Vardarska banovina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vardarska banovina
1929.—1941.

Položaj Vardarske banovine
Glavni gradSkoplje
RegijaBalkan
Zemlja Kraljevina Jugoslavija
Stanovništvo1.574.243 (1931)
Događaji
Statusbivša pokrajina
Vladavina
 • Oblikbanovina
Ban 
• 
Živojin Lazić
Istorija 
• Uspostavljeno
1929.
• Ukinuto
1941.
Prethodnik
Sledbenik
Bitoljska oblast (Kraljevina SHS)
Skopska oblast (Kraljevina SHS)
Bregalnička oblast (Kraljevina SHS)
Vranjska oblast (Kraljevina SHS)
Kosovska oblast (Kraljevina SHS)
Niška oblast (Kraljevina SHS)
NR Makedonija (DF Jugoslavija)
FD Srbija (DF Jugoslavija)
Kraljevina Bugarska
Kraljevina Albanija
Moravska banovina (Srbija)
Karta Vardarske banovine (1931)
Karta Vardarske banovine (1937)

Vardarska banovina je bila banovina (pokrajina, regija) u Kraljevini Jugoslaviji od 1929. do 1941. godine. Nalazila se u južnom delu Kraljevine i obuhvatala je celu današnju Severnu Makedoniju, južne delove centralne Srbije i južne delove Kosova. Dobila je ime po reci Vardar i administrativno središte banovine je bilo Skoplje.

Godine 1941, u Drugom svetskom ratu, sile Osovine su okupirale Vardarsku banovinu i podijelile je između Bugarske, okupacijskih zona nacističke Nemačke u Srbiji i okupacijskih zona fašističke Italije u Albaniji. Posle završetka Drugog svetskog rata, najveći dio banovine je postao deo Socijalističke Republike Makedonije, dok je manji severni deo pripao SR Srbiji. Obje republike su do 1991. godine bile u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Popis stanovništva Kraljevine Jugoslavije 1931.[1] (po veroispovesti)
vera broj vernika %
pravoslavna
1.046.039
66,45%
rimokatolička
18.474
1,17%
evangelistička
430
0,02%
ostale hrišćanske
2.346
0,15%
islamska
499.362
31,72%
bez konfesije
7.594
0,48%
UKUPNO
1.574.245
100%

Upravna područja[uredi | uredi izvor]

Vardarska banovina se sastojala iz 44 sreza:

-

Banovi[uredi | uredi izvor]

Banovi Vardarske banovine u periodu 1929—1941. su bili:[4]

Portret Red Ime i prezime
(Datum rođenja i smrti)
Početak mandata Kraj mandata Stranka
1. Živojin Lazić
(1876—1958)
9. oktobar
1929
1932
2. Dobrica Matković
(1887—1973)
1932 1933
Aleksa Stanišić
(1877—1934)
mart
1934
26. avgust
1934
3. Dragoslav Đorđević 1933 1935
4. Ranko Trifunović
(1878—1939)
1935 16. septembar
1936
5. Dušan Filipović (vd.) 16. septembar
1936
1936
6. Dragan Paunović 20. avgust
1936
1937
7. Marko Novaković 28. jul
1937
1939
8. Vladimir Hajduk-Veljković
(1892—1939)
25. februar
1939
6. septembar
1939
9. Aleksandar Cvetković (vd.) 1939 1939
10. Aleksandar Andrejević
(1877—?)
1939 1940
11. Živojin Rafajlović
(1871—1953)
26. jun
1940
1941

Spomenici kulture[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]