1901
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vekovi: | |
Decenije: | |
Godine: | |
1901 na Vikimedijinoj ostavi. |
1901. je bila prosta godina.
Događaji[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
- 1. januar — Britanske kolonije Zapadna Australija, Južna Australija, Kvinslend, Viktorija, Tasmanija i Novi Južni Vels formirale su Saveznu Državu Australiju, šestu najveću zemlju na svetu.
- 1. januar — Nigerija je postala britanski protektorat.
- 1. januar — Nastanak pentekostalizma u Kanzasu.
- 9. januar — Objavljena epidemija kuge u Carigradu.
- 10. januar — U Teksasu (naftno polje Spindltop) pronađene tada najveće svetske zalihe nafte - počinje Teksaški naftni bum.
- 13. januar? — Počeo s radom Pasterov zavod u Nišu.
- 14. januar — Prvi broj "Pozorišnog lista" u Srbiji, prvi urednik Branislav Nušić.
- 22. januar — Umrla kraljica Viktorija nakon 63 godine vladavine, nasleđuje je sin Edvard VII (do 1910, u dobu označenom kao „edvardijansko”).
- 31. januar — Pretpremijera Čehovljeve „Tri sestre”.
Februar[uredi | uredi izvor]
- 1. februar — Štampan prvi broj Srpskog književnog glasnika.
- 6. februar — Prvi javni telefoni na železničkim stanicama u Parizu.
- 11. februar — U Beču umro bivši srpski kralj Milan Obrenović (biće sahranjen u manastiru Krušedol).
- 11. februar — Antijezuitski neredi u Španiji.
- 18. februar — Rekonstrukcija srpske vlade, ulazi radikal Mihailo Vujić za ministra inostranih dela.
- 21. februar — Na prilazu San Francisku potonuo brod SS Siti ov Rio de Žaneiro, oko 130 poginulih.
- 23. februar — Velika Britanija i Nemačka su dogovorile granicu između Nemačke istočne Afrike (današnja Tanzanija) i Njasalenda (današnji Malavi).
- 25. februar — Dž. P. Morgan se približio monopolu u američkoj industriji čelika − Ju Es Stil, prva korporacija vrednija od milijardu dolara.
- 26. februar — U Pekingu pogubljena dvojica lidera Bokserskog ustanka.
- 27. februar — Sultan Abdul Hamid II je poslao 50.000 vojnika na bugarsku granicu zbog nemira u Makedoniji.
Mart[uredi | uredi izvor]
- 2. mart — Američki Kongres je usvojio Platov amandman kojim je ograničena autonomija Kube, što je bio uslov za povlačenje američkih vojnika.
- 4. mart — Vilijam Makinli započinje drugi mandat predsednika SAD, Teodor Ruzvelt je potpredsednik.
- 6. mart — U Bremenu pokušaj atentata na Vilhelma II.
- 7. mart — Ruska pravoslavna crkva je ekskomunicirala Lava Tolstoja.
- 17. mart — Izložba 71 van Gogove slike u Parizu izaziva senzaciju.
- 17. mart — Studentski neredi u Sankt Peterburgu zbog ekskomunikacije Tolstoja i godišnjice smrti izvesne jedne anarhistkinje.
April[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Maj[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Jun[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Jul[uredi | uredi izvor]
- 14. jul — Otvoreno prvo radničko pozorište u Srbiji predstavama izvedenim u kafani „Radnička kasina“.
Avgust[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Septembar[uredi | uredi izvor]
- 3. septembar — Članovi Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije kidnapovali američku misionarku Elen Ston.
- 6. septembar — Izvršen atentat na predsednik SAD, Vilijama Makinlija, za vreme njegove posete gradu Bufalo u saveznoj državi Njujork. Makinli je preminuo osam dana kasnije.
- 7. septembar — Potpisan je Pekinški protokol kojim je okončan Bokserski ustanak u Kini.
- 14. septembar — Teodor Ruzvelt je inaugurisan za 26. predsednika SAD, nakon smrti Vilijama Makinlija.
Oktobar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Novembar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Decembar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Rođenja[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
- 3. januar — Ngo Din Zjem, južnovijetnamski političar
Februar[uredi | uredi izvor]
- 28. februar — Lajnus Poling, američki hemičar i biohemičar. Dobitnik je dve Nobelove nagrade. Prva nagrada iz hemije 1954, a druga za mir 1962. (†1994)
April[uredi | uredi izvor]
Maj[uredi | uredi izvor]
- 7. maj — Gari Kuper, američki glumac (†1961)
- 20. maj — Maks Eve, holandski šahista i svetski šampion u šahu (†1981)
Avgust[uredi | uredi izvor]
- 15. avgust — Arnulfo Arijas, bivši predsednik Paname, (†1988)
Septembar[uredi | uredi izvor]
- 25. septembar — Rober Breson, francuski reditelj. (†1999)
- 27. septembar — Ivan Milutinović, crnogorski i jugoslovenski komunist i revolucionar. Član CK KPJ, Vrhovnog štaba NOV i POJ i NKOJ-a, general-lajtant NOVJ i narodni heroj. (†1944)
- 29. septembar — Enriko Fermi, italijanski fizičar. (†1954)
Oktobar[uredi | uredi izvor]
- 10. oktobar — Alberto Đakometi, švajcarski skulptor, slikar i grafičar. (†1966)
Novembar[uredi | uredi izvor]
- 20. novembar — Hose Andrade, urugvajski fudbaler (†1957)
Decembar[uredi | uredi izvor]
- 5. decembar — Verner Hajsenberg, nemački fizičar. (†1976)
- 16. decembar — Margaret Mid, američki antropolog (†1978)
- 27. decembar — Marlen Ditrih, nemačka glumica i pevačica. (†1992).
Smrti[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
- 14. januar — Šarl Ermit, francuski matematičar
- 16. januar — Arnold Beklin, švajcarski slikar
- 22. januar — Viktorija Hanoverska, britanska kraljica
- 27. januar — Đuzepe Verdi, italijanski kompozitor
- 29. januar — Milan Obrenović, srpski kralj
Februar[uredi | uredi izvor]
- 2. februar — Marko Miljanov, crnogorski vojvoda i književnik
- 4. februar — Svetozar Miletić, srpski političar i pravnik
Mart[uredi | uredi izvor]
- 12. mart — Jovan Ilić, srpski književnik i političar
- 13. mart — Bendžamin Harison, predsednik SAD
Maj[uredi | uredi izvor]
- 30. maj — Viktor D’Ont, belgijski pravnik i matematičar
Jul[uredi | uredi izvor]
- 22. jul — Nikanor Popović, episkop SPC
Avgust[uredi | uredi izvor]
- 5. avgust — Viktorija fon Saks-Koburg i Gota, nemačka carica
- 9. avgust — Aćim Čumić, srpski političar
Septembar[uredi | uredi izvor]
- 9. septembar — Anri de Tuluz-Lotrek, francuski slikar i grafičar. (*1864)
- 14. septembar — Vilijam Makinli, predsednik SAD
Oktobar[uredi | uredi izvor]
- 1. oktobar — Abdur Rahman Kan, avganistanski emir
Nobelove nagrade[uredi | uredi izvor]
- Fizika — Vilhelm Konrad Rendgen
- Hemija — Jakobus Henrikus van ’t Hof
- Medicina — Emil Adolf fon Bering
- Književnost — Sili Pridom
- Mir — Osnivač Crvenog krsta i začetnik Ženevske konvencije Žan Anri Dinan (Švajcarska) i Frederik Pasi (Francuska)
- Ekonomija — Nagrada u ovoj oblasti počela je da se dodeljuje 1969. godine
Vidi još[uredi izvor]