Zgrada Pravnog fakulteta u Beogradu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada Pravnog fakulteta u Beogradu
Zgrada Pravnog fakulteta u Beogradu
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaPalilula
Država Srbija
Vreme nastanka1936—1940.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Zgrada Pravnog fakulteta u Beogradu[1] se nalazi u Bulevaru kralja Aleksandra 67. Delo arhitektonsko – urbanističkih vrednosti, kao ugaoni objekat, izveden u skladu sa modernističkim konceptom, koji u značajnoj meri artikuliše širi prostor, a kao prva građevina namenski građena za potrebe Pravnog fakulteta, jedne od najstarijih ustanova visokog obrazovanja u Srbiji, ima i kulturno-istorijsku vrednost. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ideja o podizanju objekta potiče iz 1933. godine, kada je za izradu projekta bio pozvan prof. arh. Svetozar Jovanović. Lokacija na kojoj je objekat podignut bila je namenjena za podizanje fakultetskih zgrada Generalnim planom iz 1923. godine, kao i prethodnim odlukama Beogradske opštine iz 1920—1922. godine kojima je Beogradskom univerzitetu ustupljena lokacija kod Vukovog spomenika.[3] Građenje je počelo 1921. godine, najpre projektovanjem Univerzitetske biblioteke i 1925. godine projektovanjem zgrade Tehničkog fakulteta. Univerzitetska biblioteka završena je 1926. godine prema projektu arhitekata Nikole Nestorovića i Dragutina Đorđevića, a zgrada Tehničkog fakulteta 1931. godine. Prvi projekat, od koga se odustalo, za zgradu Pravnog fakulteta prof. arh. Svetozar Jovanović uradio je u akademskom duhu i bio je stilski uravnotežen sa već izgrađenim zgradama Univerzitetske biblioteke i Tehničkog fakulteta.

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Zgrada Pravnog fakulteta u Beogradu je građena od 1936. do 1940. godine prema projektu arhitekte Petra Bajalovića, uz pomoć i razradu projekta profesora arhitekte Petra Anagnostija. Temelji su osvećeni 7. jula 1937, povelju je spustio premijer Stojadinović.[4] Zgrada je u decembru bila pod krovom.[5]

Osnova zgrade ima oblik zaobljenog trougla sa naglašenom ulaznom partijom na uglu. Izvedena je u modernističkom stilu[6] sa ravnim fasadama bez ornamentalnog oblikovanja, naglašene jedino horizontalama plitkih potprozornih venaca. Na rizalitima prema ulici istaknute su vertikale u obliku međuprozorskih ravnih pilastera. Fasada prema parku i hotelu „Metropol“ je krajnje funkcionalistički rešena sa ravnim zidnim masama i prozorskim otvorima. Spoljne fasade zgrade (prema ulicama i parku) obložene su veštačkim kamenom, dok je sokleni deo, koji seže do prozora visokog prizemlja, obložen pločama prirodnog bosiranog kamena. Ulazni portik, koji predstavlja najkarakterističniji akcenat fasade, i stepenice popločani su prirodnim kamenom. Portik koji naglašava ugao, svojom monumentalnošću i obradom predstavlja kontrast mirnim fasadama i doprinosi utisku dinamičnosti celokupnog objekta. Dodatnu dinamičnost celokupnom korpusu građevine daju sučeljene kubične i zaobljene forme koje se neprekidno smenjuju.

Enterijer[uredi | uredi izvor]

Stepenice iz vestibila vode u veliki amfiteatar koji može da primi 800 slušalaca. Na spratu je izveden i jedan manji amfiteatar za oko 300 slušalaca. U jednom i drugom krilu zgrade su dvorane za seminare i kabinete.

Vrednost[uredi | uredi izvor]

Zgrada Pravnog fakulteta je delo arhitektonsko-urbanističkih vrednosti, kao ugaoni objekat izveden u skladu sa modernističkim konceptom, koji u značajnoj meri artikuliše širi prostor i kojim započinje deo kompleksa fakultetskih objekata. Istovremeno, kao zgrada namenski građena za potrebe Pravnog fakulteta u Beogradu, koji se i danas u njoj nalazi zgrada ima kulturno-istorijsku vrednost.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Dosije spomenika kulture Zgrada Pravnog fakulteta u Beogradu”. Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.  Nedostaje ili je prazan parametar |url= (pomoć)
  2. ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
  3. ^ Kadijević, A. Pogled na protekli vek srpske arhitekture (Prikaz knjige: Miloš R. Perović, Istorija srpske arhitekture XX veka. Od istoricizma do drugog modernizma, Beograd 2003). 
  4. ^ "Vreme", 8. jul 1937
  5. ^ "Politika", 28. dec. 1937
  6. ^ Vuksanović-Anić, D. (1966). Urbanistički razvitak Beogradu u periodu između dva svetska rata (1919—1941), Istorija XX veka, Zbornik radova IX. Beograd: Institut društvenih nauka-odeljenje za istorijske nauke. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]