Mitropolija dabrobosanska

Mitropolija dabrobosanska Srpska pravoslavna crkva
Grb Mitropolije dabrobosanske
Saborna crkva u Sarajevu
Osnovni podaci
Sjedište	Sarajevo, Sokolac
Država	Bosna i Hercegovina
Osnovana	13. vijek
Broj namjesništava	5
Broj manastira	14
Zvanični veb-sajt
Arhijerej
Arhijerej	Hrizostom (Jević)
Čin arhijereja	mitropolit
Titula arhijereja	arhiepiskop sarajevski, mitropolit dabrobosanski i egzarh sve Dalmacije

Srpska patrijaršija u 16. i 17. veku

Mitropolija dabrobosanska je eparhija Srpske pravoslavne crkve. Nadležni arhijerej je mitropolit Hrizostom (Jević), a sjedište mitropolije se nalazi u Sarajevu i Sokocu.

Istorijat

Glavni članak: Istorija Mitropolije dabrobosanske

Dabarsku eparhiju je 1219. godine ustanovio Sveti Sava.

Arhijerejska namjesništva

Do 2019. godine mitropolija je bila podijeljena na 4 arhijerejska namjesništava, ali odlukom Svetog arhijerejskog sabora od 15. odnosno 16. maja 2019. godine izvršena arondacija eparhije zvorničko-tuzlanske u korist mitropolije dabrobosanske. Naime, na zajednički prijedlog episkopa zvorničko-tuzlanskog Fotija i mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma Sveti arhijerejski sabor je donio odluku da cjelovito arhijerejsko namjesništvo srebreničko-podrinjsko, te parohija olovska iz arhijerejskog namjesništva tuzlanskog u eparhiji zvorničko-tuzlanskoj pripadne mitropoliji dabro-bosanskoj. Nakon te odluke mitropolija dabrobosanska broji 5 arhijerejskih namjesništava, a to su:

• Arhijerejsko namjesništvo goraško-višegradsko
• Arhijerejsko namjesništvo sarajevsko
• Arhijerejsko namjesništvo srebreničko-podrinjsko
• Arhijerejsko namjesništvo travničko-zeničko
• Arhijerejsko namjesništvo fočansko

Manastiri

Manastir Dobrun

Bogorodica Čajnička

Manastir Sase

Odlukom Svetog arhijerejskog sabora od 15. odnosno 16. maja 2019. godine kada je izvršena arondacija eparhije zvorničko-tuzlanske u korist mitropolije dabro-bosanske i 4 manastira i 1 metoh manastira (Karno, Knežina, Pjenovac, Sase i Toplica) iz arhijerejskog namjesništva srebreničko-podrinnjskog pripala su mitropoliji dabrobosanskoj.

1. Bogorodica Čajnička,
2. Vozuća,
3. Gornja Lijeska,
4. Građenik,
5. Dobrun,
6. Dobrunska Rijeka,
7. Donje Vardište,
8. Karno,
9. Knežina,
10. Ozerkovići,
11. Pjenovac,
12. Sase
13. Sokolica,
14. Toplica (metoh manastira Karno).

Episkopi

Od osnivanja do pada pod tursku vladavinu (1219—1463)

• Hristifor (XIII vijek)
• Joanikije (prije 1292)
• ?
• ?
• ?
• ?
• Isaija I (1281—1286-1291)
• Jovan I (XIII vijek, 1293—1307?)
• Metodije (kraj XIII vijeka; 1322?)
• Nikola I (1284—1292)
• Jovan II (poslije 1286)
• Spiridon (između 1286 i 1292)
• Jovan III (poslije 1286)
• Isaija II (kraj XIII vijeka)
• Gavrilo (XIII vijek)
• Jovan IV (1301—1317)
• Nikolaj II (početak XIV vijeka)
• Nikolaj III (prije 1328-oko 1330; 1329?)
• Velimir Vladimirović (1463)
• Marko (oko 1532)

Od obnove do ponovnog ukidanja Pećke patrijaršije (1557—1766)

• Varlaam (oko 1557)
• Simeon (oko 1573)
• Josif (prije 1575)
• Gavrilo Avramović (prije 1578—1588)
• Petronije (1578—1589)
• Aksentije (1589—1601)
• Teodor (1601—1619)
• Makarije (oko 1620)
• Isaija (1622—1627—1635)
• Gavrilo Predojević (do 1638)
• Isaija II (1640—1655)
• Longin (1656—1668)
• Melentije (1668)
• Hristofor (1668—1681)

Atanasije Ljubojević (1681—1688)

• Visarion II (1690—1708)
• Isaija III (1708—1709)

Mojsije Petrović (1709—1713)

• Meletije Umiljanović (1713—1740)
• Gavrilo Mihić (1741—1752)
• Pajsije Lazarević (1752—1759)
• Vasilije Jovanović-Brkić (1759—1762)
• Dionisije Nikšić (1762—1765)
• Serafim (1765-1766-1767; — poslije 1790?), rodom Grk

Od ukidanja Pećke patrijaršije do Berlinskog kongresa (1766—1878)

• Danilo (oko 1769)
• Kirilo (1776—1779)
• Pajsije (1779—1794; —1802)
• Kalinik (1806—1816)
• Evgenije (1808?)
• Venijamin (1816—1835)
• Amvrosije Papageorgopulos (1835—1841)
• Ignjatije I (1841—1851)
• Prokopije Vizant (1851—1856)
• Dionisije I (1856—1860)
• Ignjatije II (1860—1868)

Dionisije II Ilijević (1868—1871)

• Pajsije (1871—1873)
• Antim (1873—1880)

Od Berlinskog kongresa do uspostavljanja Srpske patrijaršije (1878—1920)

	Sava Kosanović (1881—1885)
	Georgije Nikolajević (1885—1896)
	Nikolaj Mandić (1896—1907)

Evgenije Letica (1908—1920)

Od uspostavljanja Srpske patrijaršije

	Petar Zimonjić (1920—1941), 1941. ubijen, 1998. je proglašen za sveštenomučenika,
	Nektarije Krulj (1951—1966)
	Vladislav Mitrović (1967—1992)
	Nikolaj Mrđa (1992—2015)
	Hrizostom Jević (2017—)

Vidi još

• Istorija Mitropolije dabrobosanske
• Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini

Literatura

• Bogdanović, Dimitrije (1981). „Preobražaj srpske crkve”. Istorija srpskog naroda. knj. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 315—327. 
• Vuković, Sava (1996). Srpski jerarsi od devetog do 20. veka. Evro, Unireks, Kalenić. 
• Grbić, Manojlo (1891). Karlovačko vladičanstvo. knj. 1. Karlovac. 
• Đurić, Aleksandar B. (2005). Pravoslavni manastiri u Bosni i Hercegovini: Duhovno-istorijski i turistički pregled. Bijeljina: Eparhija zvorničko-tuzlanskać. 
• Janković, Marija (1985). Episkopije i mitropolije Srpske crkve u srednjem veku. Beograd: Istorijski institut SANU. 
• Janjić, Dragana (2011). „Beleške o Dabarskoj episkopiji (Writings on the Dabar's Diocese)” (PDF). Baština (31): 133—148. 
• Kajmaković, Zdravko (1971). Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Veselin Masleša. 
• Kiminas, Demetrius (2009). The Ecumenical Patriarchate: A History of Its Metropolitanates with Annotated Hierarch Catalogs. Wildside Press LLC. 
• Kraljačić, Tomislav (1987). Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882—1903). Sarajevo: Veselin Masleša. 
• Marković, Ignatije (2008). Pravoslavni manastiri u Bosni i Hercegovini. Gacko-Beograd: Filip Višnjić. 
• Nilević, Boris (1990). Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije 1557. godine. Sarajevo: Veselin Masleša. 
• Popović, Jevsevije (1912). Opća crkvena istorija. 2. Sremski Karlovci: Srpska manastirska štamparija. 
• Popović, Svetlana (2002). „The Serbian Episcopal sees in the thirteenth century”. Starinar (51: 2001): 171—184. 
• Puzović, Predrag (2003). Sarajevska bogoslovija 1882—2002. Srbinje: Duhovna akademija Sv. Vasilija Ostroškog. 
• Puzović, Predrag (2004). Srpska pravoslavna eparhija dabro-bosanska: Šematizam. Srbinje: Duhovna akademija Sv. Vasilija Ostroškog. 
• Radosavljević, Nedeljko V. (2007). Građa za istoriju Sarajevske (Dabrobosanske) mitropolije 1836—1878. Beograd: Istorijski institut SANU. 
• Radosavljević, Nedeljko V. (2009). Šest portreta pravoslavnih mitropolita 1766—1891. Beograd: Istorijski institut SANU. 
• Radosavljević, Nedeljko V. (2013). „Mitropoliti bugarskog porekla u pravoslavnim eparhijama u Bosni i Hercegovini (1766—1880)” (PDF). Srpske studije (4): 39—59. Arhivirano iz originala (PDF) 25. 01. 2019. g. Pristupljeno 06. 05. 2019. 
• Radosavljević, Nedeljko V. (2013). „Vikarni episkopi Dabrobosanske mitropolije (1766—1878)” (PDF). Istorijski časopis. 62: 161—192. Arhivirano iz originala (PDF) 24. 3. 2018. g. Pristupljeno 20. 7. 2018. 
• Samardžić, Radovan (1986). „Bosna i Hercegovina u XVIII veku”. Istorija srpskog naroda. knj. 4, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 432—497. 
• Skarić, Vladislav (1928). Srpski pravoslavni narod i crkva u Sarajevu u 17. i 18. vijeku. Sarajevo: Državna štamparija. 
• Slijepčević, Đoko M. (1938). „Ukidanje Pećke patrijaršije 1766” (PDF). Bogoslovlje. 13 (3—4): 250—307. Arhivirano iz originala (PDF) 03. 05. 2019. g. Pristupljeno 06. 05. 2019. 
• Slijepčević, Đoko M. (1962). Istorija Srpske pravoslavne crkve. knj. 1. Minhen: Iskra. 
• Slijepčević, Đoko M. (1966). Istorija Srpske pravoslavne crkve. knj. 2. Minhen: Iskra. 
• Slijepčević, Đoko M. (1986). Istorija Srpske pravoslavne crkve. knj. 3. Keln: Iskra. 
• Sotirović, Vladislav B. (2011). „The Serbian Patriarchate of Peć in the Ottoman Empire: The First Phase (1557—94)” (PDF). Serbian Studies: Journal of the North American Society for Serbian Studies. 25 (2): 143—169. 
• Stojančević, Vladimir (2004). „Mitropolit Mihailo i pitanje autonomije srpske crkve u Turskoj 1878. godine”. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor. 68—69 (2002—2003): 235—240. 
• Ćirković, Sima (1964a). Istorija srednjovekovne bosanske države. Beograd: Srpska književna zadruga. 
• Ćirković, Sima (1964b). „Sugubi venac: Prilog istoriji kraljevstva u Bosni”. Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu. 8 (1): 343—370. 
• Ćirković, Sima (1995). Srbi u srednjem veku. Beograd: Idea. 
• Ćirković, Sima (2004). Srbi među evropskim narodima. Beograd: Equilibrium. 
• Ševo, Ljiljana (2002). Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine. Banja Luka: Glas srpski. 

Spoljašnje veze

• Zvanična stranica Mitropolije dabrobosanske
• Sarajevo: Mitropolija čeka vraćanje imovine („Večernje novosti”, 16. januar 2012)