Đurađ Kastriot Skenderbeg

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
Disambig.svg
„Skenderbeg“ preusmerava ovde. Za ostale upotrebe pogledajte Skenderbeg (višeznačna odrednica).


Đurađ Kastriot Skenderbeg

Gjergj Kastrioti.jpg
Đurađ Kastriot Skenderbeg

Puno ime Đurađ Kastriot Skenderbeg
Datum rođenja: 6. maj 1405.
Datum smrti: 17. januar 1468.

Đurađ Kastriot Skenderbeg (6. maj 140517. januar 1468) je albanski nacionalni heroj iz vremena otpora albanskih plemena turskim osvajačima i islamizaciji.

Skenderbeg potiče iz albanske feudalne porodice Kastriota, i bio je sin Jovana Kastriote. Prema Gibonu,[1], Jovan Kastriot je bio princ Epira, koji je uključivao Mat, Kruje, Mirdita i Diber[2]. Njegova majka Vojislava, bila je princeza srpskog porekla[3], iz porodice Tribalda[4](koji su došli iz oblasti današnje Makedonije), ili iz plemićke porodice Muzaka[5]. Jovan Kastriot je bio među prvima koji se suprotstavio upadima Bajazita I, međutim njegov otpor nije imao gotovo nikakav efekat. Sultan ga je naterao da plaća danak, a da bi osigurao vernost albanskih plemića, Turci su odveli Đurađa zajedno sa njegovom braćom kao taoce.

Prešao je u islam[6] i završio vojnu školu u Jedrenima (Adrijanopolj), te je ratovao u turskoj vojsci i odneo mnoge pobede za Otomansko carstvo. Za svoje vojne zasluge, dobio je zvanje Iskander beg, Arnaut (alb. Skënderbe shqiptari), poredivši se ratničko umeće Kastriota sa Aleksandrom Velikim[1].

Međutim, kada je Janoš Hunjadi porazio Turke kod Niša 1443. godine, Skenderbeg je napustio tursku vojsku[7], vratio se u Albaniju i ponovo prihvatio hrišćanstvo. Odatle je vodio bespoštednu borbu protiv Osmanskog carstva.

[uredi] Izvori

  1. ^ a b Edward Gibbon, 1788, History of the Decline and Fall of the Roman Empire, Volume 6, Deo o Skenderbegu na engleskom
  2. ^ Edwin E. Jacques, The Albanians: An Ethnic History, 1994, p. 179
  3. ^ Marin Barleti, 1508, Historia de vita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis
  4. ^ Camille Paganel, 1855, "Histoire de Scanderbeg, ou Turcs et Chrétiens du XVe siècle"
  5. ^ Hodgkinson, Harry. Scanderbeg: From Ottoman Captive to Albanian Hero. I. B. Tauris. ISBN-13: 978-1850439417
  6. ^ Rendina, Claudio (2000). La grande enciclopedia di Roma. Rome: Newton Compton. ISBN 88-8289-316-2.
  7. ^ James Emerson Tennent, 1845, The History of Modern Greece, from Its Conquest by the Romans B.C.146, to the Present Time

[uredi] Spoljašnje veze

Vikiostava
Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Đurađ Kastriot Skenderbeg


vladar Ovaj nezavršeni članak Đurađ Kastriot Skenderbeg je vezan za vladare.
Koristeći pravila Vikipedije, možete ga proširiti.
Lični alati
Imenski prostori

Latinica

Varijante
Pregledi
Radnje
navigacija
tehničke
Štampaj/izvezi
alati
Drugi jezici