Skok uvis
Skok uvis je standardna atletska disciplina za sve dobne kategorije i oba pola. Sastoji se od preskakanja vodoravno postavljene letvice na tačno određenoj visini bez ikakvih pomagala (za pomagala vidi Skok motkom). Nalazi se na programu svih atletskih takmičenja od školskih do olimpijskih na otvorenom i zatvorenom prostoru..
Istorija
[uredi | uredi izvor]U helenskoj agonistici skok uvis je nepoznat. Međutim neka primitivna plemena (primer Vatusi u zapadnoj Africi) skaču uvis sa malo povišenog odrazišta (humka termit i sl.) Skokovi preko konja, koplja i dr. predmeta poznati su iz epskih pesama raznih naroda, pa i našeg. Zato se pretpostavlja da je skok uvis vrlo davnog porekla.
Prvi rezultat skoka uvis u sportskom smislu zabeležen je 1864 u Engleskoj, a postigao ga je (H. Gook — 1,75 m[1].
Prva zvanična pravila su nastala 1865. godine. Tehnike skakanja su se menjale od najstarijeg skoka makazicama, preko dvostrukih makazica sa okretom, tzv. zgrčenom tehnikom do današnjega leđnog prelaska letvice tehnikom fozberi flop (Fosbury-flop) iz 1968. godine.
Dve su osnovne vrste skoka uvis: bez zaleta i iz zaleta. Skok uvis bez zaleta danas služi kao vežba, mada se ranije pojavljivao na programima mnogih takmičenja. Od Olimpijskih igara 1900. do 1912 Skok bez zaleta je bila i olimpijska disciplina. Na Olimpijskim igrama 1900. Rej Juri je iz mesta postigao 1,65 m, osvojio zlatnu medalju i dugo držao najbolji rezultat na svetu. U skoku iz mesta skakač stoji bočno prema letvici, zamahuje sa obe ruke i odrazom sa obe noge skače uvis, da bi u vazduhu tzv. makazicama, preskočio letvicu.
Prvi je 2 metra preskočio skokom iz zaleta Džordž Horin 1912. godine.[1]. Prvi jugoslovenski rekord je postavio 1919. Z. Grund visinom od 1,55 m.
Pravila takmičenja
[uredi | uredi izvor]Odraz u skoku sa zaletom mora da bude izveden jednom nogom. Za svaku visinu dozvoljena su tri pokušaja. Takmičar sam utvrđuje na kojoj će visini skakati (pojedine visine može da propušta). Ako tri puta zaredom sruši letvicu ispada iz takmičenja. Visina se meri vertikalno od podloge do najnižeg dela gornje ivice letvice.
Ako dva ili više skakača završe takmičenje sa istim rezultatom, bolji plasman ima onaj koji je poslednju visinu preskočio u manje pokušaja. Ako su u tome jednaki onda bolji plasman ima onaj koji ima manje neuspelih pokušaja. Ako je i to isto takmičari dele mesto plasmana.
Ranije je bilo pravilo da u poslednjem slučaju kada imaju isti broj neuspelih pokušaja takmičari pokušavaju četvrti put preskoče visini koju prethodno nisu preskočili. Ako u tome ne uspeju letvica se spušta, a ako preskoče letvica se diže. Takmičari skaču samo jedanput dok jedan takmičar ne pobedi.
Svetski rekordi
[uredi | uredi izvor]Prvi svetski rekord u atletici IAAF (International Association of Athletics Federations – Međunarodna atletska federacija) je priznala 1912. godine. Obaranje rekorda u skoku uvis sve je ređe. Trenutni rekord kod muškaraca je 2,45 metara a postigao ga je Havijer Sotomajor iz Kube u Salamanci 27. jula 1993. Kod žena rekord drži Stefka Kostadinova iz Bugarske visinom od 2,09 metara, a postignut je na Svetskom prvenstvu u atletici u Rimu, 30. avgusta 1987.
Svetski rekord za muškarce u skoku uvis u dvorani je 2,43 metara a postigao ga je Havijer Sotomajor iz Kube u Budimpešti 4. marta 1989. Kod žena rekord drži Kajsa Bergkvist iz Švedske visinom 2,08 u Arnštatu, Nemačka 4. februar 2006.
Zanimljivosti
[uredi | uredi izvor]- Rut Beitija je na Letnjim olimpijskim igrama 2016. postala najstarija atletičarka, koja je osvojila zlatnu medalju u skoku uvis, kao i prva španska atletičarka koja je osvojila zlatnu medalju na olimpijskim igrama u atletici.
- Valerij Brumel je u periodu od dve godine 1961—1963. šest puta uzastopno obarao svetski rekord u skoku uvis pre nego je osvojio zlatnu medalju na Letnjim olimpijskim igrama 1964. u Tokiju.
- Rumunska skakačica uvis Jolanda Balaš je osvojila 150 uzastopnih takmičenja između 1957. i 1967. i postavila 14 svetskih rekorda zastarelim stilom preskakanja letvice - „makazicama”. Osvojila je i dve zlatne medalje 1960. u Rimu i 1964. u Tokiju, zbog čega je 2012. primljena u IAAF Kuću slavnih.
Apsolutni rekordi skoka uvis za muškarce (na otvorenom i u dvorani)
[uredi | uredi izvor]Od 2000, IAAF Pravilo 260.18s (ranije 260.6.a) je izmenjeno pa svetske rekorde na otvorenom (nasuprot svetskim rekordima u dvorani) može da se postići u objektu "sa krovom ili bez njega“. tzv „apsolutni rekord“. Ovo je svetska rang lista prvih 20 skakača uvis (na otvorenom ili dvorani) sa stanjem na dan 15. novembar 2023. godine. (Napomena: neki atletičari su više puta skočili uvis u prikazanom rasponu. Prikazan je samo najbolji rezultat svakog atletičara.)[2][3]
Svetski i kontinentalni rekordi skoka uvis na otvorenom za muškarce
[uredi | uredi izvor]Stanje 15. novembar 2023. godine.
Svetski rekord | Havijer Sotomajor | Kuba | 2,45 | Salamanka, Španija | 27. jul 1993. |
Afrički rekord | Žak Freitag | Južna Afrika | 2,38 | Oudšorn, Južna Afrika | 5. mart 2005. |
Azijski rekord | Mutaz Esa Baršim | Katar | 2,43 | Brisel, Belgija | 5. septembar 2014. |
Severnoamerički rekord | Havijer Sotomajor | Kuba | 2,45 | Salamanka, Španija | 27. jul 1993. |
Južnoamerički rekord | Gilmar Majo | Kolumbija | 2,33 | Perejra, Kolumbija | 17. oktobar 1994. |
Evropski rekord | Patrik Šeberg | Švedska | 2,42 | Stokholm, Švedska | 30. jun 1987. |
Bogdan Bogdarenko | Ukrajina | Njujork, SAD | 14. jun 2014. | ||
Okeanijski rekord | Tim Forsajt | Australija | 2,36 | Melburn, Australija | 2. mart 1997. |
Brendon Stark | Eberštat, Nemačka | 26. avgust 2018. | |||
Naconalni rekord Srbije | Dragutin Topić | Srbija AK Crvena zvezda, Beograd |
2,38 | Beograd, Srbija | 1. avgust 1993. |
Lista najboljih rezultata u skoku uvis za muškarce na otvorenom
[uredi | uredi izvor]Ovo je lista atletičara koji su skakali uvis više od 2,40 metara, sa stanjem na dan 15. novembar 2023. godine. (Napomena: neki atletičari su više puta skočili uvis u prikazanom rasponu. Prikazan je samo najbolji rezultat svakog atletičara.)[4]
Rang | Rezultat | Ime | Datum rođenja | Država | Mesto | Datum |
---|---|---|---|---|---|---|
1 | 2,45 | Havijer Sotomajor | 13. oktobar 1967. | Kuba | Salamanka, Španija | 27. jul 1993. |
2. | 2,43 | Mutaz Esa Baršim | 24. jun 1991. | Katar | Brisel, Belgija | 5. septembar 2014. |
3. | 2,42 | Patrik Šeberg | 5. januar 1965. | Švedska | Stokholm, Švedska | 30. juni 1987. |
Bogdan Bondarenko | 30. avgust 1989 | Ukrajina | Njujork, SAD | 14. jun 2014. | ||
5. | 2,41 | Igor Paklin | 15. juni 1963. | Sovjetski Savez | Kobe, Japan | 4. septembar 1985 |
Ivan Uhov | 29. mart 1986. | Rusija | Doha, Katar | 9. maj 2014. | ||
7. | 2,40 | Rudolf Povarnicin | 12. jun 1962. | Sovjetski Savez | Donjeck, SSSR | 11. avgust 1985. |
Sorin Matej | 6. jul 1963. | Rumunija | Bratislava, Čehoslovačka | 20. jun 1990. | ||
Čarls Ostin | 19. decembar 1967. | SAD | Cirih, Švajcarska | 7. avgust 1991 | ||
Vjačeslav Voronjin | 5. april 1974. | Sovjetski Savez | London, Engleska | 8. maj 2000. | ||
Derek Druen | 6. mart 1990. | Kanada | De Mojn, SAD | 25. april 2014. | ||
Andrij Procenko | 20. maj 2008. | Rusija | Lozana, Švajcarska | 3. jun 2014. |
Svetski i kontinentalni rekordi skoka uvis u dvorani za muškarce
[uredi | uredi izvor]Stanje 15. novembar 2023. godine.
Rezultat | Ime | Država | Mesto | Datum | |
---|---|---|---|---|---|
SR | 2,43 | Havijer Sotomajor | Kuba | Budimpešta, Mađarska | 4. mart 1989. |
ER | 2,42 | Karlo Trenhard | Zapadna Nemačka | Berlin, Zapadna Nemačka | 26. februar 1988 |
SAR | 2,43 | Havijer Sotomajor | Kuba | Budimpešta, Mađarska | 4. mart 1989. |
JAR | 2,31 | Tijago Moura | Brazil | Beograd, Srbija | 20. mart 2022. |
AFR | 2,32 | Entoni Idiata | Nigerija | Patras, Grčka | 15. februar 2000. |
AZR | 2,41 | Mutaz Esa Baršim | Katar | Atlon, Irska | 18. februar 2015. |
OKR | 2,34 | Hamiš Ker | Novi Zeland | Banska Bistrica, Slovačka | 14. februar 2023. |
RS | 2,35 | Dragutin Topić | Srbija AK Crvena zvezda, Beograd |
Stokholm, Švedska | 10. mart 1996. |
Lista najboljih rezultata u skoku uvis za muškarce u dvorani
[uredi | uredi izvor]Ovo je lista atletičara koji su skakali uvis više od 2,39 metara, sa stanjem na dan 15. novembar 2023. godine. (Napomena: neki atletičari su više puta skočiloi uvis u prikazanom rasponu. Prikazan je samo najbolji rezultat svakog atletičara.)[5]
Rang | Rezultat | Ime | Datum rođenja | Država | Mesto | Datum |
---|---|---|---|---|---|---|
1 | 2,43 | Havijer Sotomajor | 13. oktobar 1967. | Kuba | Budimpešta, Mađarska | 4. mart 1989. |
2. | 2,42 | Karlo Trenhard | 5. jul 1957. | Zapadna Nemačka | Berlin, DDR | 26. februar 1988 |
3. | 2,41 | Patrik Šeberg | 5. januar 1965. | Švedska | Pirej, Grčka | 1. februar 1987. |
Mutaz Esa Baršim | 24. jun 1991. | Katar | Alton, Irska | 18. februar 2015. | ||
5. | 2,40 | Holis Konvej | 8. januar 1967. | SAD | Sevilja, Španija | 10. mart 1991. |
Stefan Holm | 25. maj 1976. | Švedska | Madrid, Španija | 6. mart 2001. | ||
Aleksej Dmitrik | 12. april 1984. | Rusija | Arnštat, Nemačka | 8. februar 2014. | ||
Ivan Uhov | 4. april 1986. | Rusija | Pirej, Grčka | 25. februar 2009. | ||
9. | 2,39 | Ditmar Megenburg | 15. avgust 1961. | Nemačka | Keln, Zapadna Nemačka | 24. februar 1985. |
Ralf Son | 17. januar 1967. | Nemačka | Berlin, Nemačka | 1. mart 1991 |
Apsolutni rekordi skoka uvis za žene (na otvorenom i u dvorani)
[uredi | uredi izvor]Od 2000, IAAF Pravilo 260.18s (ranije 260.6.a) je izmenjeno pa svetske rekorde na otvorenom (nasuprot svetskim rekordima u dvorani) može da se postići u objektu "sa krovom ili bez njega“. tzv „apsolutni rekord“. Ovo je svetska rang lista prvih 20 skakačica uvis (na otvorenom ili dvorani) sa stanjem na dan 15. novembar 2023. godine. godine. (Napomena: neke atletičarke su više puta skočile uvis u prikazanom rasponu. Prikazan je samo najbolji rezultat svake atletičarke.)
Lista najboljih rezultata u skoku uvis za žene na otvorenom
[uredi | uredi izvor]Ovo je lista atletičarki koje su skakale uvis više od 2,05 metra, sa stanjem na dan 15. novembar 2023. godine. (Napomena: neke atletičarke su više puta skočile uvis u prikazanom rasponu. Prikazan je samo najbolji rezultat svake atletičarke.)[6]
Lista najboljih rezultata u skoku uvis za žene u dvorani
[uredi | uredi izvor]Ovo je lista atletičarki koje su u dvorani skakale uvis više od 2,03 metra, sa stanjem na dan 15. novembar 2023. godine. (Napomena: neke atletičarke su više puta skočile uvis u prikazanom rasponu. Prikazan je samo najbolji rezultat svake atletičarke.)[7]
Ženski rekordi u skoku uvis na otvorenom
[uredi | uredi izvor](stanje 15. novembar 2023)[6]
Rezultat/m | Ime | Država | Mesto | Datum | |
---|---|---|---|---|---|
SR | 2,10 | Jaroslava Mahučih | Ukrajina | Pariz, Francuska | 7. jul 2024. |
OR | 2,06 | Jelena Slesarenko | Rusija | Atina, Grčka | 28. avgust 2004. |
ER | 2,10 | Jaroslava Mahučih | Ukrajina | Pariz, Francuska | 7. jul 2024. |
SAR | 2,05 | Šonte Hauard | SAD | De Mojn, SAD | 26. jun 2010. |
JAR | 1,96 | Solanž Viteven | Argentina | Oristano Italija | 8. septembar 1997. |
AFR | 2,06 | Hestri Klute | Južna Afrika | Pariz, Francuska | 21. avgust 2003. |
AZR | 2,00 | Nadežda Dubovickaja | Kazahstan | Almati, Kazahstan | 8. jun 2021. |
OKR | 2,03 | Nikola Olislagers | Australija | Judžin, SAD | 17. septembar 2023. |
RS | 1,98 | Angelina Topić | Srbija Top džamp, Beograd |
Marakeš, Maroko | 19. maj 2024. |
Ženski rekordi u skoku uvis u dvorani
[uredi | uredi izvor](stanje 15. novembar 2023)[7]
Rezultat | Ime | Država | Mesto | Datum | |
---|---|---|---|---|---|
SR | 2,08 | Kajsa Bergkvist | Švedska | Arnstadt, Nemačka | 4. februar 2006. |
ER | 2,08 | Kajsa Bergkvist | Švedska | Arnstadt, Nemačka | 4. februar 2006. |
SAR | 2,02 | Šonte Hauard Lou | SAD | Albukerki, SAD | 12. februar 2012. |
JAR | 1,94 | Solanž Viteven | Argentina | Oristano Italija | 8. septembar 1997. |
AFR | 1,97 | Hestri Klute | Južna Afrika | Birmingem, Ujedinjeno Kraljevstvo | 18. februar 2001. |
AZR | 1,98 | Svetlana Zalevska | Kazahstan Kazahstan | Samara, Rusija | 2. mart 1996. |
OKR | 2,00 | Elenor Paterson | Australija | Beograd, Srbija | 19. mart 2022. |
NR | 1,97 | Angelina Topić | Srbija Top džamp, Beograd |
Banska Bistrica, Slovačka | 13. februar 2024. |
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Osvajači olimpijskih medalja u atletici — skok uvis za žene
- Pobednice svetskih prvenstava u atletici na otvorenom — skok uvis
- Pobednice svetskih prvenstava u dvorani — skok uvis
- Razvoj svetskog rekorda u skoku uvis za žene na otvorenom
- Razvoj svetskog rekorda u skoku uvis u dvorani za žene
- Pobednice evropskih prvenstava u atletici na otvorenom — skok uvis
- Razvoj rekorda evropskih prvenstava u atletici na otvorenom — skok uvis za žene
- Pobednice evropskih prvenstava u dvorani — skok uvis
- Razvoj rekorda evropskih prvenstava u atletici u dvorani — skok uvis za žene
- Nacionalni rekordi u skoku uvis za žene na otvorenom
- Nacionalni rekordi u skoku uvis u dvorani za žene
- Osvajači olimpijskih medalja u atletici — skok uvis za muškarce
- Pobednici svetskih prvenstava u atletici na otvorenom — skok uvis
- Pobednici svetskih prvenstava u skoku uvis u dvorani za muškarce
- Razvoj svetskog rekorda u skoku uvis za muškarce na otvorenom
- Razvoj svetskog rekorda u skoku uvis za muškarce u dvorani
- Pobednici evropskih prvenstava u atletici na otvorenom — skok uvis za muškarce
- Razvoj rekorda evropskih prvenstava u atletici u dvorani — skok uvis za žene
- Pobednici evropskih prvenstava u u atletici u dvorani — skok uvis za muškarce
- Nacionalni rekordi u skoku uvis u dvorani za muškarce
- Nacionalni rekordi u skoku uvis na otvorenom za muškarce
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Enciklopedija Jugoslavije JLZ Zagreb 1984
- ^ Svetska rang lista svih vremena skakača uvis na otvorenom
- ^ Svetska rang lista svih vremena skakača uvis u dvorani
- ^ „High Jump - men - senior - outdoor”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-11-15.
- ^ „High Jump - men - senior - indoor”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-11-15.
- ^ a b „High Jump - women - senior - outdoor”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-11-15.
- ^ a b „High Jump - women - senior - indoor”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-11-15.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- (IAAF) Skok uvis - muški rekordi – Zvanični sajt
- (IAAF) Skok uvis - ženski rekordi – Zvanični sajt
- (IAAF) Skok uvis - muški rekordi u dvorani - Zvanični sajt
- (IAAF) Skok uvis - ženski rekordi u dvorani – Zvanični sajt
- Atletske top liste po disciplinama i godinama u obe konkurencije