Ovaj članak je dobar. Pratite vezu za više informacija.

Zenica (grad)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zenica
Zenica (collage image).jpg
Zenica, kolaž
redoslijedom: Stadion Bilino polje, Stara čaršija, Tvrđava Vranduk, čaršija (kod pijace), stara pijaca i Kočevska džamija, panorama s pogledom na Bosnu, Jaliju, Bilimišće i brda
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Zeničko-dobojski kanton
GradZenica
Osnovankao Bistua Novarimski municipijum (2—4. vijek; prvo ime)
kao Zenicabosansko naselje (20. mart 1436; drugo ime, od tada)
Stanovništvo
 — 2013.Pad (25474 u odnosu na 1991) 70.553[1]
 — gustina1.640/km2
Geografske karakteristike
Koordinate44°12′14″ SGŠ; 17°54′28″ IGD / 44.2038889° SGŠ; 17.9077778° IGD / 44.2038889; 17.9077778Koordinate: 44°12′14″ SGŠ; 17°54′28″ IGD / 44.2038889° SGŠ; 17.9077778° IGD / 44.2038889; 17.9077778
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina310—350 m
Površina43,01 km2
Zenica na mapi Bosne i Hercegovine
Zenica
Zenica
Zenica na mapi Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj72100
Pozivni broj(+387) (0)32

Zenica (O ovoj zvučnoj datoteci izgovor) je grad, administrativno i ekonomsko središte Zeničko-dobojskog kantona i istoimene jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH (Bosna i Hercegovina). Nalazi se u dolini rijeke Bosne, oko 70 kilometara sjeverozapadno od Sarajeva. Grad je poznat po željezari i drugoj teškoj industriji, ali i kao značajan univerzitetski centar. Prema konačnim podacima Popisa stanovništva u BiH 2013, Zenica broji 70.553 stanovnika.[1]

Grad Zenica je geografski smješten u srcu Bosne. Površina naseljenog mjesta je 43,01 km². Reljef je dolinsko-kotlinski, a nadmorska visina 310—350 metara. Kroz sam grad protiču rijeke Bosna, Lašva, Babina i Kočeva. Preovladava umjerenokontinentalna klima. Grad ima 13 naselja.

Urbani dio današnjeg grada nastao je u više faza, uključujući neolitsku, ilirsku, rimski municipijum Bistua Nova (2—4. vijek; staro ime grada) sa ranohrišćanskom dvostrukom bazilikom. Pronađeni su tragovi antičkog naselja, a zastupljena je bila i vila rustika, terma, hram i dr. Novo, sadašnje ime grada prvi put se pominje 20. marta 1436. godine. U Zenici je otkopana crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv. Marije. Vrijeme samostalnosti srednjovjekovne Bosne neposredno je vezano za Zenicu (Gradešina ploča i akt abdikacije; Kulinovo vrijeme; Vranduk, sjedište bosanskih kraljeva; Janjići i hiže dida bosanskih krstjana / bogumila; stećci itd.). Za vrijeme osmanske vladavine (1463—1878), Zenica je postala muslimanska kasaba; na samom kraju 17. vijeka, Zenica je imala 2.000 stanovnika, uglavnom muslimana; pravoslavci i katolici se pominju ponovo od kraja 18, a Jevreji u 19. vijeku. Zenica je u najvećoj mjeri izgrađena u austrougarskom i jugoslovenskom periodu. Broj stanovnika se povećavao naglo u 20. vijeku, a od rata do 2013. grad je izgubio četvrtinu populacije. Opština Zenica je 2014. godine postala Grad Zenica.

Grad ima devet nacionalnih spomenika. Jedno od obilježja Zenice je fudbalski klub Čelik, kao i jedna od najviših zgrada na Balkanu — Lamela. Neki najpoznatiji Zeničani su Semir Osmanagić, Anabela Basalo, Danis Tanović, Tarik Filipović, Amar Jašarspahić Gile, Nihad Fetić Hakala, Mladen Krstajić, Dejan Lovren, Mervana Jugić-Salkić i Amel Tuka.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Portret Katarine

O imenu postoji nekoliko teorija.

Predaja i legenda

Prema predaji grad je ime dobio po zjenici oka.

Legenda o imenu u vezi je s najtužnijim vremenima srednjovjekovne bosanske države i hrvatskog naroda na Balkanu; pad Bosne pod Osmanlije 1463. godine. U narodu katoličkih Hrvata ostala je legenda da je Zenica dobila ime po riječima kraljice Katarine Kosače Kotromanić, koje je odlazeći s Bobovca izgovorila sljedeće: „Osta moja z(j)enica!”[2]

Zbog položaja u središtu Zeničkog polja, grad zaista asocira na zjenicu oka.[3]

Takođe se ime grada može izvesti iz riječi zenit, jer je grad u centru (’zenitu’) Bosne i Hercegovine odnosno Bosne.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Zenica je smještena u srcu Bosne, i to u centralnom dijelu toka rijeke Bosne, po kojoj zemlja BiH nosi ime. Koordinate grada su 44° 12′ 14″ SGŠ i 17° 54′ 28″ IGD. Nalazi se prosječno na 310—350 metara iznad nivoa mora.

Površina Zenice je 43,01 km2 (površina Grada je 558,5 km2).

Položaj[uredi | uredi izvor]

Geografski položaj Zenice

Reljef i prostranstvo[uredi | uredi izvor]

Reljef Grada Zenica je dolinsko-kotlinski. Čini ga niz aluvijalnih zaravni, pobrđa, planinskih prevoja i sl. Prosječna nadmorska visina samog grada okruženog brdima iznosi 310—350 metara; međutim, brojne su i mnogo više kote, kao što je na primjer Tvrtkovac — planinarsko odredište Zeničana, čija nadmorska visina iznosi 1.304 metra. Zenička kotlina se pruža od kanjona rijeke Lašve na jugu do Vrandučkog kanjona i Vrandučke klisure na sjeveru — prosječne dužine 35 km i s prosječnom nadmorskom visinom od 700 metara.[4] Pregled najviših brda i planina dat je u donjoj tabeli.[5]

Najviše planine i brda Zenice[5]
Planine i brda nm. (m)
Tvrtkovac 1304
Hum 1280
Vepar 1083
Lisac 1080
Smetovi 940
Klopačke stijene 918
Golubak 700
Vučijak 639
Zmajevac 638
Volovska glava 585
Janjićki vrh 561

Reljefno najniži predjeli smješteni su duž rijeke Bosne. Idući prema istoku i zapadu nadmorske visine rastu; tako sjeverozapadna i sjeveroistočna područja Grada imaju najviše nadmorske visine.[5]

Vode[uredi | uredi izvor]

Grad Zenica karakteriše veliki broj manjih rijeka i potoka; svi u cjelosti pripadaju slivu rijeke Bosne.

Rijeka Bosna je najznačajniji vodeni tok na području Zenice. Izvor rijeke Bosne je na Ilidži, kod Sarajeva, a ušće u rijeku Savu kod Bosanskog Šamca; rijeka stoga ima prirodni tok s juga na sjever, što inače nije uobičajeno ali je karakteristično za veći broj rijeka u BiH.[6] Od ukupno 274 km koliko iznosi ukupna dužina rijeke Bosne, 47,95 km protiče kroz Grad. Duž rijeke Bosne izgrađene su saobraćajnice i željeznička pruga; takođe, većina stanovnika je skoncentrisana duž rijeke Bosne.

Osim Bosne, u samom gradu postoje tokovi rijeka Lašva, Babina i Kočeva, a dalje su Bistričak, Orahovička, Nemilska, Gračanička, Starinska i Džulanova rijeka. Značajniji potoci su Tetovski, Zvečajski, Janjićki, Svitački i potok Perin han I, Perin han II, Bukovica i dr.[5]

Klima[uredi | uredi izvor]

Zenica
Klimatogram
JFMAMJJASOND
 
 
70
 
 
4
−3
 
 
70
 
 
7
−2
 
 
64
 
 
12
2
 
 
76
 
 
17
6
 
 
85
 
 
22
10
 
 
88
 
 
25
13
 
 
72
 
 
28
15
 
 
70
 
 
28
14
 
 
72
 
 
24
11
 
 
84
 
 
17
7
 
 
105
 
 
10
3
 
 
96
 
 
5
−1
Prosječne maks. i min. temperature u °C
Ukupne padavine u mm

Na području Grada Zenica preovladava umjerenokontinentalna klima. Ljeta su topla, a zime umjereno hladne. Srednja godišnja temperatura je 10,4 °C, srednje godišnje padavine su 804 mm i neravnomjerno su raspoređene tokom godine, s tim da nema naročito suvih mjeseci (najniža mjesečna precipitacija je u martu, a najviša u novembru). Najhladniji mjesec je januar (prosječni godišnji minimum –1 °C), dok je jul najtopliji (prosječni godišnji maksimum 20,2 °C). Minimalna srednja mjesečna temperatura vazduha u Zenici je bila u januaru 1964. godine (–6,4 °C; minimalna –23,9 °C januara 1963), a maksimalna srednja mjesečna temperatura je registrovana u avgustu 2003. godine (23,8 °C; maksimalna 40,8 °C avgusta 2003). Relativna vlažnost vazduha iznosi 70%, a oblačnost 6,1 desetina. Vazdušni pritisak iznosi 976,3 milibara. Grad ima jednu meteorološku stanicu, a osnovana je 1925. godine i nalazi se na 344 m n.v.[5][7]

Klima Zenice
Pokazatelj \ Mjesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Maksimum, °C (°F) 3,8
(38,8)
6,9
(44,4)
12,1
(53,8)
16,7
(62,1)
21,5
(70,7)
25,2
(77,4)
27,8
(82)
27,6
(81,7)
23,7
(74,7)
17,3
(63,1)
10,0
(50)
5,1
(41,2)
16,47
(61,66)
Prosjek, °C (°F) 0,4
(32,7)
2,6
(36,7)
7,0
(44,6)
11,2
(52,2)
15,6
(60,1)
19,2
(66,6)
21,1
(70)
20,7
(69,3)
17,1
(62,8)
12,0
(53,6)
6,3
(43,3)
2,1
(35,8)
11,3
(52,3)
Minimum, °C (°F) −3,0
(26,6)
−1,7
(28,9)
1,9
(35,4)
5,8
(42,4)
9,8
(49,6)
13,2
(55,8)
14,5
(58,1)
13,9
(57)
10,6
(51,1)
6,7
(44,1)
2,7
(36,9)
−0,9
(30,4)
6,13
(43,03)
Količina padavina, mm (in) 70
(2,76)
70
(2,76)
64
(2,52)
76
(2,99)
85
(3,35)
88
(3,46)
72
(2,83)
70
(2,76)
72
(2,83)
84
(3,31)
105
(4,13)
96
(3,78)
952
(37,48)
Sunčani sati — dnevni prosjek 9,5 10,5 12 13,5 14,5 15,5 15 14 12,5 11 9,5 9 12,21
Izvor: climate-data.org; za sunčane sate: NOAA

Ekologija[uredi | uredi izvor]

Rijeka Bosna
naprijed je pruga, a iza naselja Jalija (desno) i Bilimišće (lijevo) te u pozadini zenička brda — Krčke stijene (desno) i druga (lijevo)

Zenica spada u gradove sa teškom industrijom koji su neracionalno zagađivali i uništavali okolinu. Poslije rata u Bosni i Hercegovini, glavni krivac za teško ekološko stanje u Zenici, Željezara (danas većim dijelom pretvorena u Arcelor Mital, u vlasništvu Lakšmija Mitala), bila je onesposobljena. Međutim, prije nekoliko godina je djelimično počela s radom stara Željezara, te je iz tih i drugih razloga u Zenici osnovana nestranačka, građanska organizacija „Eko pokret Zenica”, a kasnije i politička stranka Zeleni Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici. U gradu djeluje i organizacija „Eko-forum Zenica”.[8][9][10]

Tako je uz njihovo zalaganje sliv Babine rijeke proglašen parkom prirode. Postoje inicijative da se napravi brana na Vranduku koja bi prouzrokovala ekološku katastrofu. Zeleni Bosne i Hercegovine kao i „Eko pokret” protive se tome i zalažu za proglašenje Vranduka nacionalnim parkom.[8]

Regionalna deponija „Mošćanica” (RDM) d.o.o. Zenica je smještena između sela Mošćanica, Mutnica, Palinovići, Briznik, Arnauti, Ponihovo i Plavčići jugoistočno od grada Zenice;[11] preuzima sav otpad iz Zenice i okolnih mjesta; kompanija za saniranje otpada u Zenici, koja smeće vozi na „Mošćanicu” i održava gradske parkove, ulice itd., jeste njemačka Alba d.o.o.[12][13]

Naselja[uredi | uredi izvor]

Urbani dio Zenice čine sljedeća naselja — urbane cjeline:

Istorija[uredi | uredi izvor]

Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz više određenih faza koje hronološki obuhvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipijuma Bistua Nova (izvorno Bistua Nuova), najznačajnijeg nalaza (2—4. vijek) u kojem je najviše zastupljena monumentalna ranohrišćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana još samo jedna. U naselju grada Zenica Bilimišću pronađeni su tragovi antičkog naselja;[5] u selima Grada Zenice Putovićima i Tišini, gdje dominira vila rustika, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.[14][5][15]

Praistorija[uredi | uredi izvor]

Najstariji nalazi u zeničkom kraju datiraju iz razdoblja od 3000. do 2000. p. n. e.;[3] pronađeni su na lokalitetima Drivuše i Gradišća.[3] Mlađi nalazi su iz metalnog doba u Orahovičkom potoku kod Nemile, Gračanici, Ravni i drugim mjestima.[3] Iskopane su metalne sjekire, strelice, ukrasne fibule te ostaci keramike.[3]

Iliri u ove krajeve dolaze na prelazu iz bronzanog u željezno doba (od 6. do 5. vijeka p. n. e.).[3] Poznate su njihove odbrambene građevine gradine.[3]

Urbani dio današnje Zenice formirao se već u mlađem kamenom dobu — neolitiku[3] te napose kasnije u vrijeme Ilira — o čemu danas svjedoče toponimi njihovih gradina — Gradišće, Gračanica, Gradac.[3] Tako je i kraljevski grad Vranduk vjerovatno postojao i u vrijeme Ilira, pod nazivom Arduba.[3]

Postojala je dilema o nazočnosti ilirskog plemena Desitijata u zeničkom kraju; rješenje su neneposredni dokazi iz toponomastičke građe — kao što je toponim gradina koji je preživio do danas u imenima naselja Gradac, Gradišće i Gračanica.[3]

Skorašnje (avgust 2019) međunarodno arheološko istraživanje, koje su sproveli bečki (Institut za orijentalnu i evropsku arheologiju), zenički (Zenički muzej) i sarajevski studenti i naučnici koristeći modernu tehnologiju, precizno pokazuje da su naselja oko naseljenog mjesta (grada) Zenica bila naseljena ljudima i životinjama i prije 3.100 godina od dana-današnjeg.[16] Skeleti domaćih životinja (svinja, krava, koza) pronađeni su na visoko smještenom (600 m n.v.) lokalitetu Kopilo, što indicira da su ljudi (stočari) živjeli ovdje u to vrijeme; dvije grobnice (jedna s ljudskim kostima i keramikom), dva tumulusa i potpuno novo praistorijsko naselje ’Ravna gradina’ isto tako predstavljaju rezultate ovog istraživanja.[16][17][18][19]

Stari vijek[uredi | uredi izvor]

Rimljani su ove krajeve osvajali od konca 3. vijeka p. n. e. Batonov ustanak od 6. do 9. zahvatio je ove krajeve. Rimljani su vladali sve do potkraj 4. vijeka. Rimska vlast nije uklonila naselja u ilirskim gradinama.[3]

Svoj vrhunac današnji prostor Zenice dostiže u prvih šest vijekova nove ere, kad se na području današnje Zenice nalazi, uz Bistua Vetus (selo Varvara u Rami) i Delminijum (Duvanjsko polje), jedan od tri najznačajnija municipijuma i središta hrišćanskih biskupija u Bosni: Bistua Nova — sjedište Bistuenske biskupije,[20] sjedište rimskog hrišćanstva na području Bosne sve do doseljavanja Slovena.[21] O važnosti Bistue Nove svjedoči i podatak da je njen biskup Andrija (Andreas) sudjelovao i bio potpisnik solinskih sinoda 530. i 533. godine. Iz antičke Bistue Nove spomenici su antički nadgrobni spomenici, ostaci starohrišćanske bazilike i dr.[20] U naseljima Odmut, Putovići i Tišina arheolozi su našli razne nalaze; važnošću se ističu epigrafi, koji su ih naveli da je Bistua Nova bila na području Zenice.[3] Nije isključeno da je Bistua Nova bila na mjestu današnje Zenice.[21]

Kroz Bistuu Novu vodila je važna saobraćajnica ka Saloni (Solin), Argentarijumu (Srebrenica) i Sirmijumu (Srijemska Mitrovica).[2]

Varvarske provale sa sjevera prekinule su civilizacijski kontinuitet i nakratko su natjerale hrišćanstvo sa ovih prostora na uzmak. U provalama početkom 7. vijeka razorena je Bistua Nova sa svojom bazilikom. Uzmakom hrišćanstva slijede četiri vijeka praznine u vrelima.[2] Vjeruje se da su varvarske najezde uništile veliki dio antičke baštine. Ovuda su prošli Goti, Avari i Sloveni. Nakon njihovih provala bio je potreban gotovo vijek da se formiraju prve slovenske države.[3]

Srednjovjekovna Bosna[uredi | uredi izvor]

Slika iz sredine 19. vijeka, autora Karla Eberta (1821—1885), Tvrđava Vranduk u Bosni (njem. Die Festung Vranduk in Bosnien; na slici su prikazani Bosanci na planini Vranduk pored rijeke Bosne)

Istorija o srednjovjekovnoj Zenici 13. i 14. veka vrlo je oskudna.[5] Postoji tek vijest iz 1244. godine za povelju hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Prema do sada proučenim dokumentima, sadašnje ime grada prvi put se pominje 20. marta 1436. godine,[5] a kasnije se Zenica pominje u seriji dokumenata povezanih sa Dubrovačkom republikom.[15][14]

U razdoblju srednjeg vijeka, preciznije 1370. godine, pominje se naselje Klopče, kao i porodica toga imena; 8. januara 1404. godine bosanski did iz Janjića šalje depešu dubrovačkom knezu Vlahi Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošište otkopana je crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv. Marije, koju je izgradio kipar Ivan Hrelić, učenik Juraja Dalmatinca.[15][14]

Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne neposredno je vezano za Zenicu, prije svega Gradešinom pločom i aktom abdikacije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali određuje i fakte političke moći. Mala udaljenost utvrđenog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjića i hiže dida bosanskih krstjana (u istoriografiji nazivanih bogumilima, bosanskim jereticima itd.), sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja — pored ostalog — činjenice su i dokazi posebnog značaja ovog kraja u srednjem vijeku. I imenom (Bistua Nova, Bilino polje, Brod), te Zenica od 20. marta 1436. godine, ovaj grad je vezan za centralni dio države i rijeke Bosne.[15][14]

Osmansko doba[uredi | uredi izvor]

Pogled na Sejmensku džamiju, drugu najstariju[22][23][24] zeničku džamiju, uvrštenu među nacionalne spomenike BiH; potiče iz osmanskog doba, a prema narodnoj predaji sagradio ju je oficir janjičarske pješadijske vojske (sama persijska riječ segban označava pripadnike ove vojske)

U vrijeme vladavine Osmanlija (14631878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i uloga samog grada,[5] te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. godine) Zenica je kasaba, opet svojstvenog lika sa nekoliko džamija (Sultan-Ahmedova, poznata kao Čaršijska džamija; Osman-Ćelebijina; Sejmenska; Jalijska), medresom (1737), nekoliko mekteba, raznim nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima.[15][14]

U jednom opisu iz 1697. godine govori se o Zenici, gdje uspijevaju dinje „a sam kraj je vrlo pitom”. Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, među kojima su dominirali muslimani, da bi krajem 18. vijeka u izvorima bili pominjani i pravoslavci i katolici, a u 19. vijeku i Jevreji.[15][14]

Poslije razaranja i egzodusa upadom vojske Eugena Savojskog 1697. godine nastupa vrijeme stabilizacije, a u administrativnom, urbanom, poslovnom i topografskom smislu izdvaja se zenička čaršija sa karakterističnim obilježjima.[15][14]

Austrougarsko doba[uredi | uredi izvor]

Nakon Berlinskog kongresa, održanog 1878. godine, Austrougarska monarhija je dobila pravo da zauzme Bosnu i Hercegovinu; ubrzo nastaje oružani otpor okupacionim trupama. Smatra se da je upravo Zenica, tačnije Hadži Mazića kuća, bila mjesto pregovora između predstavnika osmanskih vlasti u Bosanskom vilajetu, Hafiz-paše, i zapovjednika austrougarskih okupacionih snaga, generala Filipovića, oko uslova prestanka sukoba.[14]

Uskotračna pruga i voz

Grade se kapitalni objekti šireg društveno-ekonomskog značaja, koji će postati život kao i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879), Rudnik uglja (1880), Fabrika papira (1885), Željezara (1892), Kazneni zavod (1886). Godine 1908. u Zenici je izgrađena elektrana, što je omogućilo uvođenje električne javne rasvjete. Otvorene su i državne škole, prva 1885, a druga 1910; u tom periodu u Zenici su postojale i konfesionalne škole, jedna za katoličku i pravoslavnu crkvu, i za tri mekteba, medrese i ruždije; Muhamed Seid Serdarević, mualim u Sultan-Ahmedovoj medresi u Zenici, zalagao se za reformu nastave, gdje su predavanja počela da se održavaju na lokalnom jeziku, a program je moderniziran u skladu sa zahtjevima vremena. Organizuju se kulturna društva na strogo nacionalno-konfesionalnoj osnovi, kao što su Hrvatsko pjevačko društvo, Zvečaj, Češka riječ i dr.; istovremeno se osnivaju i druga društva opšteg karaktera, kao što su vatrogasci, lovci, planinari i drugi. Godine 1910. u Zenici je otvoren prvi bioskop, Helios, koji je podigao kulturu grada na novi nivo. Ovo će, pored ostalog, izazvati niz promjena — i kvalitativnih i kvantitativnih pomaka u razvoju grada.[5][15][14]

Kraj 19. i 20. vijek[uredi | uredi izvor]

Katolička Crkva Svetog Ilije u Novoj Zenici, čija je gradnja počela 1909. godine; proglašena je za nacionalni spomenik BiH; stil gradnje je secesija, a crkva ima tri zvona i glavni oltar iz 1837. godine (prvobitna župa je iz 1870)
Pravoslavna Crkva Rođenja Presvete Bogorodice na Carini, čija je gradnja počela 1883. godine; proglašena je za nacionalni spomenik BiH; ovo je trobrodna crkva; završena je i posvećena na Malu Gospojinu 8—21. septembra 1885, a posvetio ju je mitropolit Sava Kosanović

Krajem 19. i početkom 20. vijeka, desio se urbani bum (za nekoliko puta se povećao broj stanovnika, po popisu iz 1910. godine u ovom mjestu je živjelo 7.215 stanovnika), evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva Rođenja Svete Bogorodice sagrađena je 1885. godine, dvije katoličke crkve 1910. godine, sinagoga 1903. godine), gradnja nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, modernih puteva itd.[15][14]

U 1935. izgrađena je spomen-kosturnica za 273 stradalih u zeničkom zarobljeničkom logoru 1916/17. godine.[25]

20. vijek u Zenici obilježen je slijedom različitih karakterističnih pojava, pojačanom industrijalizacijom, posebno poslije 1938. godine izgradnjom Grube pruge, pauperizacijom dijela stanovništva, njegovom proleterizacijom, ali i miješanjem gradskog evropskog i domaćeg bosanskog mentaliteta i navika.[15][14]

Razvija se grad specifičnih funkcija i namjena, posebno omeđen dvjema činjenicama — Kazneni zavod i Željezara Zenica — ali i dragocjenom potvrdom suživota Zeničana različitih istorija; Kameniti most povezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih 90 godina.[15][14]

Jugoslavija[uredi | uredi izvor]

U periodu između 1941. i 1945. godine, evidentan je napor domaćeg stanovništva (uglavnom muslimana, potpisivanjem čuvene Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942. godine)[26][27] da sačuvaju poštovanje i uvažavanje, ali i zaštitu golog života od nemuslimana,[26] kroz formiranje svog autentičnog znaka, muslimanskih milicija — u Šerićima, Doglodima, Babinu —, ali i kroz partizanske odrede što je davalo i imalo određenu zahtjevnost i težinu.[28][14]

To je bila dimenzija zeničkog oblika antifašističkog otpora; grad nije imao velikih razaranja, terora niti žrtava. Dimenzije antifašističke borbe su bile, nažalost, određivane njihovim ideološkim (tačnije nacionalističkim) određenjem — što će u ratnom periodu doći do izražaja a u poslijeratnom devalvirati.[29][30][31][14]

Nakon oslobođenja Zenice koje su partizani izveli 12. aprila 1945. godine (Dan oslobođenja Zenice),[30] grad je počeo naglo da raste kao industrijski centar koji se ubrzo razvio. Proširio se i obuhvatio bivša sela Bilino Polje, Klopče i Radakovo; novi blokovi zgrada su izgrađeni da se smjeste sve brojniji rudari i radnici u čeličani. Godine 1948. broj stanovnika je bio samo oko 15.000, a do 1961. je narastao na preko 30.000; godine 1981. u gradu je živjelo preko 63.000 stanovnika, a na posljednjem jugoslovenskom popisu sprovedenom u Jugoslaviji — 1991. godine — Zenica je bila grad sa 96.000 stanovnika. Za vrijeme jugoslovenskog perioda od oko 50 godina, populacija se ušestostručila.[32]

Rat u BiH[uredi | uredi izvor]

Stari dio grada u noći

Godine 1991, godinu dana prije izbijanja Rata u Bosni i Hercegovini, Zenica je postala sjedište jedne od prvih privatnih i nezavisnih radio-stanica u Istočnoj Evropi — Radio CD-CEMP.[33] U proljeće 1993, novinar i vlasnik Radija CD-CEMP, dobio je belgijsku nagradu za nezavisno novinarstvo — Olovka mira (engl. The Pen Of Peace).[34]

Spomen kamen i ploča za Mateu Jurić, sa položenim cvijećem ispred (2020)

Službena prva civilna žrtva Rata u BiH u Zenici je mala dvogodišnja Hrvatica Matea Jurić (29. jul 1990 — 13. maj 1992), koja je ubijena hicem iz vatrenog oružja za vrijeme blokade tadašnje vojne kasarne JNA u naselju Bilimišće. Danas se tradicionalno u Radakovu organizuje skup sjećanja na Jurićevu, gdje ima spomen-ploču.[35]

Dana 19. aprila 1993. godine, tokom Muslimansko-hrvatskog rata, 15 civila je ubijeno i još 50 povređeno, kada je HVO-ova granata iz haubice pogodila centralnu pijacu Zenice.[36] Granata je ispaljena iz sela Putićevo (15 kilometara od Zenice). Metu je pogodilo ukupno šest granata, dvaput po tri. Prvi napad je počeo oko 12.10 časova, drugi sa dvije granate u 12.24 časova, a naredne dvije runde sa dvije granate u 12.29 časova.[37] Tokom ovog perioda Zenica je bila izolovana od ostatka svijeta, godinu i po dana. Grad je pretrpio značajan gubitak civilnog stanovništva od snajperske vatre, požara i gladi. Četvrti najveći grad BiH nije imao vodu ni struju.[38]

Tokom Rata u BiH, dio logoraša srpske nacionalnosti koji su bili smješteni u Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa Zenica, spaljeni su u visokim pećima Zeničke željezare.[39] Peti paviljon logora za Srbe u KPZ Zenica postojao je do kraja rata, a u izvještaju Konferencije za evropsku bezbjednost i saradnju navedeno je da je KPZ Zenica formirao logor za ratne zarobljenike u kojem je bilo oko 2.000 Srba.[39][40]

U toku rata ipak je organizovan privredni sajam ZEPS.[3] Takođe je značajno pomenuti da su kafanski i drugi pjevači-amateri pjevali na otvorenim svirkama u restoranu-bašti KPD Zenica dok je rat u istočnoj Bosni već buktao a Zenica već bila pogođena u manjoj mjeri.

Tokom rata, demografija grada je naglo promijenjena, dolaskom Muslimana (Bošnjaka) iz drugih dijelova BiH i odlaskom Srba u dijelove zemlje koji su bili pod srpskom kontrolom.[41]

21. vijek[uredi | uredi izvor]

Zenica se nakon rata sporo oporavlja i dalje razvija. Vladajuća politička stranka u Gradu Zenica je čak 20 godina bila većinski bošnjačka i muslimanska Stranka demokratske akcije, za čije je odnosno vrijeme vladavine njenih načelnika razvoj naseljenog mjesta Zenica odnosno grada Zenica (njegovog građanskog jezgra, ali takođe i okolnih sela kao dijelova tadašnje Opštine) relativno sporo napredovao, dijelom zbog korupcije i malverzacija raznih tipova;[42][43][44] mnoga područja samog naseljenog mjesta Zenica ni nakon 20 godina nisu dobila gradsku rasvjetu, vodovod i kanalizacuju te solidno asfaltirane puteve.[45]

Evidentan je drastičan pad broja stanovnika od 1991. do 2013. godine koji iznosi ≈26% (Zenica je izgubila četvrtinu stanovništva dijelom usljed rata, dijelom zbog nepovoljnih ekonomskih prilika u BiH i povremenih recesijskih kriza što primorava naročito mlade ali i srednjovječne ljude da napuštaju državu i odlaze u Evropu i Ameriku).[32][1]

Zgrada Opštine, sa strane
Zgrada Opštine, pogled na ulaz
Polupana zgrada RMK, pogled sprijeda
Auti u rijeci Kočevi i paljevina kod RMK

Godine 2014, u Zenici su se — pored ostalih gradova FBiH — odvili nasilni građanski protesti. Polupana je zgrada gradske Opštine, zgrada RMK takođe demolirana, deseci osoba primljeni u Kantonalnu bolnicu, a neki zvaničnici podnijeli ostavke.[46]

Opština Zenica je 20. novembra 2014. godine postala Grad Zenica.[47]

Na Lokalnim izborima u BiH 2016. godine gradonačelnik je prvi put postao nezavisni političar (Fuad Kasumović),[48] koji je za cilj imao da Zenica postane moderan, evropski i regionalni centar.[49] Za tri godine mandata naglo je ubrzao razvoj, stavljajući naglasak na gradsko jezgro odnosno naseljeno mjesto;[50] grad za lokacije od prioritetnog značaja pokreće uvođenje rasvjete te vodovoda i kanalizacije, asfaltiranje puteva i unapređenje transporta (biciklističke trake i štandovi za bicikla bivaju uvedeni po prvi put u istoriji Zenice na masovnom planu, a od oktobra 2019.[51] i sistem Nekstbajk[52] koji u BiH imaju još samo Sarajevo i Banja Luka a u svijetu ukupno preko 200 gradova), prave se planovi za uvođenje novog sistema grijanja grada (Zeničani se dvije decenije u 21. vijeku redovno suočavaju sa potpunom obustavom ili slabom isporukom grijanja tokom sezone, pogotovo u najhladnijim danima),[53] počinju se redovno održavati novogodišnji koncerti na glavnom gradskom trgu za sve građane i posjetioce (prvi je održan 2017/2018. a nastupio je Miligram;[54] drugi je održan 2018/2019. godine kada je glavni nastup imala Crvena jabuka),[55] organizuju se razne nove manifestacije za građane i turiste (npr. Zenica samer fest, muzički festival sa domaćim i regionalnim zvijezdama koji traje nekoliko sedmica i održava se na gradskom trgu — prvi je ljeta 2018. otvorio Frenki a zatvorila Dubioza kolektiv,[56] a na drugom je ljeta 2019. za otvaranje bio zadužen Saša Kovačević a zatvaranje Željko Joksimović;[57] umjetnički, trgovački i dr. bazari i sl.)[58][59][60][61][62] dok se trgovačkoprivredni sajam sa dugom istorijom ZEPS širi — tako unapređujući turistički odnosno privredni potencijal. Ovo su sve razlozi zbog čega grad posjećuje sve više ljudi sa svih kontinenata svijeta, od kojih je značajno pomenuti Afriku i Aziju. Riješen je problem pasa-lutalica u naseljenom mjestu,[63] značajno je smanjeno zagađenje koje je kulminiralo početkom[64] i polovinom 2010-ih (Zeničani su bili naviknuti na roze-crveno nebo i zagađen vazduh neugodnog mirisa naročito tokom noći zagađenja),[65] unapređen je javni prevoz (novi autobusi, vaj-faj i sl.)... U planu je i rješavanje velikog problema nezaposlenja i modernizovanje sistema obrazovanja, izgradnja gradske podzemne garaže,[66] kao i projekti utopljavanja zgrada u gradu.[67] Manifestacija Čimburijada, koja se održava već nekoliko decenija, održana je i 2019. godine, uz video-prenos na TV Zenici.[68]

Panorama Zenice (proljeće 2015)

Demografija[uredi | uredi izvor]

Pogled niz zeničku čaršiju punu naroda
Stara čaršija (gornji dio s kafićima)
Stara Zenička pijaca i tržnica, i Kočevska džamija

Broj stanovnika u Zenici se vidljivo povećava; 1910. godine Zenica je imala 7.215 stanovnika, 1948. godine 15.550, a 1981. 63.569 stanovnika.[32]

Prema Popisu stanovništva BiH iz 1991. godine, Zenica je imala 96.027 stanovnika. Opština Zenica imala je po istom popisu 145.517 stanovnika, raspoređenih u 81 naselju. Prema konačnim podacima Popisa stanovništva BiH 2013. godine za Federaciju BiH koje je izdao Federalni zavod za statistiku a preuzela i objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u naseljenom mjestu Zenica (bez Gornje Zenice i okolnih sela i mjesta) popisano je 70.553 lica, dok je u Opštini odnosno Gradu Zenica popisano njih 110.663.[1]

Mnogi Srbi su tokom i nakon Rata u BiH napustili Zenicu (samovoljno otišli ili protjerani);[69] sada žive u Republici Srpskoj, kao i u Srbiji, ali i drugdje u svijetu; na nivou Federacije BiH svedeni su na statističku grešku.[41]

Nacionalnost
(naseljeno mjesto)
[32]
2013. 1991. 1981. 1971.
Muslimani[a] 55.239 (78,3%) 43.154 (44,9%) 22.146 (34,8%) 21.365 (41,7%)
Hrvati 6.746 (9,6%) 15.809 (16,5%) 11.716 (18,4%) 13.250 (25,8%)
Srbi 2.296 (3,3%) 18.312 (19,1%) 12.728 (20,0%) 12.779 (24,9%)
Jugosloveni 14.703 (15,3%) 14.437 (22,7%) 1.945 (3,8%)
ostali i nepoznato 6.272 (8,9%) 4.049 (4,2%) 2.542 (4,0%) 1.924 (3,8%)
Ukupno: [1] 70.553 96.027 63.569 51.263
Demografija[70][71][32]
Godina Stanovnika
1879. 2.101
1885. 3.073
1910. 7.215
1921. 7.632
1948. 15.550
1953. 28.961
1961. 32.476
1971. 51.263
1981. 63.569
1991. 96.027
2013. 70.553

Najčešća prezimena[uredi | uredi izvor]

Najčešće prezime u Zenici je Delić (983 osobe).[72] Prate ga Spahić (878),[72] te najčešće bosanskohercegovačko prezime[73] — Hodžić[73] (815).[72] Poslije slijede Bajramović (701), Isaković (688), Imamović (669), Halilović (649), Beganović (643), Šišić (566) i dr.[72] Prethodno pomenuta prezimena nosi oko 5,5% gradske populacije.[72] Druga česta prezimena su Arnaut, Babić, Bašić, Durmić, Fejzić, Pašalić, Mahmić, Kovačević, Alić itd.[72]

U Zeničko-dobojskom kantonu, najčešća prezimena su (opadajuća učestalost, sva sa učestalošću >1.000 su na spisku; ažurirano februara 2020):[74]

  1. Hodžić
  2. Halilović
  3. Delić
  4. Spahić
  5. Bašić
  6. Imamović
  7. Kovačević
  8. Kadrić
  9. Tadić
  10. Marković
  11. Babić
  12. Begić
  13. Alić
  14. Šehić
  15. Selimović
  16. Beganović
  17. Hadžić
  18. Muratović
  19. Tomić
  20. Šišić
  21. Dedić
  22. Karić
  23. Smajić
  24. Sinanović
  25. Jukić
  26. Vidović
  27. Ramić
  28. Dizdarević
  29. Brkić
  30. Softić
  31. Avdić
  32. Pavlović
  33. Matijević
  34. Bošnjak
  35. Pašalić
  36. Šabanović
  37. Fejzić
  38. Radić
  39. Kovač
  40. Lukić
  41. Petrović
  42. Hasić

Politika[uredi | uredi izvor]

Četvrti zenički soliter u kojem je MZ Odmut; na zgradi se vidi mala oznaka ulice, „Bulevar Kulina bana”, pored druge veće table „Bulevar Ezhera Eze Arnautovića” (bivši načelnik, za čijeg mandata je započeta gradnja bulevara) — zbog protivljenja Zeničana odluci o promjeni naziva gradskog bulevara

Zvanična obilježja[uredi | uredi izvor]

Grad Zenica (Grad) ima grb i zastavu, koji su zvanični i za naseljeno mjesto (grad).[75][76][77][78]

Grb je četvrtasto uspravno pravougaono polje s polukružno zaobljenim donjim dijelom uokvireno dvjema linijama, čiji su debljina i međuprostor jednaki. Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije — simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme (u smjeru kazaljke na satu): simbol Vranduka — sjeverne kapije grada; jedan od šest krstova sa ploče bana Kulina, ujedno i simbol hrišćanstva; polumjesec — simbol islama i osmanskog perioda; i ukršteni čekići — simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austrougarskog perioda. Polje grba je obojeno žutom i svijetlozelenom bojom. Žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu u varijanti je ispunjen žutom. Kontura rijeke je skoro bijela.[75][76][77][78]

Pozadina zastave grada Zenica je žute i svijetlozelene boje iste kao i na grbu[75][76] (postoji i varijanta sa pozadinom bijele boje).[79] Odnos širine i dužine zastave je 1:2 (bijele 3:7).[79][75][76][77][78] Zastava se ne mora koristiti u svim varijantama u uspravnom položaju.[75][76] Na sredini zastave nalazi se neobojen grb (samo konture);[75][76][77][78] u varijanti bijele boje grb je obojen.[79] Širina grba zauzima otprilike ​13 širine vodoravne odnosno ​23 širine uspravne zastave,[75][76][77][78] a u varijanti sa bijelom pozadinom[79] visina grba zauzima ​37 visine uspravne zastave.[79][75][76][77][78]

Uslovi i način upotrebe grba Zenice propisuju se posebnom odlukom Vijeća.[75][77][78]

Sjedište uprave Grada[uredi | uredi izvor]

U naseljenom mjestu Zenica je sjedište Uprave Grada Zenica i Grada Zenica (Opštine do 2014); Upravu čine Gradonačelnik (do 2014. Načenik Opštine), Vijeće Grada Zenica (do 2014. Opštinsko vijeće) i Gradsko pravobranilaštvo (do 2014. Opštinsko pravobranilaštvo).[80]

Zenički načelnici[uredi | uredi izvor]

Abdulah Mutapčić,
23. načelnik (1970—1974)
Fuad Kasumović,
36. načelnik (2016—danas)

Za grad Zenicu ulogu od značaja sljedstveno ima Gradonačelnik Grada Zenica. Ispod je dat spisak dosadašnjih zeničkih Načelnika1–34 + * i Gradonačelnika**.

  1. Ahmetaga Mutapčić (?—?)
  2. Ali Harmandić (1908—1913)
  3. Mahmud Tarabar (1913—1917)
  4. Osman Mutapčić (1917—1923)
  5. Ivo Gej (1923—1925)
  6. Ahmed Mutapčić (1926—1931)
  7. Abdulaziz Asko Borić (1932—1935)
  8. Eniz Mutapčić (1935—1936)
  9. Mehmedalija Tarabar (1936—1941)
  10. Ismet Salčinović (1941—1945)
  11. Mustafa Čolaković (1945)
  12. Mustafa Mujagić (1945)
  13. Abdulaziz Asko Borić (1945—1946)
  14. Jozo Marčinković (1945—1948)
  15. Veljko Bilanović (1949—1950)
  16. Nikola Spaić (1951—1952)
  17. Safet Uzunović (1950—1955)
  18. Đuro Vekić (1955—1959)
  19. Milko Križanović (1959—1960)
  20. Ezher Ezo Arnautović (1960—1965)
  21. Vinko Jelčić (1965—1966)
  22. Muhamed Berberović (1966—1970)
  23. Abdulah Mutapčić (1970—1974)
  24. Vinko Jelčić (1974—1978)
  25. Nikola Mirković (1978—1982)
  26. Salim Tarabar (1982—1983)
  27. Muhamed Pašalić (1983—1984)
  28. Nikola Telebak (1984—1985)
  29. Omer Filipović (1986—1988)
  30. Bogdan Kolar (1988—1990)
  31. Ibrahim Alispahić (1990—1992)
  32. Besim Spahić (1992—1997)
  33. Ferid Alić (1997—2000)
  34. Zakir Pašalić (2000—2004)
  35. Husejin Smajlović (2004—2016)*, **
  36. Fuad Kasumović (2016—danas)**

izvor: [81]

Kultura i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Spomenici zeničkog NOB-a

Kultura[uredi | uredi izvor]

U gradu djeluju: Kamerni simfonijski orkestar; Bosansko narodno pozorište s Velikom scenom, Malom scenom, Scenom u podrumu i Kabareom; Omladinski hor; Likovna galerija; Muzej grada Zenice. Pri Bosanskom narodnom pozorištu, pored stalnog ansambla, aktivna je i Dječija scena sa sopstvenim programom.

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak”, podružnica Zenica od 2010. organizuje u sklopu Uskrsnih dana svake godine Tucijadu, takmičenje povodom najvećeg katoličkog praznika Uskrsa. Cilj je pronaći sudionika s najtvrđim uskršnjim jajetom, odnosno ljuskom. Manifestacija se održava u prostorijama Hrvatskog doma.[82] Od 2010. HKD „Napredak”, podružnica Zenica organizuje svake godine u sklopu Uskrsnih dana u Hrvatskom domu Festival prirodnih rakija i likera.[83][84]

Iz Zenice je ansambl srednjovjekovne muzike, Fugato; takođe, iz ovog grada je i rege/dab/rok grupa Dubioza kolektiv te pop-rok sastav Nemoguće vruće. (Spisak svih značajnih umjetnika je na donjem spisku.) GUD „Filigran” Zenica i tamburaši „Zlatna žica” 30. jula su nastupili na Međunarodnim tamburaškim susretima koji su predstavljali osmu noć Zenica samer festa 2019 (19. jul — 9. avgust).[85]

Nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]

Zenička sinagoga i Zeničani

U Zenici se nalazi više nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, na području Opštine odnosno odnedavno Grada Zenica. Na listi nacionalnih spomenika BiH za Zenicu nalaze se i sljedeći spomenici:

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Srednja Tehnička škola na Bilimišću

U Zenici postoji 19 osnovnih i 12 srednjih[87] škola. Između ostalih, tu je Osnovna[88] i Srednja[89] muzička škola, Osnovna specijalna škola,[90] te Katolički školski centar „Sveti Pavao” koji ima osnovnu školu i gimnaziju.[91]

Zenica je univerzitetski grad.[92] Univerzitet u Zenici se sastoji od osam fakulteta: Mašinski, Fakultet za metalurgiju i materijale, Filozofski, Pravni, Ekonomski, Medicinski, Islamski pedagoški fakultet i Politehnički fakultet.[92]

Nevladine organizacije[uredi | uredi izvor]

Izviđači su pokret za djecu i mladež, a u ostvarivanju ciljeva i programa im pomažu odrasli članovi organizacije.

Izviđači se pretežno bave upoznavanjem prirode, druženjem (socijalizacijom djece) i učenjem korisnih vještina koje im mogu pomoći u budućem životu — kako u civilizovanom svijetu, tako i u divljini. Izviđačka organizacija u Zenici obilježila je 2017. godine svoju 65. godišnjicu kontinuiranog postojanja. Od osnivanja do danas kroz zeničku izviđačku organizaciju prošlo je oko 100 hiljada mladih ljudi različitih opredjeljenja.[93][94]

Privreda i saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Čeličana

Zenica je poznat industrijski centar.[92] U dosadašnjoj politici razvoja preovladavale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika, i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880. godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.[95]

U predratnom periodu (1990. godine) u Zenici, pored ostalog, proizvedeno je 1,4 miliona tona čelika i 924.000 tona uglja, 1.018.000 m2 tkanine, 158.000 hL mlijeka itd. Broj zaposlenih radnika bio je 53.419 — od čega u društvenom sektoru 49.415 (privreda 42.965 i 6.450 u vanprivredi), a u privatnom sektoru 4.004 zaposlena.[95]

Iako Zenica u ratnom periodu (19921995) nije pretrpjela ratna razaranja u onoj mjeri kao neka druga mjesta u BiH, rat je svakako ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju njegove proizvodnje.[95]

Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za dalje povećanje proizvodnje, uz veću primjenu agrotehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja kvalitetnog krompira — sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i povrća. Izvan Zenice cijenjen je i tražen poznati ovčiji sir.[95]

Kompanije metalnog sektora

Najznačanije kompanije metalnog sektora (takođe aktivne na drugim planovima) iz Zenice su Arcelor Mital, Femetal, RM-LH, Bosio, Trežur.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Električni voz u Zenici

Zenica je spojena sa Sarajevom (70 kilometara jugoistočno) željezničkim i cestovnim putem — oba prate dolinu rijeke Bosne. Auto-put A1 povezuje Zenicu sa Sarajevom i Mostarom. Željeznička linija nastavlja južno, a na kraju dolazi do obale u Pločama (Hrvatska).[92]

Putevi u gradu su relativno loši. Izuzetak su novoizgrađena Glavna gradska magistrala (GGM) te neki dijelovi glavnih gradskih saobraćajnica u centru i Novoj Zenici. U fazi pripreme je saniranje i/ili proširivanje puteva prema nekim okolnim naseljima i selima, a negdje su radovi već u toku (putevi oko Vranduka, prema Nemili i odmaralištu Bistričak).[96]

Najvažnije infrastrukturne i transportne kompanije iz Zenice (sve d.o.o.) su Almi gradnja, ITC, Arkon, Arel, Uniprojekt komerc — inžinjering, Komgrad — Ze, Almi-transport, Geosonda, Engra, ŽGP — Zenica.

Najbliži aerodrom je Međunarodni aerodrom Sarajevo.[92]

Obnova tunela Vranduk

Grad se tokom 2019. godine suočava s problemom oko obnove tunela „Vranduk”, koja će po planovima trajati čak do pred kraj prvog kvartala naredne godine;[97] saobraćaj se uglavnom odvija u jednoj traci naizmjenično, a nekada dođe i do potpune obustave i nezgoda više vrsta (izlijetanje vozila, tuče vozača i dr.).[98][99][100][101][102]

Sport[uredi | uredi izvor]

Atletski stadion na Kamberovića polju

Zenica ima izuzetnu bazu za razvoj sporta i masovne fizičke kulture. Zenički sportisti i sportski radnici ostvarili su niz zapaženih rezultata — kako u Bosni i Hercegovini, tako i na međunarodnoj sportskoj sceni.[103]

FK Čelik dvostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, Čelik je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa. Značajne rezultate ostvarili su i ragbisti Čelika, koji su bili osmostruki prvaci bivše Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a Čelik je i dvostruki prvak Bosne i Hercegovine.[103]

Od 1992. godine, zapažene međunarodne rezultate ostvarili su teniserka Mervana Jugić, skakač uvis Elvir Krehmić, strijelac Šejla Kurtagić, karatista Arnel Kalušić itd.[103]

U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposlen veliki broj profesionalaca i amaterskih radnika u sportu. Zenica je i jedini bh. grad u kojem djeluje Klub ekstremnih sportova (Skorpio), sa težištem na alpinizam i sportsko penjanje.[103]

Spisak klubova[uredi | uredi izvor]

  • Aeroklub „Zenica”
  • Asocijacija radio-amatera
  • Asocijacija radio-amatera radio-klub „Zenica”
  • Atletski klub „Zenica”
  • Biciklistički klub „Zenica — Metalno”
  • Bokserski klub „Čelik”
  • Invalidski odbojkaški klub „Bosna”
  • Džudo klub „Policajac”
  • Karate klub „Hasen-do
  • Karate klub „Zenica — Mladost”
  • Karate klub „Nico”
  • Košarkaški invalidski klub „Bosna”
  • Klub borilačkih vještina „Isak”
  • Klub ekstremnih sportova „Skorpio”
  • Košarkaški klub „Čelik” (žene)
  • Košarkaški klub „Čelik”
  • Košarkaški klub „Željezara — Zenica” (žene)
  • Klub sjedeće odbojke „Zenica 92”
  • Malonogomentni klub „Drugari”
  • Fudbalski klub „Borac” (Tetovo)
  • Fudbalski klub „Iris” (žene)
  • Fudbalski klub „Čelik”
  • Fudbalski klub „Nemila”
  • Fudbalski klub „Zenica 97”
  • Fudbalski klub „Zlatni ljiljan”
  • Fudbalski klub „Željezničar”
  • Odbojkaški klub „Zenica”
  • Odbojkaški klub „Ruki”
  • Plivački klub „Željezara”
  • Plesni klub „Latino”
  • Rafting klub „Žara”
  • Rafting klub „Bosna”
  • Ragbi klub „Čelik”
  • Ragbi klub „Rudar”
  • Ragbi klub „Zenica 72”
  • Rukometni klub „Čelik
  • Smučarski klub „Zenica”
  • Stonoteniski klub „Mladost”
  • Stonoteniski klub „Željezara”
  • Streljački klub „Zenica”
  • Šahovski klub „Čelik”
  • Šahovski klub „Preporod”
  • Teniski klub „Čelik”
  • Tekvondo klub „Zenica”
  • Udruženje građana sportskih ribolovaca RD „Bistro” Zenica
izvor: [103]

Mediji[uredi | uredi izvor]

Glavni medijum komunikacije u gradu je njegov javni servis, Radio-televizija Zenica (RTVZE). Smještena je u ulici Bulevar Kralja Tvrtka I, preko puta gdje je locirana glavna autobuska stanica.[104] Nema drugih TV stanica u gradu; najbliža je NTV IC Kakanj. Postoji mnogo drugih radio-stanica, kao što su: Radio Zenit, Narodni radio Zenica, Radio miks, Radio TNT Zenica, Radio ZOS, Uživo radio, BM radio (bivši), Q radio Zenica, YUB radio, Radio Zeničko nebo i Radio Dijaspora Zenica.

Zenica ima jedan list i isti je besplatan (takođe predstavlja prve bosanskohercegovačke besplatne novine), Superinfo, koji se građanima dijeli na uličnim štandovima (danas rijetko na ovaj način) ili ga raznosači novina i kataloga ostave na police većine javnih zgrada u gradu.[105] Sam Grad ima u svom sjedištu zvanični glasnik (Službene novine Grada Zenica).[106] Sjedišta dopisništava nacionalnih listova Dnevni avaz i Oslobođenje i lokalnog lista Naša riječ nalaze se u Zenici, u zgradi „Jabuka” ispod Hamide, u Masarikovoj i na drugoj strani zgrade u kojoj RTVZE ima svoje sjedište — redom.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Zgrada „Jabuka”

Poznati Zeničani[uredi | uredi izvor]

Privrednici

  • Stanko Tomić, privrednik, bivši generalni direktor Željezare Zenica
  • Alojz Derling, privrednik, tvorac preduzeća „Vatrostalna”

Društveni djelatnici

Političari
Novinari

Naučnici

Umjetnici

Glumci, režiseri, pozorišni i filmski te TV radnici, zabavljači

Tanović

Književnici

Muzičari

Likovni umjetnici

Manekenke

Sportisti

Fudbaleri

Krstajić

Košarkaši

Rukometaši

Vaterpolisti

  • Zoran Janković, vaterpolista; zlatna medalja XIX Olimpijada — Meksiko Siti 1968

Ragbisti

  • Suad Kapetanović, ragbista, bivši igrač RK Zagreb, osnivač Ragbi kluba Zenica (Čelik, 5. mart 1972), bivši trener Ragbi kluba Tatra iz Praga (Češka)
  • Enver Imamović Enko, ragbista

Teniseri

Atletičari

Skijaši

Lang
  • Oto Lang, skijaška legenda i američki filmski producent
  • Igor Lajkert, bosanskohercegovački alpski skijaš

Strijelci

Karatisti

  • Damir Čičak, bh. reprezentativac — višestruki državni i viceprvak svijeta
  • Semir Hamzić Sepa, istaknuti sportista, trener — osnivač škole „Hasen do” (HaSe Karate DO)

Džudisti

Šahisti

Sportski radnici

Ostali

Osmanagić

izvor: [110]

Gradovi-partneri[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Muslimani su se na popisu 2013. izjašnjavali kao Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „Naselja 2013”. www.statistika.ba. Arhivirano iz originala na datum 20. 7. 2019. Pristupljeno 20. 7. 2019. 
  2. 2,0 2,1 2,2 „Župa Svetog Josipa – Zenica”. Pristupljeno 25. 4. 2019. 
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 3,12 3,13 3,14 „Historija Zenice”. www.zenica.ba. Arhivirano iz originala na datum 21. 7. 2019. 
  4. ^ „KŠC Sv. Pavao, Zenica”. www.ksczenica.ba. 
  5. 5,00 5,01 5,02 5,03 5,04 5,05 5,06 5,07 5,08 5,09 5,10 Sarajlić, Dženita. „Saobraćajne karakteristike grada Zenice” (seminarski rad). academia.edu. Arhivirano iz originala na datum 21. 7. 2019. Pristupljeno 21. 7. 2019. 
  6. ^ „O gradu”. www.zenica.ba. 
  7. ^ „Bosnia and Herzegovina, Federation of Bosnia and Herzegovina: Federal Hydrometeorological Institute”. Arhivirano iz originala na datum 23. 7. 2019. Pristupljeno 23. 7. 2019. 
  8. 8,0 8,1 „EKO POKRET ZENICE PROTIV IZGRADNJE HE VRANDUK”. slobodna-bosna.ba. 
  9. ^ „www.izbori.ba” (PDF). 
  10. ^ „Eko forum Zenica”. ekoforumzenica.ba. 
  11. ^ RDM, mapa
  12. ^ RDM Ze
  13. ^ Alba Ze
  14. 14,00 14,01 14,02 14,03 14,04 14,05 14,06 14,07 14,08 14,09 14,10 14,11 14,12 14,13 „Historija Zenice”. gradzenica.weebly.com. Arhivirano iz originala (zvanična veb-prezentacija Grada) na datum 21. 7. 2019. Pristupljeno 21. 7. 2019. 
  15. 15,00 15,01 15,02 15,03 15,04 15,05 15,06 15,07 15,08 15,09 15,10 „Grad Zenica: Ime grada prvi put se spominje 20. marta 1436. godine”. akta.ba. Arhivirano iz originala na datum 21. 7. 2019. Pristupljeno 21. 7. 2019. 
  16. 16,0 16,1 „Arheološki nalazi svjedoče da su naselja oko Zenice stara oko 3.100 godina”. www.fena.ba. FENA. 28/29. 8. 2019. Arhivirano iz originala (originalni izvještaj) na datum 29. 8. 2019. Pristupljeno 29. 8. 2019. 
  17. ^ „Arheološki nalazi svjedoče da su naselja oko Zenice stara oko 3.100 godina”. tv1.ba. Televizija Jedan d.o.o. 29. 8. 2019. Arhivirano iz originala (podrobniji izvještaj) na datum 29. 8. 2019. Pristupljeno 29. 8. 2019. 
  18. ^ „Arheološki nalazi: Naselja oko Zenice stara oko 3.100 godina”. www.nezavisne.com. NIGD "DNN" (Dnevne nezavisne novine). 29. 8. 2019. Arhivirano iz originala na datum 29. 8. 2019. Pristupljeno 29. 8. 2019. 
  19. ^ „Arheološki nalazi svjedoče da su naselja oko Zenice stara oko 3.100 godina”. ba.n1info.com. N1. 29. 8. 2019. Arhivirano iz originala na datum 29. 8. 2019. Pristupljeno 29. 8. 2019. 
  20. 20,0 20,1 „Zenica”. LZMK. 
  21. 21,0 21,1 Vego, Marko (1957). Naselja bosanske srednjovjekovne države. Sarajevo: Svjetlost. str. 12. 
  22. ^ „Zenica: Najstarije džamije Sultan Ahmedova i Sejmenska”. vijesti.ba. Arhivirano iz originala na datum 20. 7. 2019. Pristupljeno 21. 7. 2019. 
  23. ^ „Jedna od najstarijih džamija u Zenici uskoro dobiva novo ruho”. avaz.ba. Arhivirano iz originala na datum 20. 7. 2019. Pristupljeno 21. 7. 2019. 
  24. ^ „Šetnja kroz džamije: Sejmenska džamija u Zenici”. 072info.com. Arhivirano iz originala na datum 20. 7. 2019. Pristupljeno 21. 7. 2019. 
  25. ^ „"Vreme", 11. okt. 1935”. 
  26. 26,0 26,1 „Ulema u odbrani života i čovjeka”. islamskazajednica.ba. Arhivirano iz originala na datum 21. 7. 2019. Pristupljeno 21. 7. 2019. 
  27. ^ „Muslimanske rezolucije”. preporodbn.com. Arhivirano iz originala na datum 21. 7. 2019. Pristupljeno 21. 7. 2019. 
  28. ^ „ZENICA - Seoske milicije u samoodbrani”. facebook.com. Arhivirano iz originala na datum 21. 7. 2019. Pristupljeno 21. 7. 2019. 
  29. ^ Đidić, Fuad; Hećimović, Esad (1991). Robija šutnje : (stradanje Muslimana u zeničkom kraju) : 1945–1987. Zenica: Preporod.  COBISS.BIH 2104867.
  30. 30,0 30,1 „FOTO: Obilježen 12. april – Dan oslobođenja Zenice”. zenicainfo.ba. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  31. ^ „Mala škola antifašizma u Zenici”. oslobodjenje.ba. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  32. 32,0 32,1 32,2 32,3 32,4 Савезни завод за статистику и евиденцију ФНРЈ и СФРЈ: Попис становништва 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. и 1991. године.
  33. ^ „Super info, broj 23” (PDF). superinfo.ba. Архивирано из оригинала (PDF) на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  34. ^ „Zoran Misetic: Director of Global Business Development”. linkedin.com. Архивирано из оригинала на датум 26. 5. 2020. Приступљено 21. 7. 2019. 
  35. ^ „Sjećanje na Mateu Jurić, prvu civilnu žrtvu rata u Zenici”. ba.n1info.com. Приступљено 22. 7. 2019. 
  36. ^ „Odata počast ubijenim civilima Zenice”. www.zenica.ba. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  37. ^ „IV. ATTACKS ON TOWNS AND VILLAGES: KILLINGS: 9. The Shelling of Zenica”. www.icty.org. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  38. ^ „U ratu sam osjetio potrebu za Bogom” (feljton). e-novine.com. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  39. 39,0 39,1 „Srbi spaljivani u Željezari”. rtvbn.com. 16. 1. 2015. 
  40. ^ „Glas Srpske: Kebo dostavio dokument da su srpski logoraši spaljivani u zeničkoj Željezari”. saff.ba. 16. 1. 2015. 
  41. 41,0 41,1 „Srbi u Federaciji "statistička greška"!”. Večernje novosti. 2. 7. 2016. Приступљено 17. 5. 2017. 
  42. ^ „NAKON ŠTO JE BIO POD ISTRAGOM: Glavna tužiteljica na promociji knjige funkcionera SDA”. zurnal.info. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  43. ^ „Sporazum Sarajlića i Vrače klasična politička korupcija? Hoće li koalicija “zaštitara“ i SDA završiti u tužilaštvu”. usn.co.ba. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  44. ^ „BiH godišnje gubi i do milijardu KM: Javne nabavke jedan od najvećih izvora korupcije”. www.bh-index.com. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  45. ^ „Završni radovi na asfaltiranju Lašvanske ulice”. zenicainfo.ba. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  46. ^ „Epilog protesta širom BiH”. www.dw.com. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  47. ^ „Zenica zvanično postala grad”. ba.n1info.com. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  48. ^ „Fuad Kasumović slavi u Zenici: Bio sam siguran u svoju pobjedu”. www.klix.ba. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  49. ^ „FK”. fuadkasumovic.ba. Архивирано из оригинала на датум 23. 3. 2018. Приступљено 21. 7. 2019. 
  50. ^ „FK, program”. fuadkasumovic.ba. Архивирано из оригинала на датум 31. 10. 2016. Приступљено 21. 7. 2019. 
  51. ^ „Nextbike i u Zenici: Na šest lokacija građanima na raspolaganju 30 bicikala”. radiosarajevo.ba. 11. 10. 2019. Архивирано из оригинала на датум 11. 3. 2020. Приступљено 11. 3. 2020. 
  52. ^ „nextbike Zenica”. Приступљено 11. 3. 2020. 
  53. ^ „POVODOM PRVE GODINE MANDATA: Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović održao preskonferenciju (FOTO)”. tntportal.ba. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  54. ^ „Zeničani u 2018. godinu ulaze s Miligramom, organizatori najavljuju ludu noć”. www.klix.ba. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  55. ^ „Enes Begović, Amel Ćurić i Kice za Novu godinu u centru Zenice”. www.klix.ba. Архивирано из оригинала на датум 3. 12. 2018. Приступљено 21. 7. 2019. 
  56. ^ „Najavljen I Zenica Summer Fest: Spektakularno ljeto uz zvijezde, umjetnost i zabavu u srcu grada”. zenicainfo.ba. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  57. ^ „I Željko Joksimović zvijezda ovogodišnjeg Zenica summer festa”. www.072info.com. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  58. ^ „BZK "Preporod" Zenica sutra organizuje 8. Art bazar”. 6. 3. 2019. 
  59. ^ „Udruženje Naš most organizuje orijentalni bazar u Zenici”. 26. 6. 2019. 
  60. ^ „Otvoren prvi supermarket "Bazar". 15. 4. 2016. 
  61. ^ „Prednovogodišnji bazar kreativaca u Zenici”. 12. 12. 2018. 
  62. ^ „ZENICA: U Mjesnoj zajednici Radakovo održan novogodišnji Bazar (FOTO)”. 31. 12. 2018. 
  63. ^ „NAJESEN POČINJE SA RADOM Zenica konačno dobija azil za pse lutalice”. bih.time.mk. Архивирано из оригинала на датум 26. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  64. ^ „Zagađenje zraka u Zenici kulminira, građani traže uvođenje interventnih mjera”. www.balkaniyum.tv. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  65. ^ „U Zenici najavljeni protesti zbog povećanog zagađenja zraka”. www.klix.ba. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  66. ^ „Sve veći broj vozila: Podzemne garaže rešavaju problem parkinga u Zenici”. Blic.rs. 
  67. ^ „Javni poziv za sufinansiranje projekata utopljavanja stambenih objekata kolektivnog stanovanja- stambenih zgrada”. www.zenica.ba. 
  68. ^ „FOTO: Galerija od 100 fotografija – Održana zenička “Čimburijada 2019.. www.zenicablog.com. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 21. 7. 2019. 
  69. ^ „Srbi zeničke regije NEMAJU GDE DA SE VRATE: Kuće uništene, šume isečene, crkve srušene”. blic.rs. 22. 12. 2016. Приступљено 22. 7. 2019. 
  70. ^ Земаљска влада за БиХ: Попис становништва 1879, 1885. и 1910. године.
  71. ^ Општа државна статистика Краљевине Југославије: Попис становништва 1921.
  72. 72,0 72,1 72,2 72,3 72,4 72,5 „NAJČEŠĆA PREZIMENA U ZENICI”. ZENICA - Stare slike i pričice. Facebook. 9. 4. 2013. Архивирано из оригинала на датум 28. 7. 2019. Приступљено 28. 7. 2019. 
  73. 73,0 73,1 „Najčešća prezimena u BiH”. ba.n1info.com. Приступљено 28. 7. 2019. 
  74. ^ „Most Common Surnames in Zenica-Doboj Canton”. forebears.io. Архивирано из оригинала на датум 28. 2. 2020. Приступљено 28. 7. 2019. 
  75. 75,0 75,1 75,2 75,3 75,4 75,5 75,6 75,7 75,8 „Grb i zastava Zenice – Standardi i tumačenje” (PDF). zenica.ba (линк за директно преузимање званичног документа). Архивирано (PDF) из оригинала на датум 2. 3. 2020. Приступљено 2. 3. 2020. 
  76. 76,0 76,1 76,2 76,3 76,4 76,5 76,6 76,7 „Zenica City – Coat of Arms & Flag – construction”. zenica.ba (линк за директно преузимање званичног документа). Архивирано из оригинала на датум 2. 3. 2020. Приступљено 2. 3. 2020. 
  77. 77,0 77,1 77,2 77,3 77,4 77,5 77,6 „Grb i zastava Zenice – Standardi i tumačenje”. www.scribd.com. Архивирано из оригинала на датум 20. 7. 2019. Приступљено 20. 7. 2019. 
  78. 78,0 78,1 78,2 78,3 78,4 78,5 78,6 „Grb i zastava Zenice – Grafički standard i tumačenje”. imgv2-2-f.scribdassets.com. Архивирано из оригинала на датум 20. 7. 2019. Приступљено 20. 7. 2019. 
  79. 79,0 79,1 79,2 79,3 79,4 „Слика окачене заставе Зенице бијеле боје код Каменог спавача, споменика на градском тргу”. Архивирано из оригинала на датум 20. 7. 2019. Приступљено 20. 7. 2019. 
  80. ^ „Gradska uprava”. zenica.ba. Приступљено 23. 7. 2019. 
  81. ^ „Zenički načelnici”. zenica.ba. Архивирано из оригинала на датум 31. 3. 2019. 
  82. ^ „U sklopu Uskrsnih dana u HKD Napredak Zenica upriličen VI. Festival prirodnih rakija i VII. Uskrsna tucijada”. www.kockice.ba. 
  83. ^ „Župa sv. Josipa – Zenica, Župni oglasi – 13. ožujka 2016. / 5. korizmena nedjelja”. svjosip-zenica.com. 
  84. ^
  85. ^ zenicainfo.ba
  86. ^ „Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Zenica)”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Приступљено 13. 12. 2016. 
  87. ^ „Danas počeo upis u prve razrede srednjih škola na području ZDK”. 18. 6. 2019. 
  88. ^ „JU Osnovna muzička škola Zenica”. www.facebook.com. 
  89. ^ „JU Srednja muzička škola Zenica”. JU Srednja muzička škola Zenica. 
  90. ^ „JU Osnovna specijalna škola Zenica”. ba.ekapija.com. 
  91. ^ „KŠC Sv. Pavao, Zenica”. www.ksczenica.ba. 
  92. 92,0 92,1 92,2 92,3 92,4 „Grad Zenica – vodič za investitore” (PDF). fipa.gov.ba. Архивирано из оригинала на датум 21. 7. 2019. Приступљено 22. 7. 2019. 
  93. ^ „zedo-ovisnost.ba” (PDF). 
  94. ^ „Više od 350 izviđača iz regije na smotri u Zenici se natječe i stvara nova prijateljstva”. Klix.ba. 
  95. 95,0 95,1 95,2 95,3 „Privreda”. Zenica. 
  96. ^ Bešlić, Elvir. „Radovi na sanaciji putne komunikacije Nemila-Bistričak se nastavljaju”. Oslobođenje d.o.o. 
  97. ^ K, N. „Iako je uvedena i treća smjena: Završetak radova u tunelu Vranduk tek 2020. godine”. Radio Sarajevo. 
  98. ^ PORTAL, Oslobođenje. „(VIDEO) Agonija tunela Vranduk i smjene”. Oslobođenje d.o.o. 
  99. ^ „Naizmjenično odvijanje saobraćaja kroz tunel Vranduk”. 27. 12. 2018. 
  100. ^ „Noćas obustava saobraćaja u tunelu Vranduk II”. Oslobođenje PORTAL. Oslobođenje d.o.o. 
  101. ^ „Saobraćajna nesreća u tunelu kod Zenice, povrijeđena jedna osoba”. 3. 5. 2019. 
  102. ^ „Potukli se vozači u blizini tunela Vranduk kod Zenice”. N1 BA. 
  103. 103,0 103,1 103,2 103,3 103,4 „Sport”. Zenica. 
  104. ^ „Kontakt: JP "RTV Zenica" d.o.o Zenica”. rtvze.ba. Приступљено 26. 7. 2019. 
  105. ^ „Superinfo | Prve bh besplatne novine”. superinfo.ba. Приступљено 26. 7. 2019. 
  106. ^ „Službene novine Grada Zenica”. zenica.ba. Приступљено 26. 7. 2019. 
  107. 107,0 107,1 „Zeničani Karamazov i Jelić: spajanje dva muzička svijeta”. 
  108. ^ „Zeničanin Anto Šakić je prvi čovjek koji je osvojio Mont Blanc uz pomoć štaka”. www.klix.ba. 11. 3. 2018. Приступљено 22. 7. 2019. 
  109. ^ „Zenički Eskobar na čelu međunarodne narko mafije”. Direktno Ba. 9. 3. 2018. 
  110. ^ „Poznati Zeničani”. Zenica. 
  111. ^ „Gradovi prijatelji”. www.zenica.ba. 

Литература[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]