Krsta Trgoviški
Krsta Kovačević | |
---|---|
Puno ime | Krsta S. Kovačević[1] |
Datum rođenja | 1877. |
Mesto rođenja | Trgovište, Osmansko carstvo |
Datum smrti | 30. januar 1948.70/71 god.) ( |
Mesto smrti | Preševo, FNR Jugoslavija |
Krsta Kovačević Trgoviški (Trgovište, 1877 — Preševo, 30. januar 1948[1]), poznat i kao Krsta Preševski, bio je srpski četnički vojvoda u Staroj Srbiji u vreme borbi za Makedoniju početkom 20. veka.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rodio se u selu Trgovištu u Pčinji 1878. godine. U to vreme Pčinja je administrativno spadala u Preševsku kazu Kosovskog vilajeta u Osmanskom carstvu. U rodnom selu bavio se kovačkim zanatom sve do 1900. godine kada je ubio turskog vojnika, zbog nasilja nad njegovim malim bratom Spirom. Po ubistvu beži u Bugarsku, gde se zapošljava kao fizički radnik na železnici u Sofiji. Ubrzo su ga zapazili borci VMROa, koji ga vrbuju u svoju organizaciju. Prvo je bio u četi generala Cončeva gde mu je najbolji prijatelj bio kasniji kumanovski vojvoda Krsto Lazarov Konjuški.
U vreme Ilindenskog ustanka je u četi skopskog vojvode VMRO-a Nikole Puškarova, gde koristi iskustvo sa železnice da raznese prugu kod sela Novičana. Posle povlačenja Puškarova, ulazi u četu Todora Nikolova koja nakon nekoliko neuspelih čarki biva primorana da se skloni u Vranje. U Vranju je upoznao Živojina Rafajlovića, i rešava da se pridruži srpskoj četničkoj akciji, i da napusti bugarsku u kojoj je delovao pošto srpske nije bilo. U borbama nakon propasti Kruševske republike, izlazi iz redova bugarskih komita, zajedno sa saborcem Todorom Krstićem[2] nakon zatvaranja i lošeg tretmana od strane bugarskih vlasti u Ćustendilu, Radomiru i Sofiji. Od 1904. godine on je srpski vojvoda i kroz njegovu četu kao kroz školu prolaze Vojislav Tankosić i Vojin Popović, poznatiji kao Vojvoda Vuk. Nakon mladoturske revolucije živi mirno u Preševu, sve do 1909. godine kada Turci pokušavaju da ga ubiju, što je blagovremeno otkrio i odmetnuo se u šumu.
U Prvom balkanskom ratu učestvuje kao vojvoda u četničkom odredu vojvode Vojina Popovića Vuka u Kumanovskoj bici, bici na Mukosu, i na Bakarnom Gumnu. U Prvom svetskom ratu učestvuje sa šestoricom braće. Samostalno prevodi četu preko Albanije tokom odstupanja po zimi 1915-1916. godine. Učestvuje potom i u proboju Solunskog fronta. Od 1924. godine vodi četu koja goni komite Vanča Mihailova i albanskih kačaka. Za vreme okupacije 1941-1944, Krsta živi skriveno u Leskovcu.
Umro je 1948. godine u Preševu.[3]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Srpski biografski rečnik, tom 5, Matica srpska, Novi Sad, 2011. godine, Pristupljeno 9. 4. 2013.
- ^ "Vreme", Beograd 1932. godine
- ^ Momčilo Zlatanović, Pčinja, Trgovište 1996, 57-63.