Gimnazija „Bora Stanković” Niš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gimnazija Bora Stanković
Zgrada gimnazije „Bora Stanković”
TipDržavna
LokacijaVoždova 27
Niš
DržavaSrbija
Veb-sajthttp://www.borastankovic.edu.rs/

Gimnazija Bora Stanković[1] je gimnazija u Nišu. Nastala je 1. septembra 1969. godine odlukom Skupštine opštine kao treća po redu u gradu Nišu. Odluka je doneta na zajedničkoj sednici Opštinskog veća i Veća društvenih delatnosti. U početku, gimnazija je imala 26 odeljenja, četrdesetak profesora i oko 900 učenika. Formirana je podelom Prve niške gimnazije Stevan Sremac,[2] zbog sve većih potreba za srednjim obrazovanjem. Dobila je ime u čast Borisava „Bore” Stankovića, jednog od najznačajnijih pisaca srpskog realizma.

Istorijat škole[uredi | uredi izvor]

Gimnazija je devet godina nakon osnivanja, 1978. godine, prerasla u usmerenu školu i doživela krupne reforme. Godine 1978/79, upisana su odeljenja matematičko-tehničke, grafičke i geološke struke. Težak zadatak uvođenja novih nastavnih programa, škola je uspešno rešila angažovanjem univerzitetskih profesora. Od školske 1981/82. godine, Gimnazija Bora Stanković upisuje samo matematičko-tehničku struku koja postaje i njeno opredeljenje. Programi matematičko-tehničke struke bili su veoma ambiciozni i davali su osnovu učenicima za više obrazovanje, a škola stiče ugled matematičke škole.

Od školske 1987/88. godine postaje definitivno prirodno-matematička škola. Sa takvom osnovom zakoračuje ponovo u gimnazijski koncept obrazovanja od školske 1990/1991. godine. Škola je u tom trenutku imala 24 odeljenja i 790 učenika. Tada je sprovedena još jedna reforma i gimnazija je dobila dva smera: prirodno-matematički i društveno-jezički, koji su ostali do danas. Od ukupnog broja koji se prijavi za upis u prvi razred, 80% su nosioci diplome „Vuk Karadžić”. Uspeh učenika na kraju školske godine kreće se oko 99% od toga je 60% odličnih učenika. Za svoj rad škola je dobijala priznanja od kojih su najznačajnija: „Učitelj Tasa”, nagrada Kulturno prosvetne zajednice Niša i Priznanje Prvi maj sa plaketom.

Od 1. septembra 1969. godine, direktor škole bio je Novica Živković, profesor srpskog jezika, pedagog i vaspitač, publicista i prevodilac. Penzionisan je 29. jula 1977. godine. Od 1. avgusta 1977. godine funkciju direktora obavlja Olga Medojević, profesor književnosti i srpskog jezika, penzionisana je i na njeno mesto 11. novembra 2002. godine dolazi sadašnji direktor Ljiljana Zlatanović, profesor matematike.

Gimnazija danas[uredi | uredi izvor]

Gimnazija Bora Stanković

Gimnazija u ovom trenutku ima 790 učenika, raspoređenih u 24 odeljenja[3]. Učenici su pri upisu za školsku 2016/2017. godinu mogli da biraju između četiri različita smera:

  • Bilingvalni smer (matematički smer na srpskom i engleskom jeziku)
  • Prirodno-matematički smer
  • Društveno-jezički smer
  • Računarski smer (Učenici sa posebnim sposobnostima za računarstvo i informatiku)

Početkom 2014. godine, ministar prosvete prof dr Tomislav Jovanović doneo je odluku da se školi odobri otvaranje računarskog smera, počev od 2014/2015. školske godine. Takođe, odlučeno je da se ukine dotadašnji informatički smer (ogled).

Informatički smer[uredi | uredi izvor]

Ovaj smer je postojao od 2006. godine i do sada ukidanja smera upisano je 9 odeljenja ovog smera. Zbog velike zainteresovanosti u školskoj 2013/2014. godini, upisana su dva odeljenja ovog smera. Pored gimnazijskih predmeta, ovaj smer ima i stručne predmete: Poslovni paketi i internet, Računarska grafika i multimedija, Uvod u programiranje, Programski jezici, Računarske mreže, Informacioni sistemi i baze podataka, Veb dizajn, Praktikum 1 i Praktikum 2.[4] Nastavni plan i program se izvodio na osnovu Pravilnika koji je izdalo Ministarstvo nauke i obrazovanja (Prosvetni glasnik RS, br. 4-2006)[5] Odlukom ministra smer je ukinut 2014. godine i zamenjen je računarskim smerom.

Bilingvalni smer[uredi | uredi izvor]

U gimnaziji postoji od školske 2012/2013. godine i sada postoje dva odeljenja. Plan i program za bilingvalni smer su isti kao za gimnazijski prirodno-matematički smer s tim da se nastava nekih predmeta održava na engleskom jeziku. Za upis u ovaj smer potrebno je polaganje specijalnog prijemnog ispita iz engleskog jezika.

Računarski smer[uredi | uredi izvor]

Računarski smer je novi smer u gimnaziji „Bora Stanković” i postoji još u dve gimnazije u Srbiji. U proleće 2014. godine, ministar prosvete prof dr Tomislav Jovanović doneo je odluku da se gimnaziji odobri ostvarivanje obrazovnog programa obdareni učenici u računarskoj gimnaziji, počev od 2014/2015. školske godine.

Nastavni plan i program za obdarene učenike se realizuje na osnovu Pravilnika za obdarene učenike u Računarskoj gimnaziji u Beogradu (Prosvetni glasnik RS, br26-04).

Računarska gimnazija u Beogradu dala je saglasnost da se u ovoj gimnaziji, čiji je osnivač Republika Srbija, može nesmetano izvoditi nastava prema navedenom nastavnom planu i programu.

Prostor škole[uredi | uredi izvor]

Školsku zgradu, u ulici Voždovoj 27, površine 3874 m2, koriste gimnazije Stevan Sremac i Bora Stanković. Prostorna opterećenost (dnevno kroz školu prođe 1600 đaka) otežava rad. Gimnazija Bora Stanković u svojoj smeni koristi 25 učionica, od kojih su četiri manjeg kapaciteta i ne zadovoljavaju normativ korišćenja prostora. Zajednički se koriste kabineti za fiziku, hemiju i biologiju i fiskulturna sala. Gimnazija Bora Stanković ima zasebna dva kabineta za računarstvo i informatiku, kao i biblioteku sa preko 10 hiljada knjiga. U školi se nalazi i svečana sala, koju koriste obe gimnazije i koja služi za svečanosti i događaje koje priređuju obe škole.

Borini dani[uredi | uredi izvor]

Borini dani

Borini dani predstavljaju kulturnu manifestaciju, koju organizuje gimnazija Bora Stanković svake godine poslednje nedelje marta. Na Borinim danima učestvuju učenici ove škole i svojim idejama, kreativnošću i znanjem doprinose da ova škola svake godine dobije sve pohvale od gradskih zvaničnika. Tokom Borinih dana, koji su 2014. godine ukupno trajali deset dana, učenici uz pomoć profesora organizuju različite aktivnosti kao što su: Borovizija (takmičenje u pevanju), kviz Boralica, predstave, nastupi školskog benda, štandovi, konferencije, maskenbal, turniri u različitim sportovima itd.

Reference[uredi | uredi izvor]