Zaostavština Dragomira Glišića

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zaostavština Dragomira Glišića
Kuća Dragomira Glišića
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaSavski venac
Država Srbija
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Zaostavština Dragomira Glišića čine kuća sa dvorištem i atelje sa devedeset šest uljanih slika, trideset crteža i ostalim pokretnim predmetima (slikarski pribor, biblioteka, lični predmeti, nameštaj). Zaostavština predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Porodična kuća Dragomira Glišića (1872—1957), slikara i ratnog fotografa, izgrađena je devedesetih godina 19. veka, sa slikarskim ateljejem namenski građenim i funkcionalno oblikovan, podignut je tridesetih godina 20. veka. Ambijent ateljea je potpuno autentičan.

Slikareva zaostavština sastavljena je tako da se kroz nju hronološki i tematski mogu pratiti razvojni put i interesovanja slikareva u toku celokupnog stvaralaštva u kome je nastao veliki broj portreta, pejzaža, velikih figuralnih kompozicija, mrtvih priroda. U zaostavštini nije zastupljeno Glišićevo ratno slikarstvo iz perioda Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. Ono se sa drugim dokumentima i materijalom iz toga vremena nalazi u Vojnom muzeju u Beogradu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]