Opština Bačka Palanka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opština Bačka Palanka
Wiki.Vojvodina V Bačka Palanka 156.jpg
Spomenik kralju Petru I Karađorđeviću i zgrada skupštine opštine Bačka Palanka
Grb opštine Bačka Palanka
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Južnobački okrug
Sedište Bačka Palanka
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 48.265 (2022)
Geografske karakteristike
Površina 579 km2

Serbia Bačka Palanka.png

Остали подаци
Временска зона UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Predsednik opštine Branislav Šušnica (SNS)
Veb-sajt www.backapalanka.rs

Opština Bačka Palanka je jedna od opština u Republici Srbiji. Nalazi se u AP Vojvodina i spada u Južnobački okrug. Po podacima iz 2004. opština zauzima površinu od 579 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 47.342 ha, a na šumsku 2.801 ha).

Prema preliminarnim podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u opštini je živelo 48.265 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 55.528 stanovnika).[2] U opštini se nalazi 16 osnovnih i 5 srednjih škola.

Naseljena mesta[uredi | uredi izvor]

Naseljena mesta iz 2011. godine (prema broju stanovnika):

  1. Bačka Palanka - 28239
  2. Čelarevo - 4831
  3. Pivnice - 3337
  4. Obrovac - 2944
  5. Mladenovo - 2679
  6. Tovariševo - 2657
  7. Gajdobra - 2578
  8. Silbaš - 2467
  9. Despotovo - 1853
  10. Nova Gajdobra - 1220
  11. Parage - 921
  12. Neštin - 794
  13. Karađorđevo - 738
  14. Vizić - 270

Etnička struktura[uredi | uredi izvor]

Mapa opštine Bačka Palanka

U opštini Bačka Palanka živi oko 48.265 stanovnika, a u samom gradu 25.476. Između dva popisa (2011. i 2022. godine) bačkopalančana je manje za oko 13%. Najveći uzrok smanjena broja stanovnika je manji natalitet od mortaliteta i iseljavanje u druge veće centre (Novi Sad, Beograd) i inostranstvo (Slovačka, Austrija, Nemačka, Slovenija…).[1]

Etnička struktura opštine (prema popisu iz 2022. godine):

Etnički sastav prema popisu iz 2022.[3]
Srbi
  
38.026 78,78%
Slovaci
  
3.988 8,26%
Mađari
  
1.045 2,16%
Romi
  
1.156 2,39%
Hrvati
  
528 1,09%
ostali
  
2.043 4,23%
regionalna pripadnost
  
138 0,28%
neizjašnjeni
  
1.341 2,77%
ukupno: 48.265

Privreda[uredi | uredi izvor]

Dvorac Dunđerski u Čelarevu

Bačka Palanka po svojim prirodnim resursima (obale Dunava, Tikvara, rezervat Karađorđevo, Fruška gora, mreža kanala Dunav-Tisa-Dunav i poljoprivredno zemljište), sa povoljnim uslovima za razvoj turizma i izuzetno pogodni uslovi za razvoj tranzitnog saobraćaja kao i tri privredna giganta Nektar sokovi, Čelarevska pivara i fabrika podnih i zidnih obloga Tarket, predstavlja jednu od najrazvijenijih opština u Srbiji. Pored Tarketa, Nektara i Čelarevske pivare (Karlsberg Srbija), kao izuzetno uspešne kompanije možemo navesti Dunavprevoz, industrija slada AD Maltineks, klanicna industrija AD Bačka – Bačka Palanka, fabrika čarapa Real Knitting -Gajdobra, fabrika elektroinstalacione opreme Aling-Gajdobra, metalsko preduzeće Kovis BP, Majevica, Platner, Enia, Fertil i mnogi drugi.[2]

Poljoprivreda predstavlja značajan potencijal razvoja sa preko 44.000 hektara oranica. Uglavnom se gaje kukuruz, šećerna repa i druge kulture, osim što poslednjih godina značajno opadaju površine na kojima se uzgaja pšenica. Poljoprivrednici Opštine Bačka Palanka poseduju i stočne farme, bave se svinjogojstvom (27.000), gajenjem ovaca i koza (12.000), živinarstvom (više od 220.000 kokošaka), uzgojem goveda (preko 6.000 grla)... Gajenje voća i povrća i vinogradarstvo ima dugu tradiciju. Bačka Palanka ima najveće površine u Srbiji pod paradajzom 253 ha, pod sojom preko 14.000 ha, uzgoj pasulja je najveći u Vojvodini (preko 100 ha), površine pod jabukama su među najznačajnijim u Srbiji (preko 500 ha). Prema popisu poljoprivrede iz 2012. godine pod vinogradima je 167 ha (uglavnom Neštin i Vizić), bostana ima 92 ha (Silbaš), pod paprikom je 318 ha (Despotovo) i dr. Geografski položaj, klima, zdravo okruženje, proizvodni kapaciteti i iskustvo su velike prednosti poljoprivrede ovog grada.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]