Spomen-područje Šušnjar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Spomen-područje Šušnjar

Spomen-područje Šušnjar je groblje i memorijalni centar žrtava ustaškog pokolja koji se desio 2. avgusta 1941.[1] tokom Drugog svjetskog rata. Ustaše su tada izvršile pokolj 5.500 Srba i 50 Jevreja.[2][3][4] Šušnjar se nalazi u Sanskom Mostu na samom mjestu zločina.

Na području tadašnjeg sreza Sanski Most ustaše su ubile više od 10.000 Srba.[5]

Predstavnici Vlade Republike Srpske, Srpske pravoslavne crkve i Opštine Oštra Luka svake godine na ovo mjestu obilježavaju godišnjicu zločina.[2]

Spomen-područje[uredi | uredi izvor]

Krajem 1960-ih godina, krenulo se s realizacijom adekvatnog obeležavanja ovog prostora. Na raspisanom konkursu odlučeno je da se pozivi za idejno rešenje upute Bogdanu Bogdanoviću, arhitekti iz Beograda, Vanji Radaušu, akademskom vajaru iz Zagreba i akademskom vajaru Petru Krstiću, iz Sarajeva. Ideja Bogdana Bogdanovića je bila da s spomenikm izgradi u formi Vavilonske kule, što članovima odbora nije bilo prihvatljivo. Radauš je preložio rešenje s formama u vidu ljudskih kostiju, što je odbačeno s obrazloženjem da bi to za porodice ubijenih bilo zastrašujuće, a posetioce bi takva kompozicija podsticala na mržnju prema onima koji su to učinili. Treće rešenje, Petra Kostića, bilo je prihvaćeno. Prostor je uređen u spomen-područje 1971. godine, kada je u njegovom sastavu sagrađen spomenik žrtvama.[6]

Spomenik je izgrađen u formi apstraktne plastike, obložen aluminijumskim pločama i visok 15 m. Unutar spomen-parka nalaze se humke i staze, koje vode do centralnog spomenika. Oko humaka su postavljene spomen-ploče s imenima žrtava fašizma i poglinulih boraca NOVJ.

Spomenik je za vreme rata u Bosni i Hercegovini pretrpeo razna oštećenja. Tako je početkom rata na njemu bio sazidan kameni krst, uz pojašnjenje da ubijeni nisu bili ateisti nego vernici. Pritom su bile uklonjene spomen-ploče s imenima poginulih boraca NOVJ muslimanske nacionalnosti. Istovremeno je bila uklonjena i spomen-ploča na ulazu u kompleks i postavljen veliki krst.

Godine 2002, pokrenuta je obnova spomen-područja, a dana 7. jula 2003. godine, Šušnjar je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šušnjar 1941. Zbornik saopštenja, svjedočenja i dokumenata, Izdavači: Opština Oštra Luka; Udruženje raseljenih Sanjana „Sanska ognjišta“, Banja Luka; Agencija za izdavačku djelatnost „Slovo“ Banja Luka. [1]. 2008. ISBN 978-99938-41-08-1. (jezik: srpski)
  • Šušnjar 1941. Proceedings - papers, testimonies and documents, Oštra Luka, (2008) [2] (jezik: engleski)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]