Птице у 10. издању Systema Naturae
| Ptice u 10. izdanju Systema Naturae | |
|---|---|
10. izdanje Systema Naturae publikovano 1758. godine, švedskog prirodopisca Karl fon Linea sadržalo je 554 vrsta ptica iz celog sveta.[Note 1] On je podelio vrste u 6 redova i 63 roda.[Note 2]
U 12. izdanju Systema Naturae publikovanom 1766. godine, Line je ubacio mnogo novih vrsta koje nisu bili u 10. izdanju. 12. izdanje je imalo 931 ptičjih vrsta podeljenih u 6 redova i 78 rodova.[2][4] Danas se veruje da postoji oko 10.000 živećih vrsta.[5][6]
U listi ptica sveta, koju održavaju Frank Džil i David Donsker ispred Internacionalne Ornitološke Unije, iz 2016. godine je uključeno 448 vrsta ptica koje je opisao Line u svom 10. izdanju i smatra njihovim legatorom. Od ovog broja vrsta ptica je samo 101 zadržala originalno ime, a 347 je pomereno u druge rodove. Takođe postoje 5 vrste koje je opisao Line, a koje se smatraju danas podvrstama. U poređenju sa vrstama iz 12. izdanja, gde su od 257 opisanih modernih vrsta, samo 25 ostale u okviru roda koje im je Line dao.[7]
Line je opisao klasu ptica kao:
Lep i radostan deo kreirane prirode koji sačinjavaju životinje koje imaju telo pokriveno perjem i paperjem, produženih i ogoljenih vilica (kljun), sa dva krila formiranih za letenje i dve stopala. To su vazdušni, vokalni, hitri i lagani i lišeni spoljašnjeg uha, usana, zuba, skrotuma, materice, bešike, epiglotisa, lat. corpus callosum-a i njegovog luka i bez dijafragme organizmi.[8]
Karakteristike po Lineu[8]
- Srce: 2 pretkomore i 2 komore. Topla i tamna crvena krv
- Pluća: dišu naizmenično
- Vilice: obavezne, gole, izdužene, bez zuba
- Jaja: pokrivena ljuskom od kalcijum karbonata
- Čulni organi: jezik, nozdrve, oči i uši bez ušne školjke
- Pokrov: obavezno i preklapajuće perje
- Oslonac: 2 stopala i 2 krila i srcolika zadnjica. Lete i pevaju
Line je podelio ptice na osnovu karatkteristika kljuna i stopala i to je uključivalo sledećih 6 redova i 63 roda.[9] U listi dole s Lineova binomijalna imena.
Accipitres[uredi | uredi izvor]
- Vultur gryphus – Andski kondor;
- Vultur harpyja – Harpija;
- Vultur papa – Kraljevski kondor;
- Vultur aura – Ćurkasti kondor;[3]
- Vultur barbatus – Bradan;
- Vultur percnopterus – Bela kanja.
- Falco melanaetus – Orao krstaš (sada Aquila heliaca Savigny, 1809);[10]
- Falco chrysaetos – Suri orao;
- Falco fulvus – sinonim za surog orla;[11]
- Falco canadensis – Suri orao (Severnoamerička podvrsta);[3]
- Falco rusticolus – Severni soko;
- Falco barbarus – nomen dubium;
- Falco caerulescens – Crvenonogi sokolić;
- Falco albicilla – Belorepan;[3]
- Falco pygargus – Eja livadarka;
- Falco milvus – Riđa lunja;
- Falco forficatus – Lastorepa lunja;[3]
- Falco gentilis & Falco palumbarius – Jastreb;[12]
- Falco subbuteo – Lastavičar;
- Falco buteo – Mišar;
- Falco tinnunculus – Vetruška;
- Falco cachinnans & Falco sufflator – Smejući soko;[13]
- Falco sparverius – Američka vetruška;[3]
- Falco columbarius – Mali soko
- Falco lanarius – Krški soko (sada Falco biarmicus Temminck, 1825)
- Falco haliaetus – Ribar
- Falco gyrfalco – Severni soko;[14]
- Falco apivorus – Osičar
- Falco aeruginosus – Močvarna eja
- Falco nisus – Kobac
- Strix (sove)
- Strix bubo – Buljina
- Strix scandiaca & Strix nyctea – Snežna sova;[3]
- Strix asio – Istočna vrišteća sova;[3]
- Strix otus – Utina
- Strix scops – Ćuk
- Strix aluco & Strix stridula – Šumska sova;[15]
- Strix funerea – Ritska sova
- Strix ulula – Sova jastrebača
- Strix passerina – Mala sova
- Lanius (Svračci)
- Lanius cristatus – Braon svračak
- Lanius excubitor – Veliki svračak
- Lanius collurio – Rusi svračak
- Lanius tyrannus – Kraljevska tiranka;[3]
- Lanius carnifex – Gijanka crvena kotinga
- Lanius schach – Dugorepi svračak
- Lanius senator – Crvenoglavi svračak
- Lanius caerulescens – Belotrbi drongo
- Lanius jocosus – Crvenobrki bulbul
- Lanius garrulus – Kugara
-
Ćurkasti lešinar je bio imenovan Vultur aura još 1758. -
Lastorepa eja je imenovana Falco forficatus 1758. godine -
Snežna sova se zvala Strix scandiaca i Strix nyctea u 1758. -
Kraljevska tiranka nazvana Lanius tyrannus 1758. -
Kugara je nazvana Lanius garrulus 1758.
_RWD.jpg)
Picae[uredi | uredi izvor]
- Psittacus (papagaji)
- Psittacus macao – Crveno-plava ara
- Psittacus ararauna – Plavo-žuta ara
- Psittacus obscurus
- Psittacus nobilis – Crvenoramena ara
- Psittacus severus – Kestenjastočela ara
- Psittacus borneus – Crveni lori
- Psittacus solstitialis – Sunčani papagaj
- Psittacus carolinensis – Karolinski papagaj;[3]
- Psittacus alexandri – Crvenogrudi aleksandar
- Psittacus pertinax – Braonoguši papagaj
- Psittacus canicularis – Narandžastočeli papagaj
- Psittacus aeruginosus – podvrsta braonogušog papagaja;[16]
- Psittacus rufirostris
- Psittacus ornatus – Kitnjasti lori
- Psittacus agilis – Crnokljuni amazonac
- Psittacus cristatus
- Psittacus niger – Crni papagaj
- Psittacus sordidus – Crvenokljuni papagaj
- Psittacus erythroleucus
- Psittacus erithacus – Žako
- Psittacus garrulus – Brbljivi lori
- Psittacus aurorae
- Psittacus domicella – Ljubičasto potiljačni lori
- Psittacus lory – Crnokapi lori
- Psittacus caerulocephalus
- Psittacus leucocephalus – Kubanski amazonac
- Psittacus aestivus – Plavočeli amazon
- Psittacus paradisi
- Psittacus festivus – Praznični amazon
- Psittacus brasiliensis – Crvenorepi amazonac
- Psittacus autumnalis – Crvenočeli amazonac
- Psittacus accipitrinus – Crvenolepezasti papagaj
- Psittacus melanocephalus – Crnoglavi papagaj
- Psittacus collarius – Žutokljuni amazonac
- Psittacus pullarius – Crvenoglava ljubavna ptica
- Psittacus galgulus – Plavokruni viseći papagaj
- Psittacus passerinus – Vrapčasti papagaj
- Ramphastos piperivorus – nomen dubium
- Ramphastos tucanus – Crvenokljuni tukan
- Ramphastos picatus – nomen dubium
- Ramphastos aracari – Crnovrati arakari
- Buceros (kljunoroške)
- Buceros bicornis – Veliki kljunorožac
- Buceros rhinoceros – Malajski kljunorožac
- Crotophaga (Anii)
- Crotophaga ani – Kukavičasti ani;[3]
- Corvus corax – Gavran
- Corvus corone – Crna vrana
- Corvus frugilegus – Gačac
- Corvus cornix – Siva vrana
- Corvus benghalensis – Indijska modrovrana;[18]
- Corvus monedula – Čavka
- Corvus glandarius – Kreja
- Corvus cristatus – Plava kreja;[3]
- Corvus caryocatactes – Lešnjikarka
- Corvus pica – Svraka
- Corvus paradisi – Azijska rajska muharica
- Corvus infaustus – Sibirska kreja
- Coracias (modrovrane i vuge)
- Coracias garrulus – Modrovrana
- Coracias caffra
- Coracias oriolus – Vuga
- Coracias galbula – Baltimorska vuga;[3]
- Coracias aurea – Vatrena budoarka
- Coracias xanthornus – Crnoglava vuga
- Gracula (majne)
- Gracula religiosa – Sveta majna
- Gracula foetida – Kožovrata voćna vrana
- Gracula barita – nomen dubium, verovatno Karipski grakl;[19]
- Gracula cristatella – Ćubasta majna;[20]
- Gracula saularis – Svračkasti drozd
- Gracula quiscula – Običan grakl;[3]
- Gracula atthis – Vodomar
- Paradisaea (Rajske ptice)
- Paradisaea apoda – Velika rajska ptica
- Paradisaea regia – Kraljevska rajska ptica
- Cuculus (kukavice)
- Cuculus canorus – Kukavica
- Cuculus persa – Gvinejski turako
- Cuculus vetula – Gušterasta kukavica
- Cuculus glandarius – Ćubasta kukavica
- Cuculus scolopaceus – Obični koel
- Cuculus niger
- Cuculus americanus – Žutokljuna kukavica;[3]
- Cuculus auratus – Zlatni detlić
- Jynx (vijoglave)
- Jynx torquilla – Vijoglava
- Picus (detlići)
- Picus martius – Crna žuna
- Picus principalis – Belokljuni detlić
- Picus pileatus – Crvenikresta žuna;[3]
- Picus hirundinaceus
- Picus erythrocephalus – Crvenoglavi detlić;[3]
- Picus carolinus – Crvenotrbi detlić;[3]
- Picus viridis – Zelena žuna
- Picus benghalensis – Mali vatrenoleđi detlić
- Picus semirostris – "monstruoznost";[21]
- Picus major – Veliki detlić
- Picus medius – Srednji detlić
- Picus minor – Mali detlić
- Picus tridactylus – Troprsti detlić;[3]
- Sitta (brgljezi)
- Sitta europaea – Brgljez
- Alcedo (vodomari)
- Alcedo ispida – podvrsta vodomara
- Alcedo erithaca – Troprsti vodomar
- Alcedo alcyon – Sivi vodomar;[3]
- Alcedo todus – Jamajčanski todi
- Alcedo smyrnensis – Belogrudi vodomar
- Alcedo rudis – Vodomar šarac
- Alcedo dea – Rajski jakamar
- Merops (pčelarice)
- Merops apiaster – Pčelarica
- Merops viridis – Malajska pčelarica
- Merops cinereus
- Merops cafer – Kapska medna ptica
- Upupa (pupavci)
- Upupa epops – Pupavac
- Upupa paradisea
- Upupa eremita – Ćelavi ražanj
- Upupa pyrrhocorax – Crvenokljuna galica
- Certhia (puzići)
- Certhia familiaris – Kratkokljuni puzić
- Certhia pusilla
- Certhia caerulea – Ljubičasti medni puzić
- Certhia cruentata – Dicaeum cruentatum
- Certhia flaveola – Coereba flaveola
- Trochilus (Kolibriji)
- Trochilus paradiseus
- Trochilus afer
- Trochilus pella – Ljubičati topaz kolibri
- Trochilus polytmus – Crvenokljuni zastavičasti kolibri
- Trochilus forficatus
- Trochilus colubris – Crvenogrli kolibri;[3]
- Trochilus ourissia
- Trochilus mosquitus – Rubinski kolibri
- Trochilus holosericeus – Plavogrudi zeleni kolibri
- Trochilus mellisugus – Plavorepi zeleni kolibri
- Trochilus tomineo
- Trochilus surinamensis
- Trochilus niger – Garavi tačkasti kolibri
- Trochilus mellivorus – Belovrati kolibri
- Trochilus ruber – Beloobrvi braon kolibri
- Trochilus mango – Jamajčanski mango kolibri
- Trochilus cristatus – Antilski ćubasti kolibri
- Trochilus minimus – Verbenski kolibri
-
Žako, Psittacus erithacus, je jedina vrsta koja je ostala u okviru roda Psittacus -
Crveno-plava ara je bila pod imenom Psittacus macao 1758. -
Crvenokljuni tukan -
Malajki kljunorožac -
Kukavičasti ani -
Gavran je nazvan Corvus corax 1758. -
Modrovrana -
Sveta majna nazvana je Gracula religiosa 1758. -
Velika rajska ptica. -
Žutokljuna kukavica je imenovana Cuculus americanus 1758. -
Brgljez je nazvan Sitta europaea 1758. -
Pupavac, Upupa epops je jedina vrsta u rodu Upupa i familije Upupidae -
Crvenogrli kolibri je nazvan Trochilus colubris 1758.
_-Coco_Reef_-Mexico-6-2c.jpg)
_GC.JPG)
_crop.jpg)
.jpg)
Anseres[uredi | uredi izvor]
- Anas cygnus – Veliki labud
- Anas cygnoides – Labudasta guska
- Anas tadorna – Šarena utva
- Anas spectabilis – Kraljevska gavka;[3]
- Anas fusca – Baršunasti turpan
- Anas nigra – Crni turpan
- Anas anser – Divlja guska
- Anas erythropus – Mala lisasta guska;[3]
- Anas canadensis – Kanadska guska;[3]
- Anas caerulescens – Snežna guska
- Anas bernicla – Grivasta guska
- Anas mollissima – Gavka
- Anas moschata – Američka mošusna patka
- Anas bahamensis – Crvenokljuna patka
- Anas albeola – Američka batoglava dupljašica
- Anas clypeata – Plovka kašikara
- Anas platyrhynchos – Gluvara i Domaća patka
- Anas strepera – Čegrtuša
- Anas bucephala – Sinonim za patku dupljašicu;[3]
- Anas clangula – Patka dupljašica
- Anas rustica – sinonim za američku batoglavu dupljašicu;[3]
- Anas perspicillata – Lisasti turpan;[3]
- Anas glaucion – sinonim za patku dupljašicu
- Anas penelope – Zviždara
- Anas acuta – Šiljkan
- Anas hyemalis – Ledenjarka;[3]
- Anas ferina – Riđoglava patka
- Anas querquedula – Grogotovac
- Anas crecca – Krdža
- Anas histrionica – Arlekinka
- Anas minuta – sinonim za arlekinku;[3]
- Anas circia – sinonim za grogotovca
- Anas autumnalis – Crnotrba patka pištalica
- Anas boschas – sininim za gluvaru i domaću patku
- Anas adunca – sininim za gluvaru i domaću patku
- Anas galericulata – Mandarinka
- Anas sponsa – Karolinka;[3]
- Anas arborea – Antilska utva
- Anas fuligula – Ćubasta patka
- Mergus (Ronci)
- Mergus cucullatus – Ćubasti ronac;[3]
- Mergus merganser – Veliki ronac
- Mergus serrator – Srednji ronac
- Mergus albellus & Mergus minutus – Mali ronac
- Alca (njorke)
- Alca torda – Oštrokljuna njorka
- Alca impennis – Velika njorka
- Alca arctica – Morski papagaj
- Alca lomvia – Debelokljuna njorka
- Alca grylle – Crna njorka
- Alca alle – Mala njorka;[3]
- Procellaria (burnice)
- Procellaria pelagica – Burnica
- Procellaria aequinoctialis – Zovoj belih obraza
- Procellaria capensis – Kapska burnica
- Diomedea exulans – Albatros lutalica
- Diomedea demersa – Magareći pingvin;[22]
- Pelecanus (pelikani i srodnici)
- Pelecanus onocrotalus – Ružičasti nesit
- Pelecanus aquilus – Uznesenjska fregata
- Pelecanus carbo – Veliki vranac
- Pelecanus bassanus – Bluna;[3]
- Pelecanus piscator
- Phaethon (tropske ptice)
- Phaethon aethereus – Crvenokljuna tropska ptica
- Phaethon demersus
- Colymbus (gnjurci i morski gnjurci)[Note 3]
- Colymbus arcticus – Crnogrli morski gnjurac;[3]
- Colymbus cristatus – Ćubasti gnjurac
- Colymbus auritus – Ušati gljurac;[3]
- Colymbus podiceps – Šarenokljuni gnjurac
- Larus (galebovi)
- Larus tridactylus – Troprsti galeb
- Larus canus – Sivi galeb
- Larus marinus – Crni galeb
- Larus fuscus – Mrki galeb
- Larus atricilla – Astečki galeb;[3]
- Larus parasiticus – Kratkorepi pomornik;[3]
- Sterna (čigre)
- Sterna stolida – Smeđi nodi;[3]
- Sterna hirundo – Obična čigra
- Sterna nigra – Crna čigra
- Rynchops (vodoseci)
- Rynchops nigra – Crnokljuni vodosek
- Rynchops fulva – sinonim za crnokljunog vodoseka
-
Kraljevska gavka je nazvana Anas spectabilis 1758. -
Zviždara je nazvana Anas penelope 1758. -
Mala njorka je nazvana Alca alle 1758. -
Magareći pingvin je nazvan Diomedea demersus 1758. -
Ušati gljurac je nazvan Colymbus auritus 1758.
.jpg)
Grallae[uredi | uredi izvor]
- Phoenicopterus (plamenci)
- Platalea (kašičare)
- Platalea leucorodia – Kašičar
- Platalea ajaja – Ružičasti kašičar
- Platalea pygmea – Kašikokljuna sprutka
- Mycteria (rode)
- Mycteria americana – Američka šumska roda
- Tantalus
- Tantalus loculator – "šumski ibis" je sinonim za šumsku rodu;[23]
- Ardea pavonina – Krunasti ždral
- Ardea virgo – Mali ždral
- Ardea canadensis – Američki ždral
- Ardea grus – Ždral
- Ardea americana – Beli ždral
- Ardea antigone – Indijski ždral
- Ardea ciconia – Bela roda
- Ardea nigra – Crna roda
- Ardea nycticorax – Gak
- Ardea cinerea – Siva čaplja
- Ardea herodias – Plava čaplja
- Ardea violacea – Žutokruni gak
- Ardea caerulea – Mala plava čaplja
- Ardea striata – Zelena čaplja
- Ardea virescens – Američka zelena čaplja
- Ardea stellaris – Vodeni bik
- Ardea alba – Velika bela čaplja
- Ardea ibis – Čaplja govedarka
- Ardea aequinoctialis
- Scolopax rubra – Skarletni ibis
- Scolopax alba – Beli ražanj
- Scolopax fusca – sinonim za belog ražnja;[24]
- Scolopax totanus – Crvenonogi sprudnik
- Scolopax arquata – Carska šljuka
- Scolopax phaeopus – Mala carska šljuka
- Scolopax rusticola – Šumska šljuka
- Scolopax fedoa – Mermerna muljača
- Scolopax glottis – Krivokljuni sprudnik (sada Tringa nebularia);[25]
- Scolopax limosa – Muljača
- Scolopax gallinago – Barska šljuka
- Scolopax lapponica – Laponska muljača
- Scolopax aegocephala – sinonim za laponsku muljaču;[26]
- Scolopax haemastica – Američka muljača
- Tringa (liskonoge i sprudnici i šljuke)
- Tringa pugnax – Sprudnik ubojica
- Tringa vanellus – Vivak
- Tringa gambetta – Crvenonogi sprudnik;[27]
- Tringa interpres – Šljuka kamenjarka
- Tringa lobata – Crvenovrata liskonoga
- Tringa fulicaria – Siva liskonoga
- Tringa alpina – Crnotrba sprutka
- Tringa ocrophus – Sprudnik pijukavac
- Tringa hypoleucos – Polojka
- Tringa canutus – Velika sprutka
- Tringa glareola – Sprudnik migavac
- Tringa littorea – Krivokljuni sprudnik (sada Tringa nebularia);[28]
- Tringa squatarola – Srebrni vivak
- Charadrius (žalari)
- Charadrius cristatus
- Charadrius hiaticula – Žalar blatarić
- Charadrius alexandrinus – Morski žalar
- Charadrius vociferus – Crvenoleđi žalar
- Charadrius aegyptius – Egipatska trkalica
- Charadrius morinellus – Planinski zujavac
- Charadrius apricarius – Zlatni vivak
- Charadrius pluvialis – sinonim za zlatnog vivka;[29]
- Charadrius oedicnemus – Ćurlikovac
- Charadrius himantopus – Vlastelica
- Charadrius spinosus – Vivak ostrugaš
- Recurvirostra (sabljarke)
- Recurvirostra avosetta – sabljarka
- Haematopus (ostrigari)
- Haematopus ostralegus – Ostrigar
- Fulica (liske i srodnici)
- Fulica atra – Liska
- Fulica chloropus – Barska koka
- Fulica porphyrio – Sultanka
- Fulica spinosa – Severna jakana
- Rallus (barski petlovani)
- Rallus crex – Prdavac
- Rallus aquaticus – Barski petlovan
- Rallus lariformis
- Rallus benghalensis – Šarena šumska šljuka
- Rallus carolinus – Američki barski petlić
- Psophia (trubači)
- Psophia crepitans – Sivokrili trubač
- Otis (droplje)
- Otis tarda – Velika droplja
- Otis arabs – Arabijska droplja
- Otis tetrax – Mala drplja
- Otis afra – Crnotrba droplja
- Struthio (trkačice)
- Struthio camelus – noj
- Struthio casuarius – Australijski kazuar
- Struthio americanus – Nandu
- Struthio cucullatus – Dodo
-
Plamenac je nazvan Phoenicopterus ruber 1758. -
Laponska muljača je nazvana Scolopax lapponica 1758. -
Sprudnik ubojica (prikazan u gnezdećem perju) je nazvan Tringa pugnax 1758. -
Zlatni vivak je nazvan Charadrius apricarius i Charadrius pluvialis in 1758.
Gallinae[uredi | uredi izvor]
- Pavo (paunovi)
- Meleagris (ćurke)
- Meleagris gallopavo & Meleagris cristata? – Divlja ćurka
- Meleagris satyra – Crveni tragopan
- Crax (Kurasoi)
- Crax nigra
- Crax rubra – Veliki kuraso
- Phasianus gallus – Divlja kokoška i kokoška
- Phasianus meleagris – Misirka
- Phasianus colchicus – Fazan
- Phasianus pictus – Zlatni fazan
- Phasianus nycthemerus – Srebrni fazan
- Tetrao (Tetrebovi i srodnici)
- Tetrao urogallus – Veliki tetreb
- Tetrao tetrix – Mali tetreb
- Tetrao canadensis – Smrčin tetreb
- Tetrao lagopus – Severna snežnica
- Tetrao phasianellus – Oštrorepi tetreb
- Tetrao cupido – Prerijski tetreb
- Tetrao bonasia – Leštarka
- Tetrao rufus – Crvena jarebica
- Tetrao perdix – Poljska jarebica
- Tetrao virginianus – Virdžinijska prepelica
- Tetrao marilandicus – sinonim za virdžinijsku prepelicu
- Tetrao orientalis – Crnotrba sadža
- Tetrao coturnix – Препелица
Passeres[uredi | uredi izvor]
- Columba oenas – Golub dupljaš
- Columba gutturosa
- Columba cucullata
- Columba turbita
- Columba tremula
- Columba tabellaria
- Columba montana – Crvenozemna golubica
- Columba asiatica – Belokrila grlica
- Columba guinea – Gvinejski golub
- Columba hispanica
- Columba palumbus – Golub grivnaš
- Columba cyanocephala – Kubanski plavoglavi golub
- Columba leucocephala – Belokruni golub
- Columba leucoptera
- Columba nicobarica – Nikobarski golub
- Columba macroura – Golub zalopojac
- Columba sinica
- Columba indica – Sivoglavi zeleni golub
- Columba hispida
- Columba turtur – grlica
- Columba risoria – Afrička gugutka
- Columba passerina – Američki golubić
- Alauda (ševe i trepteljke)
- Alauda arvensis – Poljska ševa
- Alauda pratensis – Livadska trepteljka
- Alauda arborea – Šumska ševa
- Alauda campestris – Stepska trepteljka
- Alauda trivialis – Šumska trepteljka
- Alauda cristata – Ćubasta ševa
- Alauda spinoletta – Planinska trepteljka
- Alauda alpestris – Ušata ševa
- Alauda magna – Istočni trupijal
- Sturnus (čvorci)
- Sturnus vulgaris – Čvorak
- Sturnus luteolus
- Sturnus contra – Šarena majna
- Sturnus cinclus – Vodenkos
- Turdus (Drozdovi i srodnici)
- Turdus viscivorus – Drozd imelaš
- Turdus pilaris – Drozd borovnjak
- Turdus iliacus – Mali drozd;[Note 4]
- Turdus musicus – staro ime za drozda pevača (sada Turdus philomelos Brehm, 1831)[Note 4]
- Turdus canorus – Naočarsti slavuj
- Turdus rufus – Smeđi raznopojac
- Turdus polyglottos – Severna rugalica
- Turdus orpheus – podvrsta severne rugalice
- Turdus plumbeus – Crvenonogi drozd
- Turdus crinitus – Velika ćubasta muharica
- Turdus roseus – Roze čvorak
- Turdus merula – Kos
- Turdus torquatus – Kos ogrličar
- Turdus solitarius – Modrokos
- Turdus arundinaceus – Veliki trstenjak
- Turdus virens – Žutoprsa ikterija
- Loxia curvirostra – Krstokljun
- Loxia coccothraustes – Batokljun
- Loxia enucleator – Borova crvenka
- Loxia pyrrhula – Zimovka
- Loxia cardinalis – Crveni kardinal
- Loxia dominicana – Dominikanski kardinal
- Loxia cristata
- Loxia mexicana
- Loxia eryocephala – Crvenoglava amadina
- Loxia flavicans
- Loxia oryzivora – Javanska pirinčarka
- Loxia panicivora
- Loxia punctulata – Smeđa munija
- Loxia hordeacea – Vatroglavi biskup
- Loxia sanguinirostris
- Loxia astrild – Sivoglava estrilda
- Loxia cyanea
- Loxia lineola – Šarena semenjarka
- Loxia mexicana
- Loxia chloris – Zelentarka
- Loxia butyracea
- Loxia collaria
- Loxia benghalensis – Crnogruda tkalja
- Loxia malabarica – Malabarska srebrnokljuna zeba
- Loxia fusca
- Loxia melanocephala – Crnoglava tkalja
- Loxia cana
- Loxia nigra – Kubanska zimovka
- Loxia caerulea – Plavi vrabac
- Loxia violacea – Veliki antilski batokljun
- Loxia minuta – Crvenogruda semenjarka
- Loxia bicolor
- Emberiza (strnadice)
- Emberiza nivalis – Snežna strnadica
- Emberiza calandra – Velika strnadica
- Emberiza hortulana – Vinogradska strnadica
- Emberiza citrinella – Strnadica žutovoljka
- Emberiza orix – Južni crveni biskup
- Emberiza quelea – Crvenokljuna tkalja
- Emberiza militaris – Crvenogrudi trupijal
- Emberiza atrata
- Emberiza familiaris
- Emberiza flaveola
- Emberiza psittacea
- Emberiza paradisaea – Dugorepi rajski udovac
- Emberiza ciris – Šarena strnadica
- Emberiza alario – Crnoliki kanarinac
- Fringilla (zebe i srodnici)
- Fringilla oryzivora – Bobolink
- Fringilla coelebs – Zeba
- Fringilla montifringilla – Severna zeba
- Fringilla lulensis
- Fringilla lapponica – Strnadica ostrugašica
- Fringilla sylvatica
- Fringilla melancholica
- Fringilla erythrophthalma – Crvenooki popilo
- Fringilla carduelis – Češljugar
- Fringilla melba – Zelenokrila estrilda
- Fringilla amandava – Crvena estrilda
- Fringilla gyrola – Zelena tangara
- Fringilla rubra – Letnja tangara
- Fringilla tristis – Američki čižak
- Fringilla zena – Zapadna tangara
- Fringilla brasiliana
- Fringilla butyracea
- Fringilla canaria – Divlji kanarinac
- Fringilla spinus – Čižak
- Fringilla flammea – Brezova juričica
- Fringilla flavirostris – Planinska juričica
- Fringilla cannabina – Konopljarka
- Fringilla linaria
- Fringilla angolensis – Plava estrilda
- Fringilla violacea – Plavo-žuta eufonia
- Fringilla schoeniclus – Barska strnadica
- Fringilla domestica – Vrabac pokućar
- Fringilla montana – Poljski vrabac
- Fringilla chinensis
- Fringilla hyemalis – Tamnooki junko
- Fringilla zena
- Motacilla (pliske)
- Motacilla luscinia – Veliki slavuj
- Motacilla calidris – nomen dubium;[14]
- Motacilla modularis – Obični popić
- Motacilla schoenobaenus – Trstenjak rogožar
- Motacilla campestris – Euneornis campestris
- Motacilla curruca – Grmuša čavrljinka
- Motacilla hippolais
- Motacilla salicaria
- Motacilla sylvia
- Motacilla philomela
- Motacilla ficedula
- Motacilla alba – Bela pliska
- Motacilla flava – Žuta pliska
- Motacilla tiphia – Crnokrila jora
- Motacilla ruticilla – Američka crvenorepka
- Motacilla hispanica – Sredozemna beloguza
- Motacilla oenanthe – Obična beloguza
- Motacilla rubetra – Obična travarka
- Motacilla atricapilla – Crnoglava grmuša
- Motacilla emeria – podvrsta Crvenobrki bulbul
- Motacilla phoenicurus – Obična crvenrepka
- Motacilla erithacus
- Motacilla titys – ženka obične crvenrepke;[31]
- Motacilla svecica – Modrovoljka
- Motacilla sialis – Istočna plava ptica
- Motacilla velia – Plava tanagra
- Motacilla spiza – Zeleni medni puzić
- Motacilla rubecula – Crvendać
- Motacilla troglodytes – Carić
- Motacilla regulus – Običan kraljić
- Motacilla trochilus – Brezov zviždak
- Motacilla acredula – podvrsta brezovog zviždaka
- Motacilla pendulinus – Senica vuga
- Motacilla minuta
- Parus cristatus – Ćubasta senica
- Parus major – Velika senica
- Parus americanus – Severna parula
- Parus caeruleus – Plava senica
- Parus ater – Jelova senica
- Parus palustris – Siva senica
- Parus caudatus – Dugorepa senica
- Parus biarmicus – Brkata senica
- Parus pipra – Belokapi manakin
- Parus erythrocephalus – Zlatoglavi manakin
- Parus aureola – Crvenoglavi manakin
- Parus cela – Žutoleđa kacika
- Hirundo rustica – Seoska lasta
- Hirundo esculenta – Salangana
- Hirundo urbica – Gradska lasta
- Hirundo riparia – Bregunica
- Hirundo apus – Crna čiopa
- Hirundo subis – Ljubičasta lasta
- Hirundo pelagica – Američka čiopa
- Hirundo melba – Bela čiopa
- Caprimulgus (legnjevi)
- Caprimulgus europaeus – Leganj
- Caprimulgus americanus – Američki leganj
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Broj 554 je broj koji je Line nave u svojoj knjizi i one su predstaljene u članku. Ernst Majr je tvrdio da je Line predstavio 564 vrste[1] dok je Džoel Azag Alen je tvdio da je Line predstavio 545 vrsta.[2]
- ^ V. L. MekAti je greškom tvrdio da je Line u njegovom 10. izdanju naveo 102 roda ptica.[3] U stvari je Line imao od 40 do 102.
- ^ Rod Colymbus je pogrešno napisani rod "Columbus" u listi rodova na strani 84 i pojavljuje se svuda kao Colymbus.
- ^ a b Line je pomešao dve vrste Turdus iliacus i Turdus musicus u 10. izdanju Systema Naturae. Za Turdus iliacus dao je opis za drozda pevača, a citirao reference koje se odnose na malog drozda; za Turdus musicus dao je opis malog drozda, a citirao reference koje se odnose na drozda pevača. Zabuna je delično otklonjena u 12. izdanju iz 1766. Ime Turdus musicus je izbačeno posle zahteva Ernst Majrna 1957. godine.[30]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Majr, Ernst (1946). „Broj vrsta ptica” (PDF). The Auk. 63 (1): 64—69. doi:10.2307/4079907.
- ^ a b Allen, J.A. (1910). „Collation of Brisson's genera of birds with those of Linnaeus”. Bulletin of the American Museum of Natural History. 28: 317-335[324].
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č dž š aa ab av ag ad ađ ae až az McAtee, W. L. (1957). „The North American birds of Linnaeus”. Journal of the Society for the Bibliography of Natural History. 3: 291—300. doi:10.3366/jsbnh.1957.3.5.291.
- ^ Linnaeus, Carl (1766). Systema naturae : per regna tria natura, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis (na jeziku: latinski). Volume 1, Part 1 (12th izd.). Holmiae (Stockholm): Laurentii Salvii. str. 109.
- ^ Klements, Džejm (2007). The Clements Checklist of Birds of the World (6th izd.). Ithaca, NY: Cornell University Press. ISBN 978-0-8014-4501-9.
- ^ Frank Džil (2006). Birds of the World: Recommended English Names. Princeton, NJ: Princeton University Press. ISBN 978-0-691-12827-6.
- ^ Gill, Frank; Donsker, David, ur. (2016). „World Bird List Version 6.4”. International Ornithologists' Union. Pristupljeno 19. 12. 2016.
- ^ a b Carl von Linné; translated by William Turton (1802). A general system of nature: through the three grand kingdoms of animals, vegetables, and minerals, systematically divided into their several classes, orders, genera, species, and varieties. Volume 1. London: Lackington, Allen, and Co. str. 131.
- ^ Sibley & Ahlquist (1990)
- ^ Chernél, I. (1918). „Nomenclator Avium Regni Hungariae / A Magyar Birodalom Madarainak Névjegyzéke”. Aquila (na jeziku: nemački/mađarski). 25 (suppl. 1): 41.
- ^ Mayr, Ernst; Cottrell, G. William, ur. (1979). Check-list of Birds of the World. Volume 1 (2nd izd.). Cambridge, Massachusetts: Museum of Comparative Zoology. str. 381.
- ^ Mayfield, H.F. (2001). „Early Works on Ohio Birds by J. P. Kirtland” (PDF). The Ohio Cardinal. 24 (4): 189—212. Arhivirano iz originala (PDF) 27. 7. 2011. g.
- ^ „Laughing Falcon, Herpetotheres cachinnans”. World Bird Info. Arhivirano iz originala 21. 7. 2011. g. Pristupljeno 1. 10. 2010.
- ^ a b Banks, Richard C. & M. Ralph Browning (1995). „Comments on the status of revived old names for some North American birds” (PDF). The Auk. 112 (3): 633—648.
- ^ Peters, James Lee, ur. (1937). Check-list of Birds of the World. Volume 4. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. str. 156.
- ^ Stone, Witmer (1913). „On a collection of birds obtained by the Francis E. Bond Expedition in the Orinoco Delta and Paria Peninsula, Venezuela”. Proceedings of the Academy of Natural Sciences of Philadelphia. 65: 189-212[196].
- ^ Peters, James L. (1930). „The identity of the toucans described by Linnaeus in the 10th and 12th editions of the Systema Naturae” (PDF). The Auk. 47 (3): 405—408. JSTOR 4075491.
- ^ Biswas, Biswamoy (1961). „Proposal to designate a neotype for Corvus benghalensis Linnaeus, 1758 (Aves), under the plenary powers Z.N. (S) 1465”. Bulletin of Zoological Nomenclature. 18 (3): 217—219.
- ^ Peters, James L. (1921). „A review of the grackles of the genus Holoquiscalus” (PDF). The Auk. 38 (3): 435—453. JSTOR 4073768.
- ^ „Sturnidae”. Check-list of North American Birds (PDF) (7th izd.). American Ornithologists' Union. 1998. str. 523—524. ISBN 978-1-891276-00-2. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 12. 2015. g. Pristupljeno 18. 10. 2017.
- ^ Strickland, H. E.; Henslow, J. S.; Phillips, J.; Shuckard, W. E.; Richardson, J. B.; Waterhouse, G. R.; Owen, R.; Yarrell, W.; Jenyns, L.; C. Darwin; W. J. Broderip; J. O. Westwood (1843). „Series of propositions for rendering the nomenclature of zoology uniform and permanent, being a report of a Committee for the consideration of the subject appointed by the British Association for the Advancement of Science”. Annals and Magazine of Natural History. 11: 259—275. doi:10.1080/03745484309445300. Cited in: Minelli, Alessandro (2008). „Zoological vs. botanical nomenclature: a forgotten ‘BioCode’ experiment from the times of the Strickland Code” (PDF). Zootaxa. 1950: 21—38.
- ^ Lepage, Denis. „Jackass Penguin (Spheniscus demersus) (Linnaeus, 1758)”. AviBase. Pristupljeno 31. 8. 2010.
- ^ Allen, J.A. (1908). „The generic names Mycteria and Tantalus of Linnaeus, 1758” (PDF). The Auk. 25 (1): 37—38.
- ^ Penhallurick, John. „White Ibis”. World Bird Info. Arhivirano iz originala 24. 7. 2011. g. Pristupljeno 13. 11. 2010.
- ^ Penhallurick, John. „Common Greenshank”. World Bird Info. Arhivirano iz originala 21. 7. 2011. g. Pristupljeno 13. 11. 2010.
- ^ Penhallurick, John. „Bar-tailed Godwit”. World Bird Info. Arhivirano iz originala 21. 7. 2011. g. Pristupljeno 13. 11. 2010.
- ^ Penhallurick, John. „Common Redshank”. World Bird Info. Arhivirano iz originala 24. 7. 2011. g. Pristupljeno 13. 11. 2010.
- ^ Penhallurick, John. „Common Greenshank”. World Bird Info. Arhivirano iz originala 21. 7. 2011. g. Pristupljeno 13. 11. 2010.
- ^ Peters, James Lee, ur. (1934). Check-list of Birds of the World. Volume 2. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. str. 244.
- ^ Ernst Mayr & Charles Vaurie (1957). „Proposed use of the plenary powers to suppress the specific name "musicus" Linnaeus, 1758, as published in the combination "Turdus musicus" and to approve a neotype for "Turdus iliacus" Linnaeus, 1758, the Eurasian redwing (class Aves)”. Bulletin of Zoological Nomenclature. 13 (6): 177—181.
- ^ C. E. Hellmayr (1917). „Drei Beiträge zur Nomenklatur der Vögel Europas. Eine kritische Würdigung”. Verhandlungen Der Ornithologischen Gesellschaft in Bayern (na jeziku: nemački). 13 (1): 87—104.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Linnaeus, Carl (1766). Systema naturae : per regna tria natura, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis (na jeziku: latinski). Volume 1, Part 1 (12th izd.). Holmiae (Stockholm): Laurentii Salvii. str. 109.
- Linnaeus, Carl (1758). Systema Naturæ per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis (na jeziku: latinski). Volume 1 (10th izd.). Holmiae (Stockholm): Laurentii Salvii.