Opština Bačka Palanka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opština Bačka Palanka

Spomenik kralju Petru I Karađorđeviću i zgrada skupštine opštine Bačka Palanka
Grb opštine Bačka Palanka
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Južnobački okrug
Sedište Bačka Palanka
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 48.265 (2022)[1]
Geografske karakteristike
Površina 579 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Predsednik opštine Branislav Šušnica (SNS)
Veb-sajt www.backapalanka.rs

Opština Bačka Palanka je jedna od opština u Republici Srbiji. Nalazi se u AP Vojvodina i spada u Južnobački okrug. Po podacima iz 2004. opština zauzima površinu od 579 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 47.342 ha, a na šumsku 2.801 ha).

Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u opštini je živelo 48.265 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 55.528 stanovnika).[2] U opštini se nalazi 16 osnovnih i 5 srednjih škola.

Naseljena mesta[uredi | uredi izvor]

Naseljena mesta iz 2011. godine (prema broju stanovnika):

  1. Bačka Palanka - 28239
  2. Čelarevo - 4831
  3. Pivnice - 3337
  4. Obrovac - 2944
  5. Mladenovo - 2679
  6. Tovariševo - 2657
  7. Gajdobra - 2578
  8. Silbaš - 2467
  9. Despotovo - 1853
  10. Nova Gajdobra - 1220
  11. Parage - 921
  12. Neštin - 794
  13. Karađorđevo - 738
  14. Vizić - 270

Etnička struktura[uredi | uredi izvor]

Mapa opštine Bačka Palanka

U opštini Bačka Palanka živi oko 48.265 stanovnika, a u samom gradu 25.476. Između dva popisa (2011. i 2022. godine) bačkopalančana je manje za oko 13%. Najveći uzrok smanjena broja stanovnika je manji natalitet od mortaliteta i iseljavanje u druge veće centre (Novi Sad, Beograd) i inostranstvo (Slovačka, Austrija, Nemačka, Slovenija…).[1]

Etnička struktura opštine (prema popisu iz 2022. godine):

Etnički sastav prema popisu iz 2022.[3]
Srbi
  
38.026 78,78%
Slovaci
  
3.988 8,26%
Mađari
  
1.045 2,16%
Romi
  
1.156 2,39%
Hrvati
  
528 1,09%
ostali
  
2.043 4,23%
regionalna pripadnost
  
138 0,28%
neizjašnjeni
  
1.341 2,77%
ukupno: 48.265

Privreda[uredi | uredi izvor]

Dvorac Dunđerski u Čelarevu

Bačka Palanka po svojim prirodnim resursima (obale Dunava, Tikvara, rezervat Karađorđevo, Fruška gora, mreža kanala Dunav-Tisa-Dunav i poljoprivredno zemljište), sa povoljnim uslovima za razvoj turizma i izuzetno pogodni uslovi za razvoj tranzitnog saobraćaja kao i tri privredna giganta Nektar sokovi, Čelarevska pivara i fabrika podnih i zidnih obloga Tarket, predstavlja jednu od najrazvijenijih opština u Srbiji. Pored Tarketa, Nektara i Čelarevske pivare (Karlsberg Srbija), kao izuzetno uspešne kompanije možemo navesti Dunavprevoz, industrija slada AD Maltineks, klanicna industrija AD Bačka – Bačka Palanka, fabrika čarapa Real Knitting -Gajdobra, fabrika elektroinstalacione opreme Aling-Gajdobra, metalsko preduzeće Kovis BP, Majevica, Platner, Enia, Fertil i mnogi drugi.[2]

Poljoprivreda predstavlja značajan potencijal razvoja sa preko 44.000 hektara oranica. Uglavnom se gaje kukuruz, šećerna repa i druge kulture, osim što poslednjih godina značajno opadaju površine na kojima se uzgaja pšenica. Poljoprivrednici Opštine Bačka Palanka poseduju i stočne farme, bave se svinjogojstvom (27.000), gajenjem ovaca i koza (12.000), živinarstvom (više od 220.000 kokošaka), uzgojem goveda (preko 6.000 grla)... Gajenje voća i povrća i vinogradarstvo ima dugu tradiciju. Bačka Palanka ima najveće površine u Srbiji pod paradajzom 253 ha, pod sojom preko 14.000 ha, uzgoj pasulja je najveći u Vojvodini (preko 100 ha), površine pod jabukama su među najznačajnijim u Srbiji (preko 500 ha). Prema popisu poljoprivrede iz 2012. godine pod vinogradima je 167 ha (uglavnom Neštin i Vizić), bostana ima 92 ha (Silbaš), pod paprikom je 318 ha (Despotovo) i dr. Geografski položaj, klima, zdravo okruženje, proizvodni kapaciteti i iskustvo su velike prednosti poljoprivrede ovog grada.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]