Mitropolija dabrobosanska

Mitropolija dabrobosanska
Srpska pravoslavna crkva
250p
Osnovni podaci
SjedišteSarajevo, Sokolac
Država Bosna i Hercegovina
Osnovana13. vijek
Broj namjesništava5
Broj manastira13
Zvanični veb-sajt
Arhijerej
ArhijerejHrizostom (Jević)
Čin arhijerejamitropolit
Titula arhijerejaarhiepiskop sarajevski, mitropolit dabrobosanski i egzarh sve Dalmacije
250p
Srpska patrijaršija u 16. i 17. veku

Mitropolija dabrobosanska je eparhija Srpske pravoslavne crkve. Nadležni arhijerej je mitropolit Hrizostom (Jević), a sjedište mitropolije se nalazi u Sarajevu i Sokocu.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Dabarsku eparhiju je 1219. godine ustanovio Sveti Sava.[1]

Arhijerejska namjesništva[uredi | uredi izvor]

Do 2019. godine mitropolija je bila podijeljena na 4 arhijerejska namjesništava, ali odlukom Svetog arhijerejskog sabora od 15. odnosno 16. maja 2019. godine izvršena arondacija eparhije zvorničko-tuzlanske u korist mitropolije dabrobosanske. Naime, na zajednički prijedlog episkopa zvorničko-tuzlanskog Fotija i mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma Sveti arhijerejski sabor je donio odluku da cjelovito arhijerejsko namjesništvo srebreničko-podrinnjsko, te parohija olovska iz arhijerejskog namjesništva tuzlanskog u eparhiji zvorničko-tuzlanskoj pripadne mitropoliji dabro-bosanskoj.[2] Nakon te odluke mitropolija dabrobosanska broji 5 arhijerejskih namjesništava, a to su:

  • Arhijerejsko namjesništvo goraško-višegradsko
  • Arhijerejsko namjesništvo sarajevsko
  • Arhijerejsko namjesništvo srebreničko-podrinjsko
  • Arhijerejsko namjesništvo travničko-zeničko
  • Arhijerejsko namjesništvo fočansko

Manastiri[uredi | uredi izvor]

Odlukom Svetog arhijerejskog sabora od 15. odnosno 16. maja 2019. godine kada je izvršena arondacija eparhije zvorničko-tuzlanske u korist mitropolije dabro-bosanske i 4 manastira i 1 metoh manastira (Karno, Knežina, Pjenovac, Sase i Toplica) iz arhijerejskog namjesništva srebreničko-podrinnjskog pripala su mitropoliji dabrobosanskoj.[2]

  1. Bogorodica Čajnička,
  2. Vozuća,
  3. Gornja Lijeska,
  4. Dobrun,
  5. Dobrunska Rijeka,
  6. Donje Vardište,
  7. Karno,
  8. Knežina,
  9. Ozerkovići,
  10. Pjenovac,
  11. Sase
  12. Sokolica,
  13. Toplica (metoh manastira Karno).

Episkopi[uredi | uredi izvor]

Od osnivanja do pada pod tursku vladavinu (1219—1463)[uredi | uredi izvor]

  • Hristifor (XIII vijek)
  • Joanikije (prije 1292)
  • ?
  • ?
  • ?
  • ?
  • Isaija I (1281—1286-1291)
  • Jovan I (XIII vijek, 1293—1307?)
  • Metodije (kraj XIII vijeka; 1322?)
  • Nikola I (1284—1292)
  • Jovan II (poslije 1286)
  • Spiridon (između 1286 i 1292)
  • Jovan III (poslije 1286)
  • Isaija II (kraj XIII vijeka)
  • Gavrilo (XIII vijek)
  • Jovan IV (1301—1317)
  • Nikolaj II (početak XIV vijeka)
  • Nikolaj III (prije 1328-oko 1330; 1329?)
  • Velimir Vladimirović (1463)[3]
  • Marko (oko 1532)

Od obnove do ponovnog ukidanja Pećke patrijaršije (1557—1766)[uredi | uredi izvor]

  • Varlaam (oko 1557)
  • Simeon (oko 1573)
  • Josif (prije 1575)
  • Gavrilo Avramović (prije 1578—1588)
  • Petronije (1578—1589)
  • Aksentije (1589—1601)
  • Teodor (1601—1619)
  • Makarije (oko 1620)
  • Isaija (1622—1627—1635)
  • Gavrilo Predojević (do 1638)
  • Isaija II (1640—1655)
  • Longin (1656—1668)
  • Melentije (1668)
  • Hristofor (1668—1681)
Atanasije Ljubojević.jpg Atanasije Ljubojević (1681—1688)
  • Visarion II (1690—1708)
  • Isaija III (1708—1709)
MojsijePetrović.jpg Mojsije Petrović (1709—1713)

Od ukidanja Pećke patrijaršije do Berlinskog kongresa (1766—1878)[uredi | uredi izvor]

  • Danilo (oko 1769)
  • Kirilo (1776—1779)
  • Pajsije (1779—1794; —1802)
  • Kalinik (1806—1816)
  • Evgenije (1808?)
  • Venijamin (1816—1835)
  • Amvrosije Papa-Georgopoli (1835—1841)
  • Ignjatije I (1841—1851)
  • Prokopije Vizant (1851—1856)
  • Dionisije I (1856—1860)
  • Ignjatije II (1860—1868)
  • Dionisije II Ilijević (1868—1871)
  • Pajsije (1871—1873)
  • Antim (1873—1880)

Od Berlinskog kongresa do uspostavljanja Srpske patrijaršije (1878—1920)[uredi | uredi izvor]

Mitropolit Sava Kosanović.jpg Sava Kosanović (1881—1885)
Georgiй (Nikolaevič).jpg Georgije Nikolajević (1885—1896)
Evgenije letica metr bosnia.jpg Evgenije Letica (1908—1920)

Od uspostavljanja Srpske patrijaršije[uredi | uredi izvor]

Mitropolit dabrobosanski Petar Zimonjić.jpg Petar Zimonjić (1920—1941), 1941. ubijen, 1998. je proglašen za sveštenomučenika,
Nektarije Krulj.jpg Nektarije Krulj (1951—1966)
Mitropolit Nikolaj Mrđa.jpg Nikolaj Mrđa (1992—2015)
Hrizostomjevic.jpg Hrizostom Jević (2017—)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]