Krsmanovićeva kuća u Beogradu
Krsmanovićeva kuća | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Beograd |
Opština | Stari grad |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | 1885. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od velikog značaja |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
beogradskonasledje |
Krsmanovićeva kuća[1][2] poznata kao i Kuća Alekse Krsmanovića, sagrađena 1885. godine, nalazi se ulici Terazije 34 u Beogradu.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Sagrađena po planovima arhitekte Jovana Ilkića u stilu akademizma, kao stambena kuća za trgovca Marka O. Markovića. Braća Krsmanovići su kupili kuću i plac 1898. godine i posle deobe, kuća je pripala Aleksi Krsmanoviću.[3] Aleksa je u njoj živeo do svoje smrti 1914. godine, a zgradu, kao i čitavo imanje zaveštao srpskom narodu.[4] Posle njegove smrti kuća je zajedno sa celokupnim imanjem na terazijama postala svojina „Zadužbine A. Krsmanovića“. U kući je i dalje živela njegova žena po testamentu, a posle njene smrti prešlo je na upravljanje zadužbinarstvu. Posle Prvog svetskog rata, pošto je kraljevski dvor bio znatno oštećen i pošto je Krsmanovićeva kuća imala dovoljno reprezentativan karakter, od 1918. do 1922. poslužila je kao dvor kraljevine Srbije u kojoj je rezidirao regent Aleksandar Karađorđević. U njoj je 1. decembra 1918. godine potpisan dokument o stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Zatim je tu bio Auto-klub sa "poznatim zelenim stolovima" za kartanje,[5] "noćni restoran sa amerikanskim barom i dansingom u podrumu", zatim i kafana u bašti 1924.[6] Posle 1930. godine ovde je bio smešten bioskop Ekler - „Kleridž“, potom jedno vreme i Branino pozorište (Brane Cvetkovića) i Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije. Zadužbina je 1936. nameravala prodati pokretna i nepokretna imanja pokojnog Krsmanovića, kako bi se, u skladu s njegovim testamentom, na Terazijama podigla velika palata, čiji bi se prihodi koristili za "patriotske celji".[7]
Arhitektura[uredi | uredi izvor]
Zgrada ima reprezentativan karakter, veoma razvijene osnove od 30 m. Zbog terena izvršena je denivelacija, tako da sa ulice ima visoko prizemlje, a na dvorišnoj dve etaže sa izlazom na baštu u kaskadama. Gabarit zgrade je u obliku slova T. Namena zgrade kao gospodske jednoporodične kuće uslovila je razuđen unutrašnji raspored. Glavna fasada je dekorativno komponovana u tri horizontalna pojasa, visoko profilisanim kamenim soklom, glavnim fasadnim platnom bogato ukrašenim i isturenim krovnim vencom sa atikom po celoj dužini. Dvorišnu fasadu karakteriše terasa sa baroknom balustradom koja se nastavlja u dvokrako stepenište.[8] Po arhitektonskoj kompoziciji, unutrašnjoj dispoziciji, umetničkom oblikovanju kao i po zanatskim radovima ova zgrada spada među najbolja ostvarenja njenog autora. Kuća je posle drugog svetskog rata nacionalizovana i postala društvena svojina. Dugo je služila kao zgrada Protokola pri Ministarstvu spoljnjih poslova.
Zgrada je zbog svojih kulturno-istorijskih i arhitektonsko – urbanističkih vrednosti utvrđena za kulturno dobro 1964. godine pod nazivom „Krsmanovićeva kuća na Terazijama“(Rešenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda br. 150/4 od 17.3.1964.), a potom za kulturno dobro od velikog značaja za Republiku Srbiju (Odluka o utvrđivanju, „Sl. glasnik SRS“ br. 14/79).[9]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Oznaka na Krsmanovićevoj kući
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Dosije spomenika kulture - Krsmanovićeva kuća na Terazijama - Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda; B. Nestorović, Jovan Ilkić, beogradski arhitekta, GGB XIX, 1972. „Književne novine“, 1.8.1972.
- ^ „Krsmanovićeva kuća”. Beogradski izlet (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-24.
- ^ Vujović, Branko (2003). Beograd u prošlosti i sadašnjosti. Beograd: Izdavačka kuća Draganić. str. 210—211.
- ^ List danas/Zgrada u kojoj je proglašena kraljevina SHS
- ^ "Politika", 18. sept. 1923, str. 4-5 (navedena je adresa Terazije 40)
- ^ "Politika", 22. maj 1924, str. 3
- ^ „Politika”, 10. jul 1936 (navedena i ostala imanja zadužbine)
- ^ Znamenitosti Beograda/Krsmanovićeva kuća na Terazijama
- ^ S. M. Dimitrijević, Krsmanovićeva kuća na Terazijama, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Beograd 2012.