Zanatski dom u Beogradu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zanatski dom u Beogradu
Zanatski dom u Beogradu
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaStari grad
Država Srbija
Vreme nastanka1933.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Zanatski dom u Beogradu je nepokretno kulturno dobro i spomenik kulture Grada Beograda. Zgrada je podignuta 1933. godine, za potrebe Udruženja zanatlija.[1] Zgrada se nalazi na adresi Hilandarska br. 2 u Beogradu i u njoj se danas nalazi Radio Beograd.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Zanatski dom je podignut na bivšem imanju Jovana Kujundžića, na kom je on svojevremeno držao kafanu Kod dva bela goluba. Zgrada u kojoj je radila ova kafana sagrađena je 1841. godine, a srušena je nakon usvajanja projekta izgradnje Zanatskog doma. U znak sećanja na nju Svetogorska ulica dugo je nosila naziv Dva bela goluba.

Godine 1911. Udruženje zanatlija osnovalo je Fond Zanatskog doma, a već naredne godine kupljen je i plac za izgradnju doma. Po ugledu na druge društvene domove, imalo je za cilj da se na jednom mestu okupe sve do tada osnovane zanatske ustanove. Takva mogućnost ukazala se 1914. godine, kada su različiti zanatski fondovi prikupili sredstva i započeli zidanje doma prema projektu arhitekte Danila Vladisavljevića iz 1912. godine. Izgradnju Zanatskog doma je prekinuo rat, pa je gradnja odložena do 1931. godine, kad je projektovanje povereno arhitekti Bogdanu Nestoroviću. Zgrada je završena 1. maja 1933. godine.

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Zanatski dom je projektovan u duhu arhitekture poznog modernizma i ar dekoa. Koncipiran je kao ugaona građevina sa centralnim traktom kružne osnove i dva bočna krila duž ulica Hilandarske i Svetogorske. Odnos zalučenog centralnog i ravnih bočnih delova potenciran je središnjom dvostepenom kulom. Masivnost ugaonog dela zgrade olakšana je kolonadom u prizemlju i završnom spratu. Po želji porodice Kujundžić, koja je prodala plac za izgradnju ovog doma, na fasadi zgrade nalaze se figure dva bela goluba. Naime, vajar Nikola Lukaček izradio je na fasadi skulpturalnu grupu Kovač, zanatliju sa svojim pomoćnikom, predstavljenu u vidu mladog čoveka i deteta, simbola dve mlade generacije, uz nekoliko zanatlijskih alata, čekića, nakovnja, klešta, stolarskog šestara i makaza, gde je pored nakovnja smestio i dva bela goluba, a ova kompozicija se nalazi iznad glavnog ulaza u objekat, u centralnoj zoni prvog sprata. Elementi modernog stila ar dekoa na ovom monumentalnom zdanju su pročišćena kolonada prizemlja i prizmatične lanterne (lampe), horizontalno povezani otvori na spratovima, stepenaste zidne ravni, zalučene forme venaca i ispusta, postavljena skulptura na konzoli u posebnom polju za skulpturu, vertikala na frontalnom delu završetka kule, na kojoj je stajao natpis „Zanatski dom“, kao i dekorativni horizontalni akcenti na parapetima i stubovima gornjih nivoa kule.[2][3] Ova zgrada je bila jedan od najmonumentalnijih objekata u arhitekturi Beograda između dva svetska rata. Zanatlije su ga zvale „Glavni dom“, a savremenici su stil zgrade opisivali kao „monumentalan“ i „moderan“. I danas je jedan od markantnijih zdanja prestonice.

U Zanatskom domu, kada je otvoren za javnost, postojala je kafana, zatim restorani, kancelarije, bioskop „Avala“, kao i hotelske prostorije. Od 1947. godine u zgradi se nalazi Radio Beograd. Zgrada i unutrašnji prostor tom prilikom adaptirani su za potrebe jedne radio stanice. Prostorije restorana u prizemlju pretvorene su u muzički i dramski studio, a u nekadašnje hotelske sobe i kancelarije smešta se redakcija.

Zbog posebnih kulturno-istorijskih i arhitektonsko-urbanističkih vrednosti Zanatski dom u Beogradu je utvrđen za spomenik kulture (Odluka, „Sl.list grada Beograda br. 23/84“).[4][5][6][7]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
  2. ^ Nestorović, Bogdan (1973). Postakademizam u arhitekturi Beograda (1919-1941), Godišnjak grada Beograda br. XX. Beograd. 
  3. ^ Bogunović, Slobodan (2005). Arhitektonska enciklopedija Beograda XIX i XX veka, I. Beograd: Beogradska knjiga. 
  4. ^ Dosije spomenika kulture Zanatski dom. Beograd: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. 
  5. ^ Spomenica prilikom osvećenja Zanatskog doma. Beograd. 1933. 
  6. ^ „Vreme”. 24. april 1931. 
  7. ^ Đurić Zamolo, Divna; Nestorović, Bogdan (1975). Godišnjak grada Beograda br. XXII. Beograd. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]