Krst sa Malog pijaca

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Krst sa Malog pijaca
Krst sa Malog pijaca
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaSavski venac
Država Srbija
Vreme nastanka1862.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Krst sa Malog pijaca,[a] kao javni spomenik, nalazi se u Beogradu, u parku Bristol, između Karađorđeve ulice i Svetonikolskog trga, na teritoriji gradske opštine Savski venac. Jedan je od prvih javnih spomenika u Beogradu i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Spomenik je podignut 1862. godine na Malom pijacu, ispred nekadašnjeg hotela „Bosna”. Spomenik je podigao beogradski trgovac Ćira Hristić u čast neznanih junaka koji su poginuli pri oslobođenju Beograda 1806, kako bi (oni koji pristignu u Savsko pristanište) "kada siđu sa broda, odmah uvideli da su u hrišćanskoj zemlji".[b][2] Spomenici u obliku krsta podizani su u vreme formiranja srpske države kao simbol pobede hrišćanstva nad Turcima.[1]

Prilikom izgradnje zgrade Beogradske zadruge trgovac Luka Ćelović premestio je krst u park kod hotela „Bristol”, gde se i danas nalazi.[3]

Izgled spomenika[uredi | uredi izvor]

Spomenik su činili krst sa kracima u vidu trolista i postament. Bio je ograđen niskom ogradom od metalnih šipki.[1]

Trgovac Ćira Hristić kupio je krst u Pešti. Spomenik je izrađen od crvenkastog kamena amonitiko roso. Od ovog kamena, koji se uvozio iz Mađarske, načinjen je i krst u Pančevu i mnogi nadgrobni spomenici u Sremskim Karlovcima.[3]

Kao jedini sačuvani originalni primerak spomenika u vidu krsta, predstavlja materijalno svedočanstvo o podizanju javnih spomenika u još uvek umetnički nerazvijenoj sredini, kakav je bio Beograd sredinom 19. veka.[1]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pravilno bi bilo reći „Krst sa Male pijace”, ali obzirom na činjenicu da se taj lokalitet, dok je postojao, zvao Mali pijac, tako ga treba i nazivati
  2. ^ Mali pijac nalazio se pored Savskog pristaništa, na mestu gde se danas nalazi zgrada Beogradske zadruge.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Krst sa Male pijace
  2. ^ „Beograd nekad i sad: Karađorđeva ulica”. Opusteno.rs. Pristupljeno 28. 11. 2018. 
  3. ^ a b Vasiljević, Branka (21. 04. 2014). „Park na raskršću puteva i istorije”. Politika. Pristupljeno 28. 11. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]