Uskočki rat
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Uskočki rat | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Lokacija | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Mletačka republika | Habzburška monarhija, Španska imperija |
Uskočki rat ili Gradiški rat vođen je od 1615. do 1618. godine između Španije i Austrije sa jedne i Mletačke republike sa druge strane. Završen je pobedom Mletačke republike.
Uzroci[uredi | uredi izvor]
Mletačka republika je od Austrije više puta zahtevala da ukloni uskoke u unutrašnjost zemlje. Razlog za to bili su stalni upadi uskoka na mletačko brodovlje u oblasti od Istre do Kotora. Austrijanci odbijaju da ispune zahtev, pa Mlečani preduzimaju blokadu primorja. Zahtev austrije da Mlečani uklone blokadu podržao je i nemački car Matija. Mlečani su uklanjanje blokade uslovili uklanjanjem uskoka i usvajanjem odredaba o raseljavanju iz 1600. godine. Odluka Mlečana da u slučaju odbijanja Austrijanaca objavi rat je još više zaoštrila odnose. Papa je nastojao da spreči sukob. Međutim, novembra 1615. godine započeli su prvi sukobi.
Ratne operacije[uredi | uredi izvor]
Ratne operacije vođene su na teritoriji Istre, Furlanije i Hrvatskog primorja. Uskoci su široko razvili dejstva, napadali i palili mletačko brodovlje i ometali snabdevanje njihovih kopnenih snaga. Uskocima su u pomoć pritekli Otočani, Brinjani i hrvatski velikaši Nikola i Vuk Frankopan sa banderijama i opštim pozivom. U decembru je u Goricu stiglo 1000 hrvatskih pešaka i 500 konjanika. Iz Karlovca je stiglo još 500 vojnika, a prema Rijeci je upućeno 300 nemačkih pešaka. Posredovanje pape i španskog kralja naišlo je na otpor Mletačke republike (1616. godina). Iste godine su mletačke snage trpele poraze kod Trsta, ali im je pošlo za rukom da osvoje Goricu i preduzmu opsadu Gradiške po kojoj je Uskočki rat poznat i kao Gradiški rat. Opsada je trajala 25 dana. Mlečani su izgubili oko 3000 ljudi. Odnosi su se još više zaoštrili u julu kada su Mlečani ponovo zauzeli Karlobag. Austrija se, u nedostatku mornarice koja bi se mogla meriti sa mletačkom, obratila za pomoć Španiji.
Dolazak Španaca[uredi | uredi izvor]
U proleće 1617. godine španska flota od 9 galeona uplovljava u Jadransko more. Kasnije je pojačana sa još 15 galeona i 26 galija. Četiri uskočka broda pridružila su se floti. Španci su zagospodarili Jadranom. Mleci se povlače u Split. Usledila je neodlučna pomorska bitka kod Dubrovnika. Sukobi na Sredozemlju sve su više angažovali velike sile koje su bile spremne na pregovore.
Mir[uredi | uredi izvor]
Posredovanjem francuskog kralja Luja, dana 6. septembra 1617. godine zaključen je mir u Parizu između nemačkog cara, austrijskog nadvojvode i Mlečana. Potpisivanje je obavljeno dvadeset dana kasnije u Madridu. Odredbe:
- Proterivanje uskoka iz Senja i uništenje njihove flote.
- Dovođenje nemačke vojske u Senj.
- Vraćanje teritorija koje su Mleci osvojili.
- Obaveza Austrije i Nemačke da sprečavaju uskočke napade na Mletačku republiku i ponovno naseljavanje u spornim oblastima.
Mirovnim ugovorom u Madridu formalno su prihvaćeni uslovi Mletačke republike. Međutim, rat je stvarno završen status quo. Mleci su imali velike gubitke u ratu.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Vojna enciklopedija, tom 10 (315—316)