Crkva Svetog Nikole u Višnjici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Nikole u Višnjici
Opšte informacije
MestoVišnjica
OpštinaPalilula
Država Srbija
Vreme nastanka1842.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Crkva Svetog Nikole u Višnjici, na teritoriji gradske opštine Zvezdara, podignuta je 1842. godine. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Nameru da istovremeno sa školom, podignu hram u svom naselju, meštani Višnjice su ostvarili tek 1838. godine na starom crkvištu. Iako su se vršila bogosluženja, u to vreme nisu još bili završeni kompletni radovi, što vidimo iz pisma stanovnika sela iz 1842. godine, u kome se obraćaju molbom knezu Milošu za dozvolu da mogu u Beogradu da prikupljaju priloge za dovršenje crkve i nabavku stvari za nju.

U Letopisu hrama je zabeleženo da su višnjičku crkvu često posećivali kralj Milan i kraljica Natalija sa sinom kraljem Aleksandrom, posebno o letnjem Sv. Nikoli. Zapisano je i da je kraljica Natalija bogato darivala crkvu, narod i školu u Višnjici.

Arhitektura crkve[uredi | uredi izvor]

Crkva je posvećena Svetom Nikoli, sagrađena kao jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom, nešto užom od broda, i dve polukružne pevnice. Zidana je od kamena, sa punim konstruktivnim zidovima spolja obrađenim malterom. U obradi fasada, na kojima duž cele površine teče friz slepih arkada, jasno su uočljivi elementi srpske srednjovekovne arhitekture. Zapadnim pročeljem dominira dekorativno obrađen portal sa nišom u kojoj je smeštena predstava patrona hrama, izvedena u tehnici mozaika.

Enterijer crkve je jedinstven i sastoji se od oltarskog prostora i naosa sa severnom i južnom pevnicom. Ikonostas je izrađen u novije vreme. Severozapadno od crkve nalazi se dvospratni zvonik kvadratne osnove, izveden u opeci i pojačan kontraforima. [2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]