Božidar Kavran

Božidar Kavran
Datum rođenja	(1913-09-22)22. septembar 1913.
Mesto rođenja	Zagreb, Austrougarska
Datum smrti	1948.(1948-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (34/35 god.)

Božidar Kavran (Zagreb, 22. septembar 1913 — 1948) je bio član ustaškog režima tokom Drugog svetskog rata. Od maja 1943. bio je upravni zapovednik ustaša. Posle rata je pokušao da organizuje ustanak protiv nove komunističke Jugoslavije. Ubacivao je grupice ustaša u Jugoslaviju u sklopu operacije Deseti travanj. Međutim, sve te grupice i njega samog je uhvatila UDBA u operaciji Gvardijan. Osuđen je na smrt i obešen 1948.

Biografija

Gimnaziju je završio 1932. godine. Od 1935. godine aktivan je u kulturno akademskom društvu "August Šenoa", najpoznatijem hrvatskom studentskom nacionalističkom društvu u Kraljevini Jugoslaviji. Školske godine 1934/35. izabran je za predsjednika Kluba studenata farmacije. Kavran je ostao na mjestu predsjednika Kluba sve do proljeća 1937. godine. Ustašku zakletvu položio je 1937. Diplomirao je farmaciju 1939. na Medicinskom fakultetu Zagrebačkog univerziteta. Kao istaknutom članu KAD-a "August Šenoa", čije je članove policija Kraljevine Jugoslavije hapsila i prebijala, Kavranu su, odmah nakon kapitulacije i uspostave NDH povjerene odgovorne dužnosti. Učestvovao je u preuzimanju jevrejskih trgovina. Postao je ustaški logornik Zagreba 1, a krajem 1942. stožernik za grad Zagreb.

U maju 1943. Ante Pavelić ga je imenovao upravnim zapovjednikom svih ustaša i zamenikom postrojnika za sve ustaške organizacije. Na tim dužnostima ostao je sve do kraja rata i rukovodio je delatnošću ustaških organizacija NDH. Pobegao je u inostranstvo pred Jugoslovenskom armijom maja 1945. Britanska vojska ga kao civila nije izručila novoj Jugoslaviji. U izbeglištvu je pomagao bekstvo ustaškim zvaničnika, pa je tako za Dolores Bracanović i još neke organizovao odlazak u Italiju, našavši im vodiče, pošto su ih tražile jugoslovenske vlasti.

Ustaško rukovodstvo je računalo da je sukob Angloamerikanaca i Sovjetskog Saveza neizbežan i kovalo planove o povratku u zemlju i preuzimanju vlasti. Stoga je od Kavrana i Lovre Sučića potekla inicijativa za osnivanje Hrvatskog državnog odbora da organizuje ustanak protiv nove Jugoslavije. Zavaran lažnim izveštajima o križarima koje je UDBA slala ustaškim emigrantima u Austriji i Italiji, Kavran je organizovao operaciju Deseti travanj, kojom je nameravao da ubaci grupice ustaša da rukovode križarima. UDBA je uhvatila prvu grupu u kojoj su bili Ljubo Miloš i Ante Vrban. Zatim je UDBA pokrenula operaciju Gvardijan (Gvardijan je bilo Kavranovo šifrovano ime) i uspostavila kontakt sa Kavranom preko veze za koju su ustaše verovale da je to njihova radio-stanica u Hrvatskoj i nisu izazvale njihove sumnje. Tako se na kraju 3. jula i Kavran ubacio u Jugoslaviju i sastao sa oficirima UDBE, koji su ga uhapsili. UDBA je ukupno između 22. jula 1947. i 3. jula 1948. u zemlju namamila osamnaest grupa ustaša sa ukupno 98 ljudi i sve ih uhvatila.

Sud NR Hrvatske je Kavrana osudio na smrt vešanjem, trajni gubitak svih građanskih prava i konfiskaciju celokupne imovine.

Literatura

• Jelić-Butić, Fikreta (1977). Ustaše i Nezavisna Država Hrvatska. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, Školska knjiga. 
• Tomasevich, Jozo (2002). War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration. Stanford: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-3615-2. 

Spoljašnje veze

Mediji vezani za članak Božidar Kavran na Vikimedijinoj ostavi