8. septembar
8. septembar (8.9.) je 251. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (252. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 114 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
septembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 |
- 1331 — Na državnom saboru u Svrčinu (Kosovo) arhiepiskop Danilo II krunisao je 23-godišnjeg Dušana Stefana Nemanjića za kralja srpskih i pomorskih zemalja.
- 1380 — Veliki moskovski knez Dmitrij Donski je u bici kod Kulikova potukao tatarsku vojsku. To je bila prva pobeda Rusa nad Tatarima koji su u 13. veku zagospodarili većim delom Rusije.
- 1565 — Španski doseljenici osnovali su na Floridi, na mestu današnjeg Sent Ogastin, prvo evropsko naselje u Americi.
- 1664 — Predvođeni pukovnikom Ričardom Nikolsom, Englezi su zauzeli holandsko naselje na američkom kontinentu Novi Amsterdam, nazvano potom Njujork, u čast vojvode od Jorka, budućeg engleskog kralja Džejmsa II.
- 1760 — U Sedmogodišnjem ratu, koji se iz Evrope proširio i na Severnu Ameriku, Britanci pod komandom Džefrija Amhersta porazili su Francuze i zauzeli Montreal.
- 1831 — Rusija je ugušila Novembarski ustanak kada je njena vojska porazila ustanike pod komandom Henrika Dembinjskog u zauzela Varšavu.
- 1856 — Mirovnim ugovorom u Parizu završen je Krimski rat između Rusije i Osmanskog carstva i njenih saveznika Velike Britanije, Francuske i Kraljevine Sardinije.
- 1900 — Uragan je u teksaškom gradu Galveston razrušio više od 2.500 kuća, a poginulo je najmanje 8.000 ljudi.
- 1934 — Putnički brod Moro Kasl izgoreo je 1934. na obali Nju Džerzija na svom putovanju do Njujorka iz Havane na Kubi pri kojom prilikom je poginulo 137 putnika.
- 1926 — Društvo naroda je jednoglasno primilo Nemačku u članstvo.
- 1941 — Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli opsadu Lenjingrada i odsekli ga od ostatka zemlje.
- 1943 — Objavljena je bezuslovna kapitulacija Italije u Drugom svetskom ratu.
- 1944 — Prva nemačka raketa V-2 ispaljena iz Haga, u Drugom svetskom ratu pala je na London.
- 1951 — U San Francisku je potpisan mirovni ugovor između Japana i 49 zemalja kojim su Japanu oduzete sve teritorije osvojene za poslednjih 80 godina.
- 1954 — U Manili su SAD, Filipini, Australija, Novi Zeland, Tajland, Pakistan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, osnovali SEATO pakt, zamišljen kao karika u američkoj globalnoj strategiji okruživanja Sovjetskog Saveza. Prestankom Hladnog rata taj pakt je izgubio značaj.
- 1995 — Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine prihvatili su u Ženevi mirovni plan za Bosnu, što je bio uvod u okončanje najtežeg sukoba na tlu Evrope od Drugog svetskog rata.
- 1997 — Najmanje 150 ljudi poginulo je u blizini zapadne obale Haitija kad je potonuo pretrpani feribot „La Fierte Gonavienne“ (Ponos Gonave) koji je plovio ka ostrvu Gonava.
- 1999 — U eksploziji podmetnute bombe u stambenoj zgradi u Moskvi poginule su 94 osobe. U seriji eksplozija koje su usledile narednih dana u više gradova u Rusiji poginulo je oko 300 ljudi.
- 2001 — Preko hiljadu ljudi, uključujući i Nelsona Mandelu, okupilo se na sahrani oca južnoafričkog predsednika Taboa Mbekija. Govan Mbeki (91) je sahranjen među običnim ljudima.
- 2002 — Na svetskom prvenstvu u košarci u Indijanapolisu (SAD) Jugoslavija je po drugi put postala prvak sveta.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1779 — Mustafa IV, sultan Osmanskog carstva (1807—1808). (prem. 1808)
- 1830 — Frederik Mistral, francuski književnik i filolog, dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1904). (prem. 1914)
- 1841 — Antonjin Dvoržak, češki kompozitor. (prem. 1904)
- 1878 — Alfred Žari, francuski dramaturg i književnik. (prem. 1907).
- 1904 — Grigorije Samojlov, rusko-srpski arhitekta i slikar. (prem. 1989)
- 1910 — Žan Luj Baro, francuski glumac, reditelj i pantomimičar. (prem. 1994)
- 1925 — Piter Selers, engleski glumac, komičar i pevač. (prem. 1980)
- 1932 — Petsi Klajn, američka pevačica. (prem. 1963)
- 1941 — Berni Sanders, američki političar.[1]
- 1942 — Želimir Žilnik, srpski reditelj i scenarista.
- 1944 — Dejan Bekić, srpski fudbaler. (prem. 1967)
- 1947 — Bendžamin Or, američki muzičar, najpoznatiji kao suosnivač, basista i pevač grupe The Cars. (prem. 2000)
- 1962 — Tomas Krečman, nemački glumac.
- 1966 — Karola Hegkvist, švedska muzičarka.
- 1969 — Gari Spid, velški fudbaler i fudbalski trener. (prem. 2011)
- 1970 — Dimitris Itudis, grčki košarkaški trener.
- 1971 — Dejvid Arket, američki glumac, reditelj, scenarista, producent, modni dizajner i rvač.
- 1971 — Martin Friman, engleski glumac.
- 1975 — Jelena Lihovceva, ruska teniserka.
- 1979 — Pink, američka muzičarka i glumica.
- 1984 — Radovan Vujović, srpski glumac.
- 1986 — Žoao Motinjo, portugalski fudbaler.
- 1987 — Derik Braun, američki košarkaš.
- 1987 — Viz Kalifa, američki muzičar i glumac.
- 1988 — Ismael Beko Fofana, fudbaler iz Obale Slonovače.
- 1989 — Aviči, švedski muzičar, di-džej i muzički producent. (prem. 2018)
- 1990 — Metju Delavedova, australijski košarkaš.
- 1994 — Ćamila Mičijević, hrvatska rukometašica.
- 1994 — Bruno Fernandes, portugalski fudbaler.[2]
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 780 — Lav IV Hazar, vizantijski car.
- 1645 — Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas, španski pisac.
- 1933 — Fejsal I od Iraka, prvi irački kralj
- 1949 — Rihard Štraus, nemački kompozitor i dirigent.
- 1994 — Cata Dujšin-Ribar, hrvatska slikarka, restaurator slika i pesnikinja. (rođ. 1897)[3]
- 2015 — Miroslav Josić Višnjić, srpski književnik. (rođ. 1946)[4]
- 2017 — Ljubiša Samardžić, jugoslovenski i srpski glumac, reditelj i producent.
- 2019 — Dalibor Andonov Gru srpski reper i avanturista.
- 2022 — Elizabeta II, britanski monarh i vrhovni poglavar Crkve Engleske (rođ. 1926)
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
- Međunarodni praznici
- 1731 — Bački episkop Visarion Pavlović otvorio je u Novom Sadu latinsko-slovensku školu, koja je imala rang niže realne gimnazije. Škola je znatno doprinela formiranju prvih naraštaja srpske građanske inteligencije u Vojvodini.
- 1991 — Makedonci su se na referendumu izjasnili za suverenu Republiku Makedoniju, čime je Makedonija postala treća od šest republika SFR Jugoslavije koja je izabrala samostalnost.
Vidi još[uredi izvor]
- ^ „Bernie Sanders | Biography & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 10. 2020.
- ^ „Bruno Fernandes”. Premier League. Pristupljeno 10. 12. 2020.
- ^ „Dujšin-Ribar, Cata”. enciklopedija.hr. Pristupljeno 24. 1. 2022.
- ^ „Preminuo književnik Miroslav Josić Višnjić”. rts.rs. Pristupljeno 29. 1. 2022.