Kruševac
Kruševac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Rasinski okrug |
Region | Šumadija i zapadna Srbija |
Grad | Kruševac |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2022. | 68.119 |
— gustina | 79,76 st./km2 |
Aglomeracija (2022.) | 113.582 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 34′ 57″ S; 21° 19′ 36″ I / 43.582533° S; 21.326667° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 137 m |
Površina | 854 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Ivan Manojlović (SNS) |
Poštanski broj | 37000 |
Pozivni broj | 037 |
Registarska oznaka | KŠ/КШ |
Veb-sajt | |
www.krusevac.rs |
Kruševac je gradsko naselje i sedište istoimene teritorijalne jedinice u Srbiji. Administrativni je centar Rasinskog upravnog okruga. Prema popisu iz 2022. bilo je 68.119 stanovnika. Nalazi se u dolini Zapadnog Pomoravlja, na reci Rasini.
Kruševac je ekonomski, administrativni, kulturni, zdravstveni, obrazovni, informativni i sportski centar Rasinskog okruga. Grad Kruševac obuhvata 101 naselje i zahvata površinu od 854 km2. Kruševac je bio srednjovekovna prestonica kneza Lazara.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Nalazi se u Kruševačkoj kotlini koja obuhvata kompozitnu dolinu Zapadne Morave i prostire se između Levča i Temnića na severu, Župe, Kopaonika i Jastrepca na jugu i Kraljevačke kotline i Ibarske doline na zapadu.
Kruševac se nalazi na 137[1] metara nadmorske visine, i to na koordinatama 43° 34′ 60" severno i 21° 19′ 36" istočno. Kruševac pripada središnjoj i južnoj Srbiji u Rasinskom okrugu.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kruševac je kao svoju prestonicu podigao knez Lazar[2] 1371. godine. Prvi put se pominje 1387. godine, u povelji kojom knez Lazar u svojoj utvrđenoj prestonici potvrđuje ranije trgovačke privilegije Dubrovčanima. Grad je postao privredno i kulturno središte Srbije. Mesto iz koga se rukovodilo i koje je davalo inicijativu za organizaciju države.
Predanje kaže da je Kruševac dobio ime po kamenu krušcu, oblom rečnom kamenu kojim je većim delom grad i sazidan.
Posle Kosovskog boja, Kruševac postaje prestonica vazalne Srpske države Lazarevića kojom isprva upravlja kneginja Milica, a kasnije njen i Lazarev sin, despot Stefan, koji kasnije prestonicu seli u Beograd. Turci napadaju Kruševac više puta a osvajaju tek 1426, pred smrt despota Stefana. Od 1444. godine, Kruševac je u rukama despota Đurđa Brankovića, a Osmanlije ga konačno porobljavaju 1454. godine. Te godine je turski sultan, putujući za Sredec (danas Sofija) iz Kruševca odveo 50.000 Srba, od kojih je 4000 uputio u Istanbul.[3] U to vreme nosi osmansko ime Aladža Hisar (Šareni grad)[2] i sedište je istoimenog sandžaka.
Vreme mira pod Turcima bilo je od 1480. do 1670. U vreme Velikog bečkog rata 1689. grad je bio oslobođen od Turaka. To se desilo još dva puta u XVIII veku: 1737—1739. godine i za vreme Kočine krajine, 1789. godine. Grad je vraćen Turcima 1791, Svištovskim mirom. Kruševac je konačno oslobođen od Turaka 1833. godine. Posle oslobođenja grad počinje naglo da se razvija i napreduje, i postaje jedan od većih oblasnih središta knjaževine Srbije.
Prvu apoteku u Kruševcu, a treću u Srbiji, otvorio je 1868. godine Dragoslav Kedrović (1839—1907).[4]
Zgrada Berze rada je podignuta 1940.[5]
Tokom Drugog svetskog rata, pripadnici nemačkih okupacionih snaga su na brdu Bagdala streljali 1642 rodoljuba iz Kruševca i okoline. Posle rata ceo taj prostor je pretvoren u spomen park pod imenom „Slobodište“.
U Kruševcu je tokom 2013. godine rekonstruisano pet srednjovekovnih česama.[6]
Privreda[uredi | uredi izvor]
Kruševac je jak privredni centar sa posebno razvijenom metalo-prerađivačkom („14. oktobar“) i hemijskom industrijom (HI „Župa“, „Hajnkel-Merima“, „Trayal“). Tu je i fabrika alkoholnih i bezalkoholnih pića „Rubin“, kao i fabrika maziva „FAM“. Osim velikih društvenih kolektiva, u gradu ima i preko 1200 privatnih preduzeća i preko 2500 samostalnih radnji različitih delatnosti.
Gradske slave i proslave[uredi | uredi izvor]
U narodnoj sveslovenskoj mitologiji Sveti Vid označava vrhovno, svevideće božanstvo. U srpskoj narodnoj tradiciji Vidovdan se obeležava kao dan Kosovskog boja 1389. godine. Stoga ga je srpska crkva od 1892. godine, ozvaničila i uvrstila u svoje praznike, a posle proroka Amosa i svetog kneza Lazara. Najznačajniji praznik za grad Kruševac svakako je Vidovdan, duboko ukorenjen u svesti stanovništva na ovim prostorima kao dan pogibije kneza Lazara u borbi za očuvanje svoje države i naroda. Proslavlja se sa svim atributima gradske slave, kao i Duhovi ili Sv. Trojica. Na Vidovdan se takođe svake godine, u crkvi Lazarici, daje pomen kosovskim, ali i svim drugim izginulim srpskim ratnicima u oslobodilačkim ratovima. Do 2002. godine u spomen parku Slobodište održavala se manifestacija pod nazivom Svečanosti slobode koju je kreirao Dobrica Ćosić U prošlosti se toga dana održavao i vašar, najveći u Kruševcu. Vašari ili sajmovi, nekada važan vid trgovine, uvedeni su u Kruševcu kad i u celoj Srbiji, zakonskom uredbom 1839. godine. Osim Vidovdanskog, održavali su se na Blagovesti, 7. aprila, Sv. Iliju, 2. avgusta i na „Malu Gospojinu“, 21. septembra, što se održalo do današnjih dana. Esnafske slave, nekada važna karakteristika građanskog društva, kada su razni esnafi, društva i udruženja, uglavnom humanitarnog karaktera, proslavljali svog patrona-zaštitnika (najstariji esnafi u Kruševcu su lončarski iz 1839, mumdžijski iz 1842, trgovačko-bakalski iz 1846, meandžijski iz 1848...) zadržale su se još samo kod humanitarnog društva „Dobra narav“, ili „Baksuzi, ugursuzi i namćori“, specifičnog za ovaj grad, koje se okuplja svake godine devetog utorka od Božića, gajeći svoja pravila ponašanja.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Nahija Kruševac 1516. imala je 216 sela sa populacijom oko 320.000 stanovnika, koja se je pred kraj veka svela na 160000. Sam grad je imao 204 muslimanske i 84 hrišćanske kuće.[3]
Prema najnovijem popisu iz 2022 godine, Grad Kruševac imao je 113.582 stanovnika, dok je gradsko naselje Kruševac imalo 68.119 stanovnika (prema popisu iz 2011. godine bilo je 73.316 stanovnika, a prema onom iz 2002. godine - 75.256 stanovnika).
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
m | ž |
|||
? | 115 | 113 | ||
80+ | 273 | 504 | ||
75—79 | 558 | 896 | ||
70—74 | 987 | 1.208 | ||
65—69 | 1.454 | 1.653 | ||
60—64 | 1.552 | 1.673 | ||
55—59 | 1.490 | 1.706 | ||
50—54 | 2.494 | 2.810 | ||
45—49 | 2.391 | 2.785 | ||
40—44 | 1.874 | 2.225 | ||
35—39 | 1.632 | 1.848 | ||
30—34 | 1.751 | 1.956 | ||
25—29 | 2.178 | 2.246 | ||
20—24 | 2.120 | 2.179 | ||
15—19 | 2.021 | 2.010 | ||
10—14 | 1.644 | 1.519 | ||
5—9 | 1.396 | 1.406 | ||
0—4 | 1.376 | 1.304 | ||
Prosek : | 38,2 | 40,1 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 22.890 | 6.703 | 14.557 | 881 | 681 | 68 |
Ženski | 25.812 | 5.947 | 14.776 | 3.372 | 1.668 | 49 |
UKUPNO | 48.702 | 12.650 | 29.333 | 4.253 | 2.349 | 117 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 10.376 | 158 | 1 | 76 | 4.105 |
Ženski | 9.624 | 95 | 0 | 71 | 3.256 |
UKUPNO | 20.000 | 253 | 1 | 147 | 7.361 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 385 | 556 | 1.645 | 189 | 540 |
Ženski | 105 | 199 | 1.691 | 210 | 225 |
UKUPNO | 490 | 755 | 3.336 | 399 | 765 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 153 | 346 | 715 | 419 | 393 |
Ženski | 292 | 271 | 466 | 901 | 1.355 |
UKUPNO | 445 | 617 | 1.181 | 1.320 | 1.748 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 359 | 0 | 1 | 335 | |
Ženski | 288 | 0 | 0 | 199 | |
UKUPNO | 647 | 0 | 1 | 534 |
Mediji u Kruševcu[uredi | uredi izvor]
Televizijske stanice:
Nacionalna televizija (medijski javni servis):
- Dopisništvo RTS-a.
Regionalna televizija:
- RTK.
Gradske televizije:
- TV Plus,
- TV Jefimija
Radio-stanice:
Regionalni radio:
- RTK
Gradske radio-stanice:
- Radio FIMS,
- Radio OK studio,
- Radio Plus,
- Radio Neven,
- Radio Čigra,
- Radio Antena,
- Radio Jefimija.
Gradske novine:
- Grad.
Sport[uredi | uredi izvor]
- FK Napredak Kruševac
- FK Trajal
- FK Jedinstvo 1936
- ŽFK Napredak Kruševac
- KK Napredak Kruševac
- ORK Napredak Kruševac
- ŽORK Napredak Kruševac
- Plivački klub Napredak Kruševac
- Stadion Mladost
- FK Borac Bivolje
- OK Knez Lazar Kruševac
- Ragbi klub Kruševac
- Atletsko rekreativni klub Maratonac
- Atletski klub Kruševac
- Ragbi 13 klub Car Lazar
- BK 14. oktobar Kruševac
- 14. oktobar BK KŠ 037
- VK Rasina
Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]
Grad Kruševac ostvaruje intezivnu saradnju i sa sledećim gradovima: |
Poznati Kruševljani[uredi | uredi izvor]
- Despot Stefan Lazarević
- Veljko Radenović
- Miodrag Petrović Čkalja
- Radmila Savićević
- Vlastimir Đuza Stojiljković
- Dobrica Radenković
- Mihajlo Bata Paskaljević
- Radmila Živković
- Taško Načić
- Olga Stanisavljević
- Mihajlo Viktorović
- Radmilo Ćurčić
- Milija Vuković
- Vojin Ćetković
- Nataša Šolak
- Nebojša Bradić
- Momir Bradić
- Dobrica Ćosić
- Stanislav Binički
- Ljiljana Habjanović Đurović
- Milan Milovanović
- Nebojša Bradić
- Momčilo Đorgović
- Goran Raičević
- Dejan Rakovac
- Vule Jevtić
- Radosav Stojanović
- Goran Grbović
- Boban Petrović
- Miroslav Mišković
- Ana Atanasković
- Katarina Marković
- Bojan Miladinović
- Zvonko Milenković
- Živojin Milovanović
- Dragan Milosavljević
- Tomica Milosavljević
- Biljana Mišić
- Radojka Živković
- Miloš Đurđević
- Stojan Protić
- Branislav Trifunović
- Ognjen Petrović
- Zoran Simović
- Čedomir Vitkovac
- Predrag Jovanović
- Nataša Marković
- Suzana Lukić
- Dušica Milojević
- Miki Stamenković
- Goran Vesić
- Ljubinka Bobić
- Novak Novak
- Milan Delčić Delča
- Čolak Anta Simeonović
- Mirko Tomić
- Bratislav Gašić
- Vojvoda Dragomir
- Petar Lazarević Cukić
- Gojko Vlajić
- Marko Živić
- Zoran Punoševac
- Nikola Stojanović
- Miloje Zakić
- Tijana Bogdanović
- Sanja Vučić
- Nikola Deletić
- Jelena Lengold
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Crkva Lazarica
-
Zvonik
-
Ostaci grada cara Lazara
-
Spomenik Knezu Lazaru
-
Filip Višnjić - detalj sa spomenika Kosovskim junacima
-
Bagdala kopija Crkve lazarice
-
Bagdala kopija Njegoševe kapele 2019.g.
-
Spomenik despotu Stefanu Lazareviću
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Turizam Kruševac, Arhivirano iz originala 27. 12. 2017. g., Pristupljeno 23. 7. 2017
- ^ a b Spremić, Momčilo (2005). Prekinut uspon: srpske zemlje u poznom srednjem veku. Beograd: Zavod za udžbenika i nastavna sredstva. str. 113.
- ^ a b Đidić, Ljubiša. Kruševac (Posebna izdanja izd.). Kruševac: Bagdala. str. 70—71. ISBN 86-7087-067-3.
- ^ „Kruševac: Sećanje na prvog farmaceuta („Večernje novosti“, 9. decembar 2012)”. Pristupljeno 9. 4. 2013.
- ^ "Politika", 16. avg. 1940, str. 13
- ^ „Kruševljanin rekonstruisao pet srednjovekovnih česama („Večernje novosti“, 28. novembar 2013)”. Arhivirano iz originala 02. 12. 2013. g. Pristupljeno 28. 11. 2013.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanična prezentacija grada
- krusevac.link - Internet portal Kruševac
- Internet portal Kruševac - nezavisna stranica
- Kruševac PRES - prvi privatni zvanično registrovani Internet medij u Kruševcu
- Televizija Kruševac
- Politički portal Rasinskog okruga
- Redakcija037 Omladinska internet redakcija Kruševca
- Slike Kruševca Digitalizovano kulturno nasleđe Kruševca
- Kruševac Onlajn
- Eparhija Kruševačka
- Kruševačko pozorište
- Rasinski okrug
- Kruševac info Vesti i informacije iz Kruševca
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)