Портал:Kraljevina Jugoslavija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Portal Kraljevina Jugoslavija
Zastava Trećeg triglavskog puka Novčanica od 100 dinara iz 1934. Plakat Jugoslavija na Jadranu Plakat Čuvajte Jugoslaviju Banovine Kraljevine Jugoslavije Dom Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije Pasoš Kraljevine Jugoslavije

O Portalu

Kraljevina Jugoslavija je bila država na Balkanu koja je postojala od 1. decembra 1918. do Drugog svetskog rata. Zauzimala je teritoriju današnjih država Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, i najveći deo današnje Hrvatske i Slovenije. Na čelu kraljevine nalazila se dinastija Karađorđevića.
Grb Kraljevine Jugoslavije
Grb Kraljevine Jugoslavije

Po završetku Prvog svetskog rata, stvorili su se uslovi za nastanak države koja bi okupila Južne Slovene koji su živeli na području Srbije, Crne Gore i slovenskih delova Austrougarske. Kraljevina Srbija je na početku rata za svoje ratne ciljeve postavila ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca, donošenjem Niške deklaracije 7. decembra 1914. godine. Ubrzo je usledilo formiranje Jugoslovenskog odbora u Londonu 1915. i Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje 1917. godine. Konkretni pregovori o uređenju buduće države vođeni su neposredno u dva navrata — na Krfu, 1917. i u Ženevi 1918. godine. Nakon rata, pod vođstvom Jugoslovenskog odbora u Zagrebu je formirana Država Slovenaca, Hrvata i Srba, dok su istovremeno crnogorski delegati na spornoj Podgoričkoj skupštini doneli odluku o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Pritom, i delegati Velike narodne skupštine Vojvodine su 25. novembra doneli odluku da se direktno pripoje Kraljevini Srbiji. Ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne države Slovenaca, Hrvata i Srba u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca proglasio je regent Aleksandar I Karađorđević, u ime svog oca, kralja Petra I Karađorđevića, 1. decembra 1918. godine. Dalje

Izabrana fotografija

Izabrana fotografija


Spomenik Pobednik na Kalemegdanu
Spomenik Pobednik na Kalemegdanu

Izabrani članak

Beograđanka
Beograđanka

Beograd je glavni i najveći grad Srbije. Jedan je od najstarijih gradova u Evropi. Prva naselja na teritoriji Beograda potiču iz praistorijske Vinče (4800. p. n. e.). Sam Beograd osnovali su Kelti u 3. veku p. n. e. pod imenom Singidunum, nakon čega je postao rimsko naselje. Slovensko ime „Beligrad“ prvi put je zabeleženo 878. godine nove ere. Glavni grad Srbije je od 1405. godine, a bio je i prestonica zajedničke južnoslovenske države od 1918. do 2003. godine, kao i Srbije i Crne Gore od 2003. do 2006.

Grad leži na ušću Save u Dunav, u središnjem delu Srbije. Nalazi se u oblasti koja povezuje Panonsku niziju sa Balkanskim poluostrvom. Broj stanovnika u Beogradu, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, jeste 1.233.796, dok je na širem gradskom području živelo 1.659.440 stanovnika. Najveći je grad na teritoriji bivše Jugoslavije i četvrti po broju stanovnika u jugoistočnoj Evropi — posle Istanbula, Atine i Bukurešta.

Grad Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Srbiji sa svojom lokalnom samoupravom. Njegova teritorija je podeljena na 17 gradskih opština, od kojih svaka ima svoje lokalne organe vlasti. Beograd zauzima preko 3,6% teritorije Republike Srbije, a u njemu živi 21% ukupnog broja građana Srbije (ne uključujući Kosovo i Metohiju). Beograd je takođe ekonomski centar Srbije i središte srpske kulture, obrazovanja i nauke.

Galerija

Ostali portali na Vikipediji na srpskom jeziku