Hangar Starog aerodroma na Novom Beogradu
Hangar Starog aerodroma | |
---|---|
![]() Sačuvani hangar (prvi sa leva) | |
Opšte informacije | |
Mesto | Beograd |
Opština | Novi Beograd |
Država | ![]() |
Vrsta spomenika | Spomenik kulture |
Vreme nastanka | 1929. godine |
Tip kulturnog dobra | Industrijsko nasleđe |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
beogradskonasledje |
Hangar Starog aerodroma jedini je sačuvani objekat nekadašnjeg aerodroma Vazdušnog pristaništa Beograd. Napravljen je 1929. godine prema rešenju i pod nadzorom Milutina Milankovića, a danas predstavlja spomenik kulture Srbije.
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Hangar Starog aerodroma sagrađen je u neposrednoj blizini sela Bežanija, oko 2 km južno od Zemuna, na Dojnom polju, koje je podizanjem nasipa i pruge Beograd–Zagreb 1884. godine podeljeno na severni (dunavski) i južni (savski) deo[1]
Park je danas stacioniran u Ulici Omladinskih brigada 88 na Novom Beogradu, u okviru poslovno-stambenog parka Erport siti.[2]
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Vazdušno pristanište Beograd[uredi | uredi izvor]
Aerodromski kompleks je formiran na praznom prostoru kod Bežanije, na mestu poznatom pod imenom Dojno polje. Eksproprijacija zemljišta i radovi na nasipanju terena i njegovoj stabilizaciji otpočeli su tokom 1923. godine ali su se zbog nedostatka sredstava odužili pune dve godine, tako da je krajem 1925. otpočela izgradnja aerodromske infrastrukture.[3]
Projektom posebnog građevinskog biroa Odeljenja za vazduhoplovstvo u Petrovaradinu, aerodrom na današnjem Novom Beogradu zamišljen je kao vojnocivilni, sa zajedničkim letilištem. Za civilni deo određen je prostor u severozapadnom delu kompleksa (prema sadašnjem Studentskom gradu), a za vojni - duž puta za Bežaniju. U prvoj fazi je planirana izgradnja šest velikih betonskih hangara - po tri za vojsku i za civile.[4]
Tek otvaranjem ovog prestoničnog aerodroma, Kraljevina SHS je na pravi način ispunila obavezu koju je preuzela još 1919, potpisivanjem Konvencije o međunarodnom vazdušnom saobraćaju, a Beograd je mogao bolje da iskoristi prednost svog položaja za šire uključivanje u sistem međunarodnog vazdušnog saobraćaja. Od februara 1928. godine sa novog aerodroma poleću i avioni prve domaće avio kompanije, "Aeroput".[3]
Na aerodromu je 1931. godine izgrađena moderna pristanišna, aerodromska zgrada, a 1936. ugrađena je i oprema za sletanje pri slaboj vidljivosti. Tokom Drugog svetskog rata aerodrom su koristili Nemci. Oni su ga i porušili 1944. godine, pri povlačenju iz Beograda.[2][5]
Hangar[uredi | uredi izvor]
Od nekadašnjeg aerodroma, danas je sačuvan samo hangar betonske konstrukcije sa radioničkim aneksima, koji je sagrađen 1929. godine. Hangar je realizovan i napravljem prema rešenju Milutina Milankovića. Objekat se sastoji od centralnom dela, odnosno hangara za montažu i dva bočna aneksa koji su uklopljeni u jedinstvenu arhitektonsko-funkcionalnu celinu. Milutin Milanković primenio je betonsku korubu za izgradnju krovnog dela hangara, koja je u to vreme bila izuzetno značajna konstrukcijska inovacija, prvi put izvedena u Kraljevini Jugoslaviji.[6]
Od svih hangara koje je realizvao naučnik i akademik Milutin Milanković, ovo je jedini koji je ostao sačuvan. Po tipu i tehnikama sa kojim je pravljen, predstavlja jedan od malobrojnih sačuvanih objekata tog tipa u svetu.[7] Hangar Starog aerodroma predstavlja prvi aerodromski kompleks u Beogradu i ima poseban značaj u istoriji nacionalnog vazduhoplovstva, a takođe je jedan od retko sačuvanih objekata ovog tipa konstrukcije u svetu i predstavlja važno svedočanstvo tehničke baštine Beograda i Srbije i graditeljskih veština domaćih projektanata i izvođača.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Marković 1968, str. 9–11
- ^ a b v „Spomenik kulture Hangar Starog aerodroma u Novom Beogradu”. beogradskonasledje.rs.
- ^ a b Janić, Čedomir (2017). Više od letenja, osam decenija aeroputa i Jat-a.
- ^ Nikolić, Zoran Lj. (2010). TAJNA NOVOG BEOGRADA.
- ^ „Hangar Starog aerodroma – Svedočanstvo prvog vazdušnog pristaništa u Beogradu” (PDF). scindeks-clanci.ceon.rs.
- ^ „Istorija beogradskih aerodroma”. 011info.com.
- ^ . Filipović 1995: 30–31; 85–86; Petrović, O. M. 2000: 21–84