Valjevo
Valjevo | |
---|---|
![]() Valjevo- kolaž slika (Hram Vaskrsenja Gospodnjeg, Kula Nenadovića, Spomenik pesništvu sa likom Desanke Maksimović, Zgrada Opštinskog suda (Načelstvo) u Valjevu, Istraživačka stanica Petnica, Spomenik na mestu gde se desila seča knezova, Tešnjar- stari deo grada, Brana Stubo-Rovni, Matična biblioteka „Ljubomir Nenadović“ Valjevo) | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Upravni okrug | Kolubarski |
Grad | Valjevo |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2022. | 56.059 |
— gustina | 61,94 st./km2 |
Aglomeracija (2022.) | 82.169 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 16′ 27″ S; 19° 53′ 28″ I / 44.274167° S; 19.891111° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 185 m |
Površina | 905 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Lazar Gojković (SNS) |
Poštanski broj | 14000 |
Pozivni broj | 014 |
Registarska oznaka | VA |
Veb-sajt | |
www.valjevo.rs |
Valjevo je gradsko naselje i sedište istoimene teritorijalne jedinice u Srbiji. Administrativni je centar Kolubarskog upravnog okruga. Nalazi se u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, na nepunih 100 km jugozapadno od Beograda. Gradsko jezgro smešteno je u kotlini kroz koju protiče reka Kolubara. Valjevo spada među veća i razvijenija naselja u Srbiji. Prema popisu iz 2022. bilo je 56.059 stanovnika, dok šira oblast grada Valjeva broji 82.169 ljudi. Nalazi se na prosečnoj nadmorskoj visini od 185 m.
Tokom istorije srpskog naroda Valjevci su često imali istaknutu ulogu u pokretima za nacionalno oslobođenje, ali, pored vojskovođa i narodnih vođa, znatan je i broj značajnih književnika, umetnika i naučnika poreklom iz Valjeva. Istovremeno, ovaj grad se svrstava i među najstarija gradska naselja Srbije. Ime Valjevo se po prvi put sreće u jednom dokumentu sačuvanom u Historijskom arhivu u Dubrovniku, a datiranom na 1393. godinu. Od tada naselje ima šest stotina godina potvrđenog kontinuiranog postojanja. Tokom vekova je grad doživljavao uspone i padove u njegovom istorijskom razvoju. U prošlim vremenima, prolazeći kroz ove krajeve različiti putopisci su Valjevo nazivali, gradom, varošju, kasabom, pa i selom. Naravno, reč je o stanju koje su oni u trenutku svog prolaska kroz valjevsku kotlinu zaticali na terenu, kao i odrednicama zasnovanim na iskustvu stečenom u kulturama iz kojih su ponikli, ali, u mnogim slučajevima, može biti i reč o terminologiji koja se tokom vremena menjala, označavajući u određenom periodu jedan, a kasnije drugi pojam.[1]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Valjevo ima povoljan geografski položaj koji se ogleda u blizini više važnih saobraćajnica, kao što su Ibarska magistrala, magistralni put koji vodi ka Jadranskom moru, Bosni i Hercegovini, Mačvi i Vojvodini, kao i pruga Beograd-Bar i pruga Valjevo—Loznica u izgradnji. Takođe, Valjevo se nalazi na samo 100 km od Beograda, glavnog grada Srbije,[2] a uz grad se nalazi i Aerodrom Valjevo sa potencijalom da u budućnosti usluži ceo Kolubarski okrug.
U Valjevu se Jablanica i Obnica spajaju u reku Kolubaru. U Kolubaru se, na teritoriji Valjeva, takođe ulivaju reke Ljubostinja i Gradac.
U Petnici, na 5 km od Valjeva, nalaze se otvoreni bazeni i tereni za male sportove, kao i veštačko jezero na reci Pocibravi — stecište kupača i ribolovaca[2].
Klima
[uredi | uredi izvor]Valjevski kraj ima relativno stabilnu, umereno-kontinentalnu klimu, sa izvesnim specifičnostima, koje se manifestuju kao elementi subhumidne i mikrotermalne klime.
Srednja godišnja temperatura vazduha u Valjevu je 11 °C. Najhladniji mesec je januar, sa srednjom temperaturom vazduha od -0,2 °C, a najtopliji, jul sa prosečnom temperaturom od 21,4 °C. Najviša ikad zabeležena temperatura je bila 42,5 °C a najniža -29,6 °C.
Vazdušni pritisak u Valjevu pokazuje znatnu promenljivost, sa najvećom srednjom vrednošću u oktobru i januaru, 998,3 milibara i 998,0 milibara, a najmanjom u aprilu 993,3 milibara. Ekstremne srednje mesečne vrednosti vazdušnog pritiska su 1010,3 milibara u januaru i 985,5 milibara u decembru.
Relativna vlažnost vazduha u području Valjeva, sa srednjom godišnjom vrednošću od 74,6% ukazuje na umerenu vlažnost vazduha.
U proseku, Valjevo ima ukupno 198,9 sunčanih časova godišnje, odnosno 44,8% potencijalnog osunčavanja, sa najsunčanijim mesecom, julom (281,8 časova) i najoblačnijim, decembrom (68,6 časova).
Padavine u Valjevskom kraju imaju obeležje srednjoevropskog, podunavskog režima godišnje raspodele. Srednja godišnja visina padavina u Valjevu iznosi 785,7 mm; najkišovitiji mesec je jun, sa 100,1 mm, a najsuvlji februar, sa 45,9 mm.
Snega u Valjevskom kraju prosečno ima 30,9 dana. U velikom delu kolubarskog i tamnavskog sliva je srednja godišnja učestanost dana sa snežnim pokrivačem do 40 dana. Prosečan prvi dan sa snežnim pokrivačem u Valjevu je 1. decembar. Prosečan poslednji dan sa snežnim pokrivačem u Valjevu je 16. mart, a na najvišim terenima posle 1. maja.[3]
Mesec | Jan | Feb | Mart | Apr | Maj | Jun | Jul | Avg | Sep | Okt | Nov | Dec | Godišnje |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Srednje maksimalne temperature (°C) | 4,2 | 7,0 | 12,2 | 17,3 | 22,0 | 24,9 | 26,9 | 27,0 | 23,7 | 18,3 | 11,6 | 5,7 |
|
Srednje temperature (°C) | -0,4 | 2,0 | 6,3 | 11,1 | 16,0 | 19,1 | 20,8 | 20,2 | 16,5 | 11,2 | 6,1 | 1,5 |
|
Srednje minimalne temperature (°C) | -4,4 | -2,0 | 1,0 | 5,4 | 9,9 | 13,1 | 14,6 | 14,0 | 10,5 | 5,7 | 1,7 | -2,3 |
|
Srednja mesečna količina padavina (mm) | 50,4 | 46,2 | 54,2 | 63,5 | 88,1 | 108,3 | 76,7 | 67,9 | 59,6 | 48,3 | 59,6 | 59,4 |
Etimologija imena
[uredi | uredi izvor]Tokom svih ovih vremena u valjevskoj su kotlini postojala naselja, ali pošto su obavljana samo sondažna arheološka istraživanja, i to na vrlo malim površinama, teško je nešto konkretnije reći o njihovom karakteru i prostoru koji su zauzimala u odnosu na današnje gradsko jezgro kao i o kontinuitetu postojanja i o eventualnim starim imenima. Najstariji do sada poznati spomen Valjeva pod tim imenom je, na osnovu jednog dokumenta iz Dubrovačkog arhiva, iz 1393. godine. O poreklu tog imena još nema pouzdanih istorijskih podataka. Postoji više narodnih legendi koje imaju različite priče o nastanku imena Valjevo. Po jednoj Valjevo je dobilo ime po „valjaricama” kojih je bilo duž obala Kolubare. Druga opet ime Valjevo vezuje za dobru, „valjanu”, zemlju u valjevskoj kotlini. Po trećoj legendi Valjevo je svoje ime dobilo po grupi umornih izbeglica, koji su se, bežeći pred Turcima skotrljali, „svaljali”, s okolnih planina u kotlinu.
Pored narodne tradicije, i filologija je dala više hipoteza o postanku ovog imena. Po jednoj, reč Valjevo je nastala od stare latinske riječi „valis” (lat. vallis) što znači dolina. Po drugoj, od reči „val”, zbog reke koja je pri bujicama plavila kotlinu. Postoji i hipoteza po kojoj Valjevo potiče od iskvarenog oblika imena rane srednjovekovne tvrđave, čije su postojanje, negde na Balkanu, pod imenom „Balba”, zabeležili vizantijski istorijski izvori.
Od svih tumačenja naučno je najutemeljenije ono prema kojemu reč Valjevo predstavlja prisvojni pridev starog slovenskog imena „Valj”. Time bi Valjevo označavalo posed, odnosno vlasništvo izvesnog Valja. Ova hipoteza ima i svoje potvrde u jednoj od narodnih legendi koja spominje postojanje nekog Valja, koji je bio vlasnik prve kafane podignute na području današnjeg grada, kao i u postojanju prezimena Valjević[5].
Istorija
[uredi | uredi izvor]Na prostoru današnjeg Valjeva su postojala naselja još u mlađem kamenom dobu na šta ukazuju tragovi pronađeni u Petničkoj pećini. Godine 1398, kada se ime Valjevo prvi put pominje u poznatoj arhivskoj građi, ovo je naselje već bilo aktivno trgovačko središte srednjovekovne Srbije u koje su dolazili trgovci iz Dubrovnika. Procvat Valjeva, kao i procvat autonomne Srbije, zaustavljen je 1459. godine kada je srednjovekovna srpska država pala pod vlast Osmanskog carstva. Do sredine 16. veka u Valjevu je većina stanovništva bila hrišćanske vere, dok su u drugoj polovini 16. veka velika većina bili muslimani. Posle izbijanja Prvog srpskog ustanka, Valjevo je bilo među prvim gradovima koji su oslobođeni. Tada, posle skoro tri i po veka, ono ponovo postaje srpski grad u autonomnoj srpskoj državi, ali stalne borbe za očuvanje nezavisnosti i slabo razvijena trgovačko zanatska praksa među srpskim stanovništvom onemogućili su brži razvoj ovoga grada. Posle propasti ustanka Valjevom su opet zavladali Turci, ali ubrzo, po izbijanju Drugog srpskog ustanka, Srbi vraćaju Valjevo u svoj posed. Tada je broj muslimana u gradu počeo značajno da opada, tako je zabeleženo da je 1826. godine u samom Valjevu bilo oko 150 hrišćanskih i samo 30 muslimanskih kuća. Godine 1855, izrađen je plan razvoja modernog Valjeva u kome se ulice seku pod pravim uglom. On je rađen sa perspektivama dugoročnog razvoja grada i zato one ulice koje su tada predviđene i danas postoje predstavljajući najuže gradsko jezgro današnjeg Valjeva. U 20. veku grad se ubrzano razvija. Tada Valjevo postaje važan industrijski, ali i kulturni centar. Tokom Prvog svetskog rata u neposrednoj okolini Valjeva je vođena Kolubarska bitka, a sam grad se pretvorio u jednu veliku bolnicu u kojoj su ležali ranjenici kao i oboleli od velike epidemije tifusa.[6] Ogromna razaranja grad je doživeo i u Drugom svetskom ratu. Valjevo je oslobodila NOVJ 18. septembra 1944.
Godine 1999, grad je u više navrata bombardovala NATO avijacija tokom bombardovanja SRJ[5].
Turizam
[uredi | uredi izvor]
Relativno povoljan geografski položaj na važnim magistralnim putnim pravcima i blizina potencijalnih emitivnih tržišta, bogatstvo kulturnog nasleđa na relativno malom prostoru, uklopljenost kulturnog bogatstva u turistički atraktivna prirodna područja (klisura Gradca, Jablanice, valjevske planine), veći broj manastira i mošti dva sveca, veliki broj znamenitih ličnosti poniklih sa ovog područja, događaji vezani za nacionalnu istoriju omogućili su da se Valjevo izdvoji kao autentična turistička destinacija. Kao posebne celine, pored grada, izdvajaju se:
- Divčibare, planinsko-turističko mesto
- Brankovina, kulturno-istorijski kompleks
- Petnica, sportsko-rekreativni centar
- Manastiri
Geografski položaj, prirodni faktori, kulturno-istorijsko nasleđe, jasno govore da ovo područje može da razvija sledeća turistička kretanja: ekskurzioni turizam (đaci, studenti, penzioneri…), verski (Lelić, Ćelije, Pustinja, Jovanja, Gračanica, Dokmir, Bogovađa…), obrazovni (edukativne radionice), sportski (planinarenje, biciklizam, slobodno penjanje…), manifestacioni (JU džez fest, Open majnd fest, Tešnjarske večeri, Dani maline, Dani gljiva, Lekovitim stazama valjevskih planina…) i seoski turizam.
Ovde se nalazi Železnička stanica Valjevo.
Kulturnoistorijske znamenitosti
[uredi | uredi izvor]- Tešnjar — čaršija iz turskog vremena — nalazi se na desnoj strani Kolubare koja protiče samim centrom grada. Tešnjar datira iz 17. veka, međutim, izgled koji danas ima, je izgled kakav je imala u 19. veku[2].
- Kula Nenadovića koja datira iz 1813. godine, nalazi se na brežuljku iznad grada. U vreme kad je sagrađena, služila je kao barutana, a Miloš Obrenović ju je obnovio 1836. godine.
- Spomenik Stevi Filipoviću, narodnom heroju Drugog svetskog rata na Vidraku, brdu iznad grada.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]1528. | 1536. | 1560. | 1660. | 1718. | 1735. | 1741. | 1784. | 1808. | 1818. | 1834. | 1839. | 1844. | 1862. | 1900. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
oko 600 | oko 650 | oko 2.060 | oko 5.200 | najmanje 120 | najmanje 1.020 | oko 550 | oko 2.300 | oko 1.000 | oko 1.100 | 893 | 873 | oko 1.720 | 2.150 | 7.747 |
U naselju Valjevo živi 49184 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,7 godina (37,8 kod muškaraca i 39,6 kod žena). U naselju ima 21387 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
![]() |
|
m | ž |
|||
? | 235 | 244 | ||
80+ | 251 | 400 | ||
75—79 | 540 | 922 | ||
70—74 | 1.124 | 1.449 | ||
65—69 | 1.545 | 1.754 | ||
60—64 | 1.395 | 1.661 | ||
55—59 | 1.520 | 1.512 | ||
50—54 | 2.300 | 2.449 | ||
45—49 | 2.760 | 2.988 | ||
40—44 | 2.291 | 2.740 | ||
35—39 | 2.094 | 2.355 | ||
30—34 | 1.802 | 2.116 | ||
25—29 | 2.186 | 2.275 | ||
20—24 | 2.152 | 2.313 | ||
15—19 | 2.183 | 2.098 | ||
10—14 | 1.916 | 1.770 | ||
5—9 | 1.601 | 1.488 | ||
0—4 | 1.327 | 1.279 | ||
Prosek : | 37,8 | 39,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 24.378 | 6.904 | 15.552 | 868 | 836 | 218 |
Ženski | 27.276 | 5.918 | 15.719 | 3.712 | 1.689 | 238 |
UKUPNO | 51.654 | 12.822 | 31.271 | 4.580 | 2.525 | 456 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 11.334 | 219 | 0 | 51 | 3.432 |
Ženski | 10.164 | 119 | 0 | 20 | 2.530 |
UKUPNO | 21.498 | 338 | 0 | 71 | 5.962 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 368 | 851 | 1.485 | 257 | 866 |
Ženski | 127 | 211 | 1.777 | 340 | 263 |
UKUPNO | 495 | 1.062 | 3.262 | 597 | 1.129 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 91 | 1.145 | 759 | 439 | 451 |
Ženski | 241 | 914 | 597 | 786 | 1.513 |
UKUPNO | 332 | 2.059 | 1.356 | 1.225 | 1.964 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 302 | 0 | 1 | 617 | |
Ženski | 338 | 0 | 0 | 388 | |
UKUPNO | 640 | 0 | 1 | 1.005 |
Obrazovanje
[uredi | uredi izvor]
U Valjevu postoji 7 osnovnih škola, kao i 5 srednjih (Valjevska gimnazija, Ekonomska, Tehnička, Medicinska škola „Dr Miša Pantić”, Osnovna i srednja muzička škola "Živorad Grbić" i Poljoprivredna škola sa domom za učenike). U gradu se nalazi i jedna Visoka poslovna škola[10], Fakultet za menadžment[11] sada pod nazivom Fakultet za poslovnu ekonomiju[12], Megatrend univerziteta[13] kao i Poslovni fakultet[14]Univerziteta Singidunum[15]
Kultura
[uredi | uredi izvor]U Valjevu od kulturnih institucija postoje: Muzej, Centar za kulturu Valjevo, Moderna galerija, Istorijski arhiv, Matična biblioteka „Ljubomir Nenadović”. Danas u njemu ima i 4 TV i šest radio-stanica, kao i dve nedeljne i jedne mesečne novine. Valjevo je sedište eparhija valjevske Srpske pravoslavne crkve.
Poznate ličnosti
[uredi | uredi izvor]- Aleksa Nenadović (1749—1804), knez tamnavsko-posavske knežine
- Ilija Birčanin (1764—1804), knez Podgorske knežine Valjevske nahije
- Jakov Nenadović (1765—1836), vojvoda iz Prvog srpskog ustanka
- Jovan Simić Bobovac (1775—1832), knez Podgorske knežine Valjevske nahije
- Petar Nikolajević Moler (1775—1816), vojvoda sokolske nahije
- Prota Matija Nenadović (1777—1854), vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta i diplomata
- Ljubomir Nenadović, (1826—1895) književnik, diplomata i ministar
- Milovan Glišić (1847—1908), pisac, dramaturg i prevodilac
- Živojin Mišić (1855—1921), vojvoda
- Nikolaj Velimirović (1881—1956), Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički
- Dragojlo Dudić, (1887—1941), pesnik i revolucionar
- Živan Đurđević, (1891—1943), narodni heroj Jugoslavije
- Mihailo Madžarević (1894—1965), major, jedan od najvećih junaka u Prvom svetskom ratu
- Vojislav Voja Tankosić (1880 − 1915), major srpske vojske, jedan od osnivača Crne Ruke i učesnik najvažnijih istorijskih događaja u Srbiji
- Desanka Maksimović (1898—1993), srpska pesnikinja, profesorka književnosti i članica Srpske akademije nauka i umetnosti
- Nikanor (Nikola) Savić (1902—1990), arhimandrit i proiguman manastira Hilandar
- Nada Purić (1903—1941), narodni heroj Jugoslavije
- Žikica Jovanović Španac, (1914—1942) revolucionar
- Borislav Blagojević, (1911—1985) pravnik, dekan Pravnog fakulteta i rektor Beogradskog univerziteta
- Milorad Miša Pavić, (1921—2005) fudbalski trener
- Draga Jonaš, (1922—2007) spiker i lektor
- Vojislav Voja Brajović, (1949 −), glumac
- Milorad Mišković, (1928 − 2013), baletski umetnik, koreograf, umetnički direktor UNESCO
- Gordana Babić-Đorđević (1932—1993), srpski istoričar umetnosti, dopisni član SANU
- Miloje Orlović (1934—2013), srpski televizijski voditelj, novinar i urednik
- Ljubomir Popović, (1934—2016) slikar
- Matija Bećković, (1938—) pesnik i akademik, završio gimnaziju u Valjevu, gde je imao i prve književne početke
- Dragoljub Velimirović (1942—2014), šahovski velemajstor
- Budimir Kostić (1919—2015), majstor fotografije
- Miodrag Miki Jevremović (1942—2017) pevač zabavne muzike
- Jovan Maljoković (1943 −), džez muzičar, saksofonista, kompozitor i aranžer
- Slaven Radovanović, (1946—) književnik
- Branko Kovačević, (1951—) košarkaš Metalca i Crvene zvezde
- Boško Đukanović, (1955—) poznati kardiohirurg
- Miodrag Loma (1957—), istoričar književnosti, germanista, univerzitetski profesor i akademik
- Jasmina Avramović Ranković, (1960—) glumica
- Biljana Maksić, (1961—) pisac i dramaturg
- Zoran Đorđević, (1962 —) reditelj
- Katarina Vićentijević (1969—), srpska je pozorišna, televizijska i filmska glumica
- Nela Mihailović, (1969—), glumica
- Nebojša Milovanović, (1974 −), glumac
- Željko Joksimović (1972—), srpski muzičar i kompozitor
- Nenad Jezdić (1972—), glumac
- Petar Stanojlović (1979—), reditelj
- Dule Lušin (1984—), muzičar
- Milan Nešković (1985 −), pozorišni reditelj
- Jelena Mihailović (1987 −), čelistkinja
- Miloš Teodosić (1987—), košarkaš
- Petar Bogdanović (1988—), episkop
- Marko Jovanović (1991−), rvač
- Matija Nastasić (1993−), fudbaler
- Milan Marković(2006−), atletičar,dobitnik nagrade grada Valjeva za sport 2023.godine
- Dragiša Gračanin, bokser. Po oceni stručnjaka iz 1965. godine je bio najkompletniji bokser Valjeva.[16]
- Gračanin Aleksandar, gimnastičar, godine 1954. i 1956. je postao prvak Srbije u gimnastici i proglašen za najboljeg sportistu grada Valjeva.[17]
- Marinko Stanković (Paunović), prvi violinista u Valjevskom Kraju (19. vek)
- Šaban Šabanović Šaban, muzičar i pevač (19. vek)
- Gračanin Čedomir — Osnivač pozorišta valjevskih Roma (verovatno najstarija pozorišna družina Roma na svetu)
- Predrag i Nenad Gračanin, muzičari, među vodećim zabavljačima Beograđana u vremenu između svetskih ratova. Svirali su i u orkestru Radio Beograda.[18]
Valjevski sportisti učesnici olimpijskih igara
[uredi | uredi izvor]- Prvoslav Mihajlović (1921—1978) — fudbal LOI 1948.
- Marija Radosavljević (1927) — atletika LOI 1948. i 1952.
- Milorad Čikić (1950) — atletika, LOI 1972.
- Radovan Malević (1957) — odbojka, LOI 1980.
- Ana Subotić (1983) — atletika, LOI 2012.
- Tamara Salaški (1988) — atletika, LOI 2016.
- Miloš Teodosić (1987) — košarka, LOI 2016.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
(Valjavica) drveni objekat, sa mehanizmom sa pogonom na vodu za valjanje vunene tkanine i izrade sukna. po narodnoj legendi Valjevo je dobilo ime po valjaricama koje su u većem broju postojali duž Kolubare i Gradca.
-
Postavka Seča knezova u muzeju „Muselimov konak“. Muselimov konak je najstarija sačuvana zgrada u Valjevu, koja datira s kraja 18. veka. U njoj su bili zatočeni Aleksa Nenadović i Ilija Birčanin tokom događaja koji je u istoriji poznat kao seča knezova (1804). Danas je Muselimov konak Muzej Prvog i Drugog srpskog ustanka[2].
-
Valjevo, oko 1935. godine. Na fotografiji se vidi „Hotel Grand“ (koji i danas postoji vidi sliku u začelju), koji je tokom Prvog svetskog rata, 1914. i 1915. godine, bio pretvoren u privremenu bolnicu, jednu od 20 koliko ih je tada bilo, pored 2 redovne i 6 rezervnih bolnica. U stvari, tada je skoro čitavo Valjevo, koje je imalo 10 hiljada stanovnika, pretvoreno bilo u bolnički kompleks, u kome su se lečili ranjenici. Najteže je bilo tokom velike epidemije velikog tifusa, početkom 1915.[19]
-
Konak kneza Jovana Simića-Bobovca
-
Hram Vaskrsenja Gospodnjeg
-
Valjevo - Železnička stanica
-
Spomenik proti Mateji Nenadoviću
-
Spomenik Desanki Maksimović
-
Matična biblioteka „Ljubomir Nenadović”
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Zvanična veb prezentacija opštine Valjevo. O Valjevu”. Arhivirano iz originala 26. 07. 2007. g. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ a b v g „Radionica za srpski jezik i kulturu. Valjevo”. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ „Zvanična veb prezentacija opštine Valjevo. Klima”. Arhivirano iz originala 26. 07. 2007. g. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ „Monthly and annual means, maximum and minimum values of meteorological elements for the period 1961—1990”. Pristupljeno 3. 5. 2009.
- ^ a b „Zvanična veb prezentacija opštine Valjevo. Istorija”. Arhivirano iz originala 05. 07. 2007. g. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ Vidić, Velibor (2015). Suffering and compassion Valjevo hospital 1914—1915. Archive of Serbia.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ Etnička struktura nakon popisa 2011.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
- ^ „Visoka poslovna škola strukovnih studija, Valjevo”. Arhivirano iz originala 29. 06. 2007. g. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ „Fakultet za menadžment Valjevo”. Arhivirano iz originala 25. 08. 2009. g. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ „Fakultet za poslovnu ekonomiju Valjevo”. Arhivirano iz originala 08. 08. 2009. g. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ „Megatrend univerzitet Beograd”. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ „Poslovni fakultet, Valjevo”. Arhivirano iz originala 25. 04. 2009. g. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ „Univerzitet Singidunum,”. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ Revija Kolubara članak o poznatim Valjevskim bokserima
- ^ Revija Kolubara Značajne i zanimljive ličnosti
- ^ Značajne i zanimljive ličnosti
- ^ Borba protiv tifusa u Srbiji 1915. godine, magazin „Odbrana”, specijalni prilog br. 115, Dr Vladimir Krivošejev i Biljana Popović, 1. februar 2015.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Zvanični veb-sajt
- RTV Marš
- Mesto koje čuvam: Valjevo (RTS Kulturno-umetnički program — Zvanični kanal)
- Valjevo, internet portal (www.ugradu.info)
- Valjevo, internet portal (www.valjevskaposla.info)
- VALjEVO ZA VAS — kulturnoturistička ponuda grada Valjeva Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. april 2010)
- Narodni muzej Valjevo
- Istorijski arhiv Valjevo
- Lokacija mesta