Vladimir Pištalo
Vladimir Pištalo | |
---|---|
Datum rođenja | 8. maj 1960. |
Mesto rođenja | Sarajevo, NR BiH, FNR Jugoslavija |
Obrazovanje | doktor istorijskih nauka |
Univerzitet | Nju Hempšir, Daram, SAD |
Zanimanje | Pisac, urednik, univerzitetski profesor |
Značajni radovi |
|
Titula | upravnik Narodne biblioteke Srbije |
Prethodnik | Laslo Blašković |
Roditelji | Borivoj Pištalo Mirjana Pištalo (rođ. Vuković) |
Nagrade |
|
Vladimir Pištalo (Sarajevo, 8. maj 1960) srpski je književnik i američki univerzitetski profesor. Trenutni je upravnik Narodne biblioteke Srbije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je u Sarajevu 8. maja 1960. godine u porodici Borivoja Pištala, univerzitetskog profesora, i Mirjane Pištalo (rođene Vuković), profesorke.[1] Osnovnu školu završio je u Kraljevu (1966–1970) i Beogradu (1970–1974). Gimnaziju (1974–1979) je završio u Beogradu. Studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i na Pravnom fakultetu u Sarajevu, gde je diplomirao u januaru 1985. Godine 1993. migrirao je u SAD, a 1995, kao „stranac izuzetnih sposobnosti”, postao je „stalni rezident” SAD. Odbranio magistarski rad iz oblasti sociologije umetnosti u julu 1995, te doktorsku disertaciju iz istorije pitanja o tri identiteta srpskih iseljenika (srpskom, američkom i jugoslovenskom) u decembru 2000. na Univerzitetu Nju Hempširu u SAD.[2]
Karijera[uredi | uredi izvor]
Pre nego što je otputovao u Sjedinjene Američke Države 1993, radio je kao urednik u časopisu Književna reč (1986–1990), urednik kulturne rubrike Železničkih novina (1987–1992), urednik u magazinu Delo (1990–1992) i aktivno i kritički komentarisao krvavi raspad Jugoslavije u svojoj kolumni u časopisu Vreme.
U SAD radio je kao vođa projekta Održivi razvoj i kultura na Institutu za održivi razvoj Univerziteta u Nju Hempširu, Duram, (1996–2000). Bio je predavač američke, ruske i svetske istorije na Univerzitetu u Novom Hempširu, Duram, (1997–2002). Na privatnom Beker koledžu, u Vusteru, Masačusets, bio je profesor američke i svetske istorije (2002–2020).[3] Na sednici Vlade Srbije 4. februara 2021. imenovan je za vršioca dužnosti upravnika Narodne biblioteke Srbije,[4] a od decembra 2021. je upravnik Narodne biblioteke Srbije. Kao upravnik Narodne biblioteke Srbije, zalaže se za obnovu Biblioteke na Kosančićevom vencu.[5]
Književni rad[uredi | uredi izvor]
Objavio je prvu priču u Književnom magazinu 1978. kad mu je bilo 18 godina i prvu knjigu 1981. kad je imao 21 godinu. Kao student postaje ko-osnivač književne grupe Beogradska Manufaktura Snova. Objavio je 15 knjiga u žanrovskom rasponu od poetske proze do romana. Njegova najpoznatija dela su romani Tesla, portret među maskama, Milenijum u Beogradu i Venecija i ona se prevode, ili su već prevedena, na više svetskih jezika.[6] Roman Tesla, portret među maskama ima čak 16 prevoda, a Milenijum u Beogradu 7 prevoda. Francuski prevod romana Milenijum u Beogradu bio je u najužem izboru za prestižnu godišnju nagradu „Femina“ za najbolji prevedeni roman na francuskom jeziku za 2008. godinu.[7] Milenijum u Beogradu zaokružuje izmene književnog stava i proznog rukopisa koje su započele još početkom 90-tih knjigom Kraj veka.[8] Njegov roman Sunce ovog dana: pismo Andriću, za veoma kratko vreme postao je ključan za razumevanje dela Vladimira Pištala. Napisao je delo koje govori istovremeno o Srbiji i Americi, razumevanju sveta pisanja i vidljivog sveta.[9]
Ostale aktivnosti i članstva[uredi | uredi izvor]
- Predsednik Kulturnog foruma Evropskog pokreta Srbije (2020 – do danas).
- Urednik projekta prikaza knjiga američkog časopisa Serbian Studies (2019 – do danas).
- Koordinator tima Nortistern univerziteta „Dijalog civilizacija: socijalni konflikt na Balkanu“ (2010 – do danas).
- Saradnik u kulturnim programima TV Beograd 1991–1993.
Nagrade[uredi | uredi izvor]
- Savezna književna nagrada SFR Jugoslavije, za knjigu pripovedaka Noći, 1987;
- Nagrada „Miloš N. Đurić”, za prevod knjige sabranih pesama Čarlsa Simića Hotel Nesanica, 1994;[10]
- Oktobarska nagrada Grada Beograda, za roman Milenijum u Beogradu, 2000;
- NIN-ova nagrada, za roman Tesla, portret među maskama, za najbolji roman godine u 2008;[11]
- Nagrada „Zlatni bestseler“, za najprodavaniju knjigu u Srbiji, za roman Tesla, portret među maskama, 2009;
- Nagrada za najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka Srbije, za roman Tesla, portret među maskama, za 2009;[12]
- Nagrada „Zlatni bestseler“, za najprodavaniju knjigu u Srbiji, za roman Venecija. 2011;
- Nagrada „Kočićevo pero”, za roman Venecija, za 2012;[13]
- Nagrada „Moma Dimić”, za roman Venecija, za 2010/2011;[14]
- Nagrada „Grigorije Božović”, za roman Sunce ovoga dana: pismo Andriću, za 2017;[15]
- Nagrada „Meša Selimović”, za knjigu eseja Značenje džokera, za 2019;[16]
- Nagrada „Todor Manojlović”, za moderni umetnički senzibilitet, 2020.[17]
- Nagrada „Teodor Pavlović”, za životno delo, 2022.[18][19]
- Nagrada „Borisav Stanković”, za celokupni književni opus, 2023.[20]
- Nagrada „Zlatna knjiga Biblioteke Matice srpske”, 2023.[21]
- Nagrada „Beskrajni plavi krug”, za roman Pesma o tri sveta, 2023.[22]
- Nagrada „Dr Špiro Matijević”, za roman Pesma o tri sveta, 2024.[23]
Dela[uredi | uredi izvor]
Knjige poetske proze[uredi | uredi izvor]
- Slikovnica, Književna omladina Srbije, Beograd 1981; COBISS.SR-ID - 40892679[mrtva veza]
- Noći, Svjetlost, Sarajevo 1986; COBISS.SR-ID - 41472519[mrtva veza]
- Manifesti, Prosveta, Beograd 1986; COBISS.SR-ID - 28490759[mrtva veza]
- Kraj veka, Prosveta, Beograd 1990; COBISS.SR-ID - 1022476[mrtva veza]
- Korto Malteze, Vidici, Beograd 1987. CYR COBISS.SR-ID - 512235937[mrtva veza]
Zbirke priča[uredi | uredi izvor]
- Vitraž u sećanju, Vreme knjige, Beograd 1994; COBISS.SR-ID - 82377991[mrtva veza]
- Priče iz celog sveta, Stubovi kulture, Beograd 1997; COBISS.SR-ID - 162352135[mrtva veza]
- Aleksandrida, Stubovi kulture, Beograd 1999. COBISS.SR-ID - 150114311[mrtva veza]
- O čudu, Narodna knjiga – Alfa, Beograd 2002. COBISS.SR-ID - 181666567[mrtva veza]
Romani[uredi | uredi izvor]
- Milenijum u Beogradu, Narodna knjiga, Beograd 2000; COBISS.SR-ID - 2319219[mrtva veza]
- Tesla, mladost, Narodna knjiga – Alfa, Beograd 2006; COBISS.SR-ID - 1024005507[mrtva veza]
- Tesla, portret među maskama, Agora, Zrenjanin 2008; COBISS.SR-ID - 1024056731[mrtva veza]
- Venecija, Agora, Zrenjanin 2011 COBISS.SR-ID - 512288676[mrtva veza]
- Sunce ovog dana: pismo Andriću, Agora, Zrenjanin – Novi Sad, 2017. COBISS.SR-ID - 314161415[mrtva veza]
- Pesma od tri sveta, Agora, Zrenjanin – Novi Sad, 2023.[24]
Zbirka eseja[uredi | uredi izvor]
- Značenje džokera, Agora, Zrenjanin – Novi Sad 2019. COBISS.SR-ID - 328322567[mrtva veza]
Ostalo[uredi | uredi izvor]
Zastupljen u zbornicima i antologijama[uredi | uredi izvor]
- Bedeker sumnje: 13 savremenih proznih pisaca, Beograd 1997; COBISS.SR-ID - 125331975[mrtva veza]
- Beograd: antologija priča, Novi Sad 1997; COBISS.SR-ID - 125915655[mrtva veza]
- Ulica divljih kestenova, Novi Sad 1997; COBISS.SR-ID - 128852999[mrtva veza]
- The Man Who Ate Death: An Anthology of Contemporary Serbian Stories, Belgrade 2003; COBISS.SR-ID - 106679308[mrtva veza]
- Priče iz rasejanja, Beograd 2014; COBISS.SR-ID - 212056844[mrtva veza]
- Savremeni čovek i savremeni svet 3, Novi Sad 2017. COBISS.SR-ID - 322063367[mrtva veza]
Preveo[uredi | uredi izvor]
Čarls Simić, Hotel Nesanica, Književna opština Vršac 1994 – (s engleskog jezika) COBISS.SR-ID – 173131783[mrtva veza]
Priredio[uredi | uredi izvor]
- Almanah Beogradske Manufakture Snova, Beograd 1988; COBISS.SR-ID – 1122055[mrtva veza]
- Almanah Beogradske Manufakture Snova 2, Beograd 1989; COBISS.SR-ID – 512246676[mrtva veza]
- Almanah Beogradske Manufakture Snova. 3, Beograd 1992. COBISS.SR-ID – 68790023[mrtva veza]
Nova izdanja knjiga Vladimira Pištala objavljuju se u Izdavačkoj kući „Agora“ u ediciji Izabrana dela Vladimira Pištala.[25]
Prevodi dela Vladimira Pištala[uredi | uredi izvor]
- Manifestes, N&B, Balma 1997 – preveo na francuski Mirel Robin (Mireille Robin); COBISS.SR-ID – 57662732[mrtva veza]
- Millénaire à Belgrade, Phébus, Paris 2008 – preveli na francuski Ljiljana Ibner Fuzelje i Rejmon Fuzelje (Ljiljana Huibner-Fuzellier et Raymond Fuzellier); COBISS.SR-ID – 151823116[mrtva veza]
- Millennio a Belgrado, Gremese, Roma 2010 – preveo na italijanski Stefano Andrea Kresti (Stefano Andrea Cresti); COBISS.SR-ID – 219388940[mrtva veza]
- Nikola Tesla: portret sredi masok, Azbuka-klassika, Sankt-Peterburg 2010 – prevela na ruski Vasilija Sokolova (Vasiliя Sokolova); COBISS.SR-ID - 293883399[mrtva veza]
- Milenium v Belgrad, Uniskorp, Sofiя 2011 – prevela na bugarski Rusanka Ljapova (Rusanka Lяpova), COBISS.SR-ID – 225134604[mrtva veza]
- Millennium in Belgrad, Dittrich, Berlin 2011 – preveli na nemački Neli i Rumen Evert (Nellie und Roumen Evert); COBISS.SR-ID – 262807303[mrtva veza]
- Tesla: portrét mezi maskami, Luka, Praha 2011 – prevela na češki Pavla Horakova (Pavla Horáková); COBISS.SR-ID – 522847124[mrtva veza]
- Tesla, portret meѓu maski, Makedonska reč, Skopje 2011 – preveo na makedonski Goce Ristovski; COBISS.SR-ID – 89720842[mrtva veza]
- Tesla, portret med maskami, Modrijan, Ljubljana 2012 – prevela na slovenački Đurđa Strsoglavec; COBISS.SR-ID – 264500736[mrtva veza]
- Tesla, portrét medzi maskami, Kalligram, Bratislava 2012 – preveo na slovački Karol Hmel (Karol Chmel); COBISS.SR-ID – 199067660[mrtva veza]
- Tesla, portret între mǎşti, Nemira, Bucureşti 2013 – prevela na rumunski Marijana Stefanesku (Mariana Ştefǎnescu); COBISS.SR-ID – 201510412[mrtva veza]
- Milenium vo Belgrad, Magor, Skopje 2015 – preveo na makedonski Aleksandar Prokopiev; COBISS.SR-ID – 99378442[mrtva veza]
- Tesla: a portrait with masks, Graywolf Press, Minneapolis 2015 – preveli na engleski Bogdan Rakić i Džon Džefriz (Bogdan Rakić and John Jeffries); COBISS.SR-ID – 225943564[mrtva veza]
- Tesla, portret sred maski, Uniskorp, Sofiя 2016 – prevela na bugarski Asja Tihanova Jovanović (Asя Tihinova-Йovanovič); COBISS.SR-ID – 1277546724[mrtva veza]
- Venecija, Ili-ili, Skopje 2016 – preveo na makedonski Viktor Šikov; COBISS.SR-ID – 101773066[mrtva veza]
- Millennium in Belgrade, Agora, Zrenjanin – Novi Sad 2018 – preveli na engleski Bogdan Rakić i Džon Džefriz (Bogdan Rakić and John Jeffries); COBISS.SR-ID – 324875527[mrtva veza]
- Sonceto na ovoj den: pismo do Andriќ, Vezilka, Skopje 2018 – prevod na makedonski Risto Lazarov; COBISS.SR-ID – 107555338[mrtva veza]
- The tale of Alexander, Agora, Zrenjanin – Novi Sad 2021 – prevela na engleski Kristina Pribićević Zorić (Christina Pribichevich Zoric).COBISS.SR-ID – 37964297[mrtva veza]
- Tesla, a portrait with masks, Agora, Zrenjanin – Novi Sad 2021 – preveli na engleski Bogdan Rakić i Džon Džefriz (Bogdan Rakić and John Jeffries). COBISS.SR-ID – 45138441[mrtva veza]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Roman Tesla, portret među maskama sa posvetom
-
Pištalo u Torontu, 2012. godine
-
Pištalo u Pirotu, 2018. godine
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Poreklo prezimena Pištalo”. Poreklo. 6. 3. 2012. Pristupljeno 23. 2. 2022.
- ^ Profesionalna biografija na LinkedIn-u.
- ^ „Vladimir Pištalo”. Na pola puta. Pristupljeno 4. 2. 2020.
- ^ „Vladimir Pištalo v. d. upravnik Narodne biblioteke Srbije”. Politika. 4. 2. 2021. Pristupljeno 24. 2. 2022.
- ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Zašto ne obnovimo Biblioteku na Kosančićevom vencu?”. www.rts.rs. Pristupljeno 2021-04-04.
- ^ Vladimir Pištalo – VENECIJA, roman na sajtu www.agora-books.co.rs
- ^ „Pištalo ušao u najuži izbor”. Novosti. 27. 10. 2008. Pristupljeno 19. 2. 2022.
- ^ Vrbavac, Jasmina (2007). Tri i po: kritike (1. izd.). Zrenjanin, Novi Sad: Agora. str. 84—85.
- ^ „Vladimir Pištalo – Neverovatno se dešava”. Pečat. Pristupljeno 4. 2. 2020.
- ^ „Nagrada „Miloš N. Đurić””. Udruženje književnih prevodilaca Srbije. Arhivirano iz originala 19. 02. 2022. g. Pristupljeno 19. 2. 2022.
- ^ „Ninovu nagradu dobio Vladimir Pištalo”. Vreme. Pristupljeno 4. 2. 2020.
- ^ „Pištalu nagrada za Dan Narodne biblioteke Srbije”. Radio-televizija Republike Srpske. 28. 02. 2010. Pristupljeno 22. 7. 2012.
- ^ „„Kočićevo pero“ Vladimiru Pištalu”. Radio-televizija Republike Srpske. 16. 7. 2012. Pristupljeno 16. 7. 2012.
- ^ „Nagrada „Moma Dimić” za Pištalovu „Veneciju””. Politika. 9. 7. 2012. Pristupljeno 19. 2. 2022.
- ^ „Vladimir Pištalo dobitnik nagrade “Grigorije Božović””. Bookvar. 29. 5. 2018. Pristupljeno 19. 2. 2022.
- ^ „Nagrada ”Meša Selimović” pripala Vladimiru Pištalu”. Politika Online. Pristupljeno 2020-02-22.
- ^ VREDNO PRIZNANjE: Vladimiru Pištalu uručena nagrada "Todor Manojlović" („Večernje novosti”, 11. maj 2021)
- ^ „Svečana dodela nagrada "Teodor Pavlović" u Matici srpskoj”. RTV. 7. 12. 2022. Pristupljeno 8. 12. 2022.
- ^ Simić, J. (8. 12. 2022). „"TEODOR" PIŠTALU I GRABOVCU: Banatski kulturni centar uručio književna priznanja i najavio manifestaciju”. Večernje novosti. Pristupljeno 1. 1. 2023.
- ^ „Vladimir Pištalo dobitnik nagrade Borisav Stanković”. Novosti. Pristupljeno 23. 3. 2023.
- ^ „Vladimiru Pištalu nagrada Zlatna knjiga Biblioteke Matice srpske”. RTV. 12. 4. 2023. Pristupljeno 15. 4. 2023.
- ^ „Odluka o ovogodišnjem dobitniku nagrade "Beskrajni plavi krug"”. Matica srpska (na jeziku: srpski). 25. 11. 2023. Pristupljeno 25. 11. 2023.
- ^ „NAGRADA ZA NAJBOLjU KNjIGU U 2023. GODINI ROMANU “PESMA O TRI SVETA” Vladimiru Pištalu nagrada “Dr Špiro Matijević””. Dnevnik (na jeziku: srpski). Pristupljeno 20. 2. 2024.
- ^ „PESMA TRI SVETA ILI ŽENSKI ODISEJ: Predstavljen novi roman Vladimira Pištala”. NOVOSTI (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-12.
- ^ „Izabrana dela Vladimira Pištala”. IK Agora. Pristupljeno 23. 2. 2022.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Pisci govore: Vladimir Pištalo
- Čarobnjak Tesla i njegov šegrt (B92, 2. april 2015)
- Svako može da se pravi ozbiljan, ali ne i duhovit („Politika”, 3. maj 2019)
- Situacija u SAD menja se iz dana u dan („Politika”, 10. april 2020)
- Ne plašim se da ćemo pisce razmaziti nagradama („Politika”, 12. januar 2022)
- TESLA JE MOĆAN SIMBOL POTREBAN LjUDIMA: Vladimir Pištalo za „Novosti“ o slavi koju doživljava njegov roman o genijalnom naučniku („Večernje novosti”, 31. decembar 2022)
- Samosažaljenje je možda najveća mana čovečanstva („Politika”, 10. februar 2024)
- Rođeni 1960.
- Književnici iz Sarajeva
- Srbi u Sarajevu
- Srbi u Americi
- Srpski književnici
- Dobitnici NIN-ove nagrade
- Dobitnici nagrade Meša Selimović
- Dobitnici nagrade Miloš N. Đurić
- Članovi Srpskog književnog društva
- Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu
- Doktori istorijskih nauka
- Dobitnici nagrade Beskrajni plavi krug
- Dobitnici nagrade Todor Manojlović
- Dobitnici nagrade Kočićevo pero