Zgrade Generalštaba (Beograd)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrade Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane
Zgrada „A”
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaSavski venac
Država Srbija
Vreme nastanka19551965.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Zgrade Generalštaba se nalaze u Beogradu, u ulici Kneza Miloša 33-41.

Zgrade su podignute su između 1955. i 1965. prema projektu arhitekte Nikole Dobrovića, kao dvočlani ansambl, koji se u vreme građenja nazivao Državni sekretarijat za narodnu odbranu. Tokom NATO agresije na Jugoslaviju 1999. godine, zgrade zbog svog značaja u odbrani zemlje, bile su pogođane i oštećene. Kao značajno ostvarenje posleratne srpske i jugoslovenske arhitekture, zgrade su zaštićene kao nepokretno kulturno dobro, spomenik kulture Zgrade Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane.[1]

Kompleks se sastoji iz dva monumentalna, stepenasto završena trakta koji se kaskadno spuštaju ka Nemanjinoj ulici, kreirajući na taj način urbani simbol gradske kapije. Prilaz ka ovim traktovima, blago povučenim u odnosu na regulacionu liniju ulice Kneza Miloša ostvaren je kroz dva monumentalna portika. Osim ekspresivnih kaskadnih formi, fasade odlikuje primena kontrastnih materijala — robusnog, mrko-crvenog kamena iz Kosjerića i belih mermernih ploča sa ostrva Brača. Najupečatljiviji vizuelni motiv predstavljaju prozorske trake na fasadama, oblikovane u duhu poznog modernizma.

Vlada Srbije je najavila mogućnost da se zemljište ustupi na 99 godina američkim preduzećima Kushner Realty i Incubation Partners LLC, čemu se izrazito protivi stručna javnost, koja se zalaže za rekonstrukciju zgrade.[2][3][4]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Panorama oštećenog kompleksa
(2014)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Zgrade Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane”. Katalog nepokretnih kulturnih dobara na području grada Beograda. Pristupljeno 8. 10. 2016. 
  2. ^ „Od hotela, preko muzeja Nemanjića, do Amerikanaca: Šta će biti sa Dobrovićevim Generalštabom?”. Gradnja (na jeziku: srpski). 2024-03-14. Pristupljeno 2024-03-15. 
  3. ^ „Tri kule umesto Generalštaba: Američko markiranje starog jezgra Beograda”. Gradnja (na jeziku: srpski). 2024-03-19. Pristupljeno 2024-03-20. 
  4. ^ d.o.o, cubes. „Poklanjanje Generalštaba je protiv zakona - Vreme”. https://vreme.com/ (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-20.  Spoljašnja veza u |website= (pomoć)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]