Zgrade Generalštaba (Beograd)
Zgrade Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Beograd |
Opština | Savski venac |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | 1955—1965. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
beogradskonasledje |
Zgrade Generalštaba se nalaze u Beogradu, u ulici Kneza Miloša 33-41.
Zgrade su podignute su između 1955. i 1965. prema projektu arhitekte Nikole Dobrovića, kao dvočlani ansambl, koji se u vreme građenja nazivao Državni sekretarijat za narodnu odbranu. Tokom NATO agresije na Jugoslaviju 1999. godine, zgrade zbog svog značaja u odbrani zemlje, bile su pogođane i oštećene. Kao značajno ostvarenje posleratne srpske i jugoslovenske arhitekture, zgrade su zaštićene kao nepokretno kulturno dobro, spomenik kulture Zgrade Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane.[1]
Kompleks se sastoji iz dva monumentalna, stepenasto završena trakta koji se kaskadno spuštaju ka Nemanjinoj ulici, kreirajući na taj način urbani simbol gradske kapije. Prilaz ka ovim traktovima, blago povučenim u odnosu na regulacionu liniju ulice Kneza Miloša ostvaren je kroz dva monumentalna portika. Osim ekspresivnih kaskadnih formi, fasade odlikuje primena kontrastnih materijala — robusnog, mrko-crvenog kamena iz Kosjerića i belih mermernih ploča sa ostrva Brača. Najupečatljiviji vizuelni motiv predstavljaju prozorske trake na fasadama, oblikovane u duhu poznog modernizma.
Vlada Srbije je najavila mogućnost da se zemljište ustupi na 99 godina američkim preduzećima Kushner Realty i Incubation Partners LLC, čemu se izrazito protivi stručna javnost, koja se zalaže za rekonstrukciju zgrade.[2][3][4]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Oštećena zgrada „A”
(2006) -
Oštećena zgrada „A”"
(2012) -
Oštećena zgrada „A”
nakon delimičnog sređivanja
(2019) -
Oštećena zgrada „B”
(2013) -
Oštećena fasada zgrade
(2013)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Zgrade Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane”. Katalog nepokretnih kulturnih dobara na području grada Beograda. Pristupljeno 8. 10. 2016.
- ^ „Od hotela, preko muzeja Nemanjića, do Amerikanaca: Šta će biti sa Dobrovićevim Generalštabom?”. Gradnja (na jeziku: srpski). 2024-03-14. Pristupljeno 2024-03-15.
- ^ „Tri kule umesto Generalštaba: Američko markiranje starog jezgra Beograda”. Gradnja (na jeziku: srpski). 2024-03-19. Pristupljeno 2024-03-20.
- ^ d.o.o, cubes. „Poklanjanje Generalštaba je protiv zakona - Vreme”. https://vreme.com/ (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-20. Spoljašnja veza u
|website=
(pomoć)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Alfirević, Đorđe. Ekspresionizam u srpskoj arhitekturi. Beograd: Orionart, 2016.
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture-Beograd/Baza nepokretnih kulturnih dobara
- Lista spomenika
- Nestanak Generalštaba bio bi velika sramota (B92, 12. mart 2017)