Pređi na sadržaj

Zgrada Agrarne banke

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Agrarna banka, Beograd
Zgrada Agrarne banke
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaStari Grad
Država Srbija
Vreme nastanka19321934
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Zgrada Agrarne banke se nalazi na uglu Trga Nikole Pašića i Vlajkovićeve ulice, na teritoriji opštine Stari Grad, u Beogradu, ima status spomenika kulture.[1] Izgrađena je prema projektu arhitekata Petra i Branka Krstića.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Upravni odbor Privilegovane agrarne banke raspisao je konkurs za novu, reprezentativnu zgradu banke krajem 1930. godine,[2] a sama zgrada sazidana je između 1932. i 1934. godine kao jedna od poslednjih bankarskih palata Beograda između dva svetska rata, kojima je reprezentovana politička i ekonomska snaga države. Braća Krstić su na konkursu osvojili treću nagradu, ali je ipak doneta odluka da se izgradnja poveri njima, uz izmenu prvobitne koncepcije fasade.[3]

Nakon Drugog svetskog rata u zgradi Agrarne banke se nalazilo sedište Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, odnosno Saveza komunista Jugoslavije sve do preseljenja u Palatu na Novom Beogradu, 1965. godine. Od 1960. godine u zgradi je počeo „privremeno” da radi Muzej Revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije, koji je u ovoj zgradi ostao sve do svog utapanja u novoosnovani Muzej istorije Jugoslavije, 1996. godine. U sastavu Muzeja istorije Jugoslavije zgrada je ostala do 2006. godine kada se u nju uselio Istorijski muzej Srbije.

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Koncipirana je kao reprezentativni poslovni objekat sa ugaonom, zaobljenom fasadom i monumentalnom ulaznom partijom. Svojim arhitektonskim karakteristikama građevina spada u grupu građevina na kojima su autori ostvarili kompromis između akademskog i modernističkog shvatanja arhitekture i može se smatrati remek-delom srpskog ar dekoa.[2] Trodelna podela fasade, oživljene nizom jonskih stubova u prizemnoj zoni i karakterističnim krovnim vencom, dala je akademsko obeležje spoljnom izgledu zgrade, dok kompozicija celine i funkcionalno rešenje osnove odražavaju opredeljenje autora za modernističku koncepciju arhitekture. Delo je braće Petra i Branka Krstića, koji su ovim projektom dali značajan doprinos formiranju izgleda centralne zone Beograda[4] i spada u njihova najznačajnija ostvarenja. Konstrukcija zgrade je u armiranobetonskom bondruku, a fasada je obložena belovodskim peščarom.

Posle Drugog svetskog rata, zgrada je pretrpela izvesne izmene i nadzidana je prema projektu braće Krstić.

U zgradi se danas nalazi Istorijski muzej Srbije.

Skulptura[uredi | uredi izvor]

Autor skulptura i brojnih reljefa u stepenišnom holu Agrarne banke je vajar Lojze Dolinar, a glavni portal i gitere u kolonadi izradio je Milenko Đorđević.[3]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
  2. ^ a b M. Prosen, Palata Privilegovane agrarne banke u Beogradu, Nasleđe 15, Beograd, 2014
  3. ^ a b M. Đurđević, Petar i Branko Krstić, Beograd, 1996.
  4. ^ „Spomenici kulture u Beogradu”. Arhivirano iz originala 09. 07. 2012. g. Pristupljeno 09. 07. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]