16. jul
16. jul (16.7.) je 197. dan godine po gregorijanskom kalendaru (198. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 168 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
jul | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | ||||
- 1054 — Kardinal Humbert od Silva Kandide, izaslanik pape Lava IX, i carigradski patrijarh Mihajlo su ekskomunicirali jedan drugog, što se uzima za krajnji čin Velikog raskola.
- 1212. - Bitka kod Las Navas de Tolosa, jedna od najznačajnijih bitaka rekonkiste.
- 1661 — Prvi put u Evropi jedna banka je izdala papirne novčanice. To je učinila Stokholmska banka.
- 1790 — Američki predsednik Džordž Vašington je potpisao Zakon o rezidenciji, odobrivši mesto duž reke Potomak za budući glavni grad SAD, što će kasnije postati Vašington.
- 1861 — Osnovano je Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu.
- 1867 — Žozef Monije, francuski vrtlar, patentirao je u Parizu armirani beton.
- 1917 — Sprečen pokušaj boljševika u preuzimanju vlasti u Rusiji. Lav Trocki je bio uhapšen, a Lenjin se povukao u ilegalu.
- 1925 — U Bagdadu je počelo zasedanje prvog izabranog parlamenta Iraka.
- 1935 — Postavljen prvi parking merač na svetu u Oklahoma Sitiju.
- 1945 — U pustinji kod grada Alamogordo u državi Novi Meksiko vojska SAD je izvršila Triniti test, prvu probu atomske bombe.
- 1950 — Na stadionu Marakana u Rio de Žaneiro fudbalska ekipa Urugvaja u finalu svetskog prvenstva pobedila ekipu Brazila rezultatom 2:1.
- 1951 — Belgijski kralj Leopold III abdicirao u korist sina Boduena.
- 1965 — Otvoren je 11,6 km dug tunel ispod Monblana koji je povezao Italiju i Francusku.
- 1969 — Apolo 11, američki svemirski brod, lansiran je iz Kejp Kanavarela u istorijsku misiju ka Mesecu.
- 1976 — Bivša portugalska kolonija Istočni Timor anektirana od strane Indonezije, čime je postao indonežanska 27. pokrajina.
- 1979 — Sadam Husein je postao predsednik Iraka.
- 1990 — U zemljotresu na Filipinima poginulo više od 1.600 ljudi.
- 1994 — Delovi komete Šumejker-Livi 9 su počeli da udaraju u planetu Jupiter, a prvi fragment je izazvao vatrenu loptu čija je temperatura dostizala oko 24.000 K.
- 1998 — Albanci sa Kosova i Metohije konstituisali paralelan kosovski parlament. Policija je zaposela prostorije i zaplenila dokumenta o radu parlamenta.
- 2001 —
- Huan Antonio Samaran, predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta od 1980. godine, penzionisan a zatim imenovan za počasnog predsednika MOK. Nasledio ga je Žak Rog, belgijski hirurg.
- Kineski i ruski predsednici Đang Cemin i Vladimir Putin potpisali prijateljski pakt kojim su postavljeni principi partnerstva dve zemlje u funkciji zaštite svojih interesa.
- 2003 — Vojnim udarom je svrgnuta vlada afričke ostrvske države Sao Tome i Prinsipe. To se dogodilo dok je predsednik Fradike de Menezes bio u privatnoj poseti u Nigeriji.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1796 — Žan Batist Kamij Koro, francuski slikar. (prem. 1875)
- 1858 — Petar Bojović, srpski vojskovođa i vojvoda. (prem. 1945)
- 1872 — Roald Amundsen, norveški istraživač, prvi čovek koji je stigao na Južni pol. (prem. 1928)
- 1896 — Trigve Li, norveški političar, 1. generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija. (prem. 1968)
- 1907 — Barbara Stenvik, američka glumica, model i plesačica. (prem. 1990)
- 1911 — Džindžer Rodžers, američka glumica, pevačica i plesačica. (prem. 1995)
- 1920 — Mladen Šerment, hrvatski glumac. (prem. 1999)
- 1941 — Mišo Kovač, hrvatski pevač.
- 1942 — Margaret Kort, australijska teniserka.
- 1948 — Ruben Blades, američko-panamski glumac i pevač.
- 1963 — Srečko Katanec, slovenački fudbaler i fudbalski trener.
- 1963 — Goran Pandurović, srpski fudbalski golman i fudbalski trener.
- 1964 — Migel Indurain, španski biciklista, petostruki pobednik Tur de Fransa.
- 1967 — Srđan Valjarević, srpski književnik.
- 1967 — Vil Ferel, američki glumac, komičar, producent i scenarista.
- 1980 — Džesi Džejn, američka pornografska glumica i model.
- 1981 — Zak Randolf, američki košarkaš.
- 1986 — Timofej Mozgov, ruski košarkaš.
- 1988 — Serhio Buskets, španski fudbaler.
- 1989 — Garet Bejl, velški fudbaler.
- 1989 — Ivan Strinić, hrvatski fudbaler.
- 1991 — Andros Taunsend, engleski fudbaler.
- 1991 — Aleksandra Šip, američka glumica i muzičarka.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 1342 — Karlo Robert, kralj Ugarske (1308—42) (rođ. 1288)
- 1557 — Ana Klevska, engleska kraljica, 4. supruga kralja Henrija VIII (rođ. 1515)[1]
- 1896 — Nasir el Din Šah Kadžar, persijski kralj (rođ. 1831)
- 1896 — Edmon de Gonkur, francuski pisac (rođ. 1822)
- 1960 — Albert Keselring, nemački feldmaršal avijacije (rođ. 1885)
- 1981 — Neda Spasojević, pozorišna, filmska i TV glumica (rođ. 1941)
- 1985 — Hajnrih Bel, nemački književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1972. godine (rođ. 1917)
- 1989 — Herbert fon Karajan, austrijski dirigent (rođ. 1908)
- 1994 — Džulijan Švinger, američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku. (rođ. 1918)
- 1995 — Stefan Spender, britanski pesnik (rođ. 1909)
- 1999 — Džon Kenedi Mlađi, američki novinar, advokat i izdavač, sin Džona Kenedija (rođ. 1960)
- 2000 — Đerđ Petri, mađarski pesnik i disident (rođ. 1943)
- 2003 — Selija Kruz, kubanska salsa pevačica (rođ. 1925)
- 2017 — Džordž Romero, američko-kanadski glumac, režiser i scenarista (rođ. 1940)
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
- Srpska pravoslavna crkva slavi:
- 622 — Smatra se da ovim datumom počinje prva godina islamskog kalendara. Tog dana je Muhamed sa svojim pristalicama napustio Meku da bi osnovao centar islama u Medini.
- Nacionalni dan sladoleda u SAD. Uveo ga Ronald Regan.
- Međunarodni dan drega
Literatura[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi izvor]
- ^ „Anne of Cleves | Biography & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 21. 9. 2020.