
- 1922 — Arapske zemlje su na sastanku u Nablusu odbacile odluku Lige naroda da Velikoj Britaniji poveri mandat za Palestinu.
- 1954 — Predsednik SAD Dvajt Ajzenhauer potpisao je akt o stavljanju van zakona američke Komunističke partije.
- 1968 — Francuska je izvela prvu probu hidrogenske bombe u južnom Pacifiku i postala peta nuklearna sila u svetu.
- 1975 — Smrtna presuda šefu grčke vojne hunte Jorgosu Papadopulosu i još dvojici vođa vojnog udara 1967. zamenjena je doživotnom robijom.
- 1976 — Dvojica sovjetskih kosmonauta su se spustila na Zemlju posle 48 dana provedenih u njenoj orbiti, tokom kojih su u specijalnoj kosmičkoj laboratoriji izveli niz opita.
- 1989 — Premijer Poljske postao je Tadeuš Mazovjecki, prvi nekomunistički premijer u zemljama sovjetskog bloka od 1940.
- 1991 — Predsednik SSSR Mihail Sergejevič Gorbačov dao je ostavku na mesto šefa Komunističke partije i zatražio da Centralni komitet donese odluku o raspuštanju partije osnovane pre 93 godine, koja je u tom trenutku imala 16 miliona članova.
- 1991 — Parlament Ukrajine proglasio je nezavisnost od SSSR.
- 1994 — Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija su postigli sporazum da Palestinci na okupiranoj Zapadnoj obali dobiju autonomiju u oblastima obrazovanja, zdravstva, poreske politike, socijalne zaštite i turizma.
- 1998 — Hiljade angolskih vojnika ušlo je u Kongo da pomogne trupama predsednika Lorana Kabile u borbi protiv pobunjenika predvođenih pripadnicima plemena Tutsi.
- 2006 — Međunarodna astronomska unija je redefinisala pojam planeta i reklasifikovala Pluton kao patuljastu planetu pošto on nije „očistio prostor” oko svoje orbite.
- 2016 — Turska započela vojnu intervenciju u Siriji.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1885 — Miodrag Ibrovac, srpski istoričar književnosti, romanist, akademik i profesor. (prem. 1973)[1]
- 1899 — Horhe Luis Borhes, argentinski pisac, esejista, pesnik i prevodilac. (prem. 1986)[2]
- 1899 — Albert Klod, belgijski lekar i citolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu (1974). (prem. 1983)
- 1902 — Fernan Brodel, francuski istoričar. (prem. 1985)
- 1923 — Radojka Živković, srpska harmonikašica i kompozitorka. (prem. 2002)
- 1929 — Jaser Arafat, suosnivač i predsednik Palestinske oslobodilačke organizacije (1969—2004), predsednik Palestinske Narodne Samouprave (1994—2004), dobitnik Nobelove nagrade za mir (1994). (prem. 2004)
- 1941 — Paola Pitagora, italijanska glumica.
- 1945 — Ken Hensli, engleski muzičar i muzički producent. (prem. 2020)[3]
- 1946 — Goran Marković, srpski reditelj, scenarista i producent.
- 1947 — En Arčer, američka glumica.
- 1947 — Paulo Koeljo, brazilski pisac.[4]
- 1947 — Roger de Flamink, belgijski biciklista.
- 1948 — Žan Mišel Žar, francuski kompozitor i izvođač elektronske muzike.
- 1948 — Aleksandar Mekol Smit, englesko-zimbabveanski pisac.
- 1956 — Kevin Dan, američki glumac.
- 1958 — Stiv Gutenberg, američki glumac.
- 1961 — Džared Haris, engleski glumac.
- 1962 — Slavko Radovanović, srpski fudbaler.
- 1964 — Erik Bernar, francuski automobilista, vozač Formule 1.
- 1964 — Ljiljana Nikolovska, hrvatska pevačica.
- 1965 — Marli Matlin, američka glumica, spisateljica i aktivistkinja.
- 1965 — Redži Miler, američki košarkaš.
- 1972 — Srdan Golubović, srpski reditelj, scenarista i producent.
- 1974 — Dženifer Lin, američka glumica.[5]
- 1976 — Aleks O’Loklin, australijski glumac, reditelj, producent i scenarista.[6]
- 1977 — Džon Grin, američki pisac, vloger i producent.
- 1977 — Denilson, brazilski fudbaler.
- 1977 — Robert Enke, nemački fudbalski golman. (prem. 2009)
- 1979 — Majkl Red, američki košarkaš.
- 1981 — Čed Majkl Mari, američki glumac i model.
- 1982 — Žoze Bosingva, portugalski fudbaler.
- 1984 — Čarli Vilanueva, dominikansko-američki košarkaš.
- 1986 — Marko Avramović, srpski vaterpolista.
- 1988 — Rupert Grint, engleski glumac i producent.
- 1988 — Maja Jošida, japanski fudbaler.
- 1994 — Ogast Ejms, kanadska pornografska glumica. († 2017)
- 1994 — Tajler Enis, kanadski košarkaš.
- 1997 — Alan Voker, norveški di-džej i muzički producent.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 1936 — Lav Borisovič Rozenfeld (Kamenjev), ruski revolucionar. (rođ. 1883)
- 1954 — Žetulio Vargas, predsednik Brazila. (rođ. 1882)
- 2018 — Ivan Štraus, bosanskohercegovački arhitekta. (rođ. 1928)
Vidi još[uredi izvor]
Reference[uredi izvor]
- ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 253.
- ^ „Horhe Luis Borhes”. poezijasustine.rs. Pristupljeno 23. 1. 2022.
- ^ „Ken Hensley, ex-Uriah Heep, dead at 75”. Louder Sound. 5. 11. 2020.
- ^ „Paulo Koeljo (Paulo Coelho)”. biografija.org. Pristupljeno 23. 1. 2022.
- ^ Contemporary Theatre, Film, and Television. Detroit: Gale Research Co. 1999. str. 258. OCLC 11078702.
- ^ „Alex O'Loughlin”. US Weekly. Pristupljeno 27. 12. 2016.