Pređi na sadržaj

Krsmanovićeva kuća u Beogradu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Krsmanovićeva kuća
Krsmanovićeva kuća na Terazijama
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaStari grad
Država Srbija
Vreme nastanka1885.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Krsmanovićeva kuća[1][2] poznata kao i Kuća Alekse Krsmanovića, sagrađena 1885. godine, nalazi se ulici Terazije 34 u Beogradu.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Sagrađena po planovima arhitekte Jovana Ilkića u stilu akademizma, kao stambena kuća za trgovca Marka O. Markovića. Braća Krsmanovići su kupili kuću i plac 1898. godine i posle deobe, kuća je pripala Aleksi Krsmanoviću.[3] Aleksa je u njoj živeo do svoje smrti 1914. godine, a zgradu, kao i čitavo imanje zaveštao srpskom narodu.[4] Posle njegove smrti kuća je zajedno sa celokupnim imanjem na terazijama postala svojina „Zadužbine A. Krsmanovića“. U kući je i dalje živela njegova žena po testamentu, a posle njene smrti prešlo je na upravljanje zadužbinarstvu. Posle Prvog svetskog rata, pošto je kraljevski dvor bio znatno oštećen i pošto je Krsmanovićeva kuća imala dovoljno reprezentativan karakter, od 1918. do 1922. poslužila je kao dvor kraljevine Srbije u kojoj je rezidirao regent Aleksandar Karađorđević. U njoj je 1. decembra 1918. godine potpisan dokument o stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Zatim je tu bio Auto-klub sa "poznatim zelenim stolovima" za kartanje,[5] "noćni restoran sa amerikanskim barom i dansingom u podrumu", zatim i kafana u bašti 1924.[6] Posle 1930. godine ovde je bio smešten bioskop Ekler - „Kleridž“, potom jedno vreme i Branino pozorište (Brane Cvetkovića) i Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije. Zadužbina je 1936. nameravala prodati pokretna i nepokretna imanja pokojnog Krsmanovića, kako bi se, u skladu s njegovim testamentom, na Terazijama podigla velika palata, čiji bi se prihodi koristili za "patriotske celji".[7]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Zgrada ima reprezentativan karakter, veoma razvijene osnove od 30 m. Zbog terena izvršena je denivelacija, tako da sa ulice ima visoko prizemlje, a na dvorišnoj dve etaže sa izlazom na baštu u kaskadama. Gabarit zgrade je u obliku slova T. Namena zgrade kao gospodske jednoporodične kuće uslovila je razuđen unutrašnji raspored. Glavna fasada je dekorativno komponovana u tri horizontalna pojasa, visoko profilisanim kamenim soklom, glavnim fasadnim platnom bogato ukrašenim i isturenim krovnim vencom sa atikom po celoj dužini. Dvorišnu fasadu karakteriše terasa sa baroknom balustradom koja se nastavlja u dvokrako stepenište.[8] Po arhitektonskoj kompoziciji, unutrašnjoj dispoziciji, umetničkom oblikovanju kao i po zanatskim radovima ova zgrada spada među najbolja ostvarenja njenog autora. Kuća je posle drugog svetskog rata nacionalizovana i postala društvena svojina. Dugo je služila kao zgrada Protokola pri Ministarstvu spoljnjih poslova.

Zgrada je zbog svojih kulturno-istorijskih i arhitektonsko – urbanističkih vrednosti utvrđena za kulturno dobro 1964. godine pod nazivom „Krsmanovićeva kuća na Terazijama“(Rešenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda br. 150/4 od 17.3.1964.), a potom za kulturno dobro od velikog značaja za Republiku Srbiju (Odluka o utvrđivanju, „Sl. glasnik SRS“ br. 14/79).[9]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dosije spomenika kulture - Krsmanovićeva kuća na Terazijama - Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda; B. Nestorović, Jovan Ilkić, beogradski arhitekta, GGB XIX, 1972. „Književne novine“, 1.8.1972.
  2. ^ „Krsmanovićeva kuća”. Beogradski izlet (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-24. 
  3. ^ Vujović, Branko (2003). Beograd u prošlosti i sadašnjosti. Beograd: Izdavačka kuća Draganić. str. 210—211. 
  4. ^ List danas/Zgrada u kojoj je proglašena kraljevina SHS
  5. ^ "Politika", 18. sept. 1923, str. 4-5 (navedena je adresa Terazije 40)
  6. ^ "Politika", 22. maj 1924, str. 3
  7. ^ „Politika”, 10. jul 1936 (navedena i ostala imanja zadužbine)
  8. ^ Znamenitosti Beograda/Krsmanovićeva kuća na Terazijama
  9. ^ S. M. Dimitrijević, Krsmanovićeva kuća na Terazijama, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Beograd 2012.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]