Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj
Deo serije o hrišćanstvu |
Hrišćanstvo |
---|
Portal Hrišćanstvo |
Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj je savjetodavno crkveno tijelo, koje je sastavljeno od arjijereja Srpske pravoslavne crkve čije se eparhije u cjelini ili manjim dijelom nalaze na području Republike Hrvatske, a to su:
- Mitropolija zagrebačko-ljubljanska (u cjelini)
- Eparhija gornjokarlovačka (u cjelini)
- Eparhija dalmatinska (u cjelini)
- Eparhija pakračko-slavonska (u cjelini)
- Eparhija osječkopoljska i baranjska (u cjelini)
- Eparhija sremska (manjim dijelom)
- Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska (manjim dijelom)
Predistorija[uredi | uredi izvor]
Nakon zaoštravanja političke krize u bivšoj SFRJ (1990) i izbijanja rata u Hrvatskoj (1991-1995), nastupile su veoma teške prilike za srpski pravoslavni narod i sveštenstvo na tim prostorima, a znatno je otežan i rad eparhijskih uprava. Područja gotovo svih eparhija bila su podjeljena na dio pod kontrolom Republike Srpske Krajine i dio pod kontropolom Republike Hrvatske. U isto vrijeme, na svim područjima koja su bila zahvaćena ratnim dejstvima postradao je znatan broj pravoslavnih hramova i drugih crkvenih dobara (parohijski domovi, crkvene biblioteke i arhive). Sistematska razaranja su započeta već tokom 1991. godine, u sklopu operacije Otkos, a kulminirala su 1995. godine, za vrijeme sprovođenja operacije Bljesak i Oluja.[1][2][3][4][5][6]
Od samog izbijanja političke krize tokom 1990. i 1991. godine, eparhijske uprave su se suočavale sa brojnim poteškoćama koje su otežavale međusobnu i unutrašnju crkvenu koordinaciju, iz čega je proistekla i praktična potreba za osnivanjem posebnog radnog i savjetodavnog tijela. Takvo tijelo je proisteklo iz prvobitnih neformalnih sastanaka lokalnih arhijereja, a pošto se taj vid saradnje pokazao korisnim za rješavanje pojedinih pitanja od opšteg interesa, takva praksa je naknadno i formalizovana, u vidu osnivanja Episkopskog savjeta, koji je ozvaničen 1992. godine odlukom Svetog arhijerejskog sabora SPC.[7]
Episkopski savjet[uredi | uredi izvor]
Episkopi eparhija Zagrebačko-ljubljanske, Gornjokarlovačke, Dalmatinske, Pakračko-slavonske i Osječkopoljske i baranjske sačinjavaju Episkopski savjet u Hrvatskoj pod predsjedništvom mitropolita zagrebačko-ljubljanskog.
Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj ima potpisan ugovor sa Vladom Republike Hrvatske.[8]
Episkopski savjet SPC u Hrvatskoj razmatra posebno odnose između Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske, analizira rezultate u sprovođenju zakonskih i drugih propisa i politiku i dinamiku obnove sakralnih objekata.
Odlukom Svetog arhijerejskog sabora od maja 2021. ukinuti su episkopski savjeti u raznim crkvenim oblastima.[9]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Mileusnić 1994.
- ^ Mileusnić 1996.
- ^ Mileusnić 1997.
- ^ Dabić & Lukić 1997.
- ^ Dabić 1998.
- ^ Štrbac 2015.
- ^ Mitropolija zagrebačko-ljubljanska: Biografija mitropolita Jovana
- ^ Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa („Narodne novine”, broj 196/2003), Pristupljeno 29. jun 2019.
- ^ Saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora (SPC, 29. maj 2021) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. avgust 2021), Pristupljeno 11. 8. 2021.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Dabić, Vojin S.; Lukić, Ksenija M. (1997). Crimes without punishment: Vukovar, Sarvaš and Paulin Dvor. Vukovar: Women's Association of Vukovar Community.
- Dabić, Vojin S., ur. (1998). Persecution of Serbs and Ethnic Cleansing in Croatia 1991-1998: Documents and Testimonies. Belgrade: Serbian Council Information Center.
- Kovačević, Franjo; Crkvenac, Đuro (2014). „Vojna operacija Otkos-10: Planiranje, izvođenje i rezultati”. Radovi Zavoda za znanstveno-istraživački i umjetnički rad u Bjelovaru. 8: 471—488.
- Martinić-Jerčić, Natko (2014). „Operacija Papuk-91 (oslobađanje šireg papučkog područja u jesen i zimu 1991./1992. godine)”. Radovi Zavoda za znanstveno-istraživački i umjetnički rad u Bjelovaru. 8: 45—69.
- Mileusnić, Slobodan (1994). Duhovni genocid: Pregled porušenih, oštećenih i obesvećenih crkava, manastira i drugih crkvenih objekata u ratu 1991-1993. Beograd: Muzej Srpske pravoslavne crkve.
- Mileusnić, Slobodan (1996). Duhovni genocid 1991-1995: Pregled porušenih, oštećenih i obesvećenih crkava, manastira i drugih crkvenih zdanja na teritoriji bivših jugoslovenskih republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Beograd: Muzej Srpske pravoslavne crkve.
- Mileusnić, Slobodan (1997). Duhovni genocid: Pregled porušenih, oštećenih i obesvećenih crkava, manastira i drugih crkvenih objekata u ratu 1991-1995 (1997). Beograd: Muzej Srpske pravoslavne crkve.
- Petrović, Ilija (1994). Srpsko nacionalno vijeće Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Novi Sad: Cvetnik.
- Petrović, Ilija (1996). Od vijeća do republike: Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. Novi Sad: Cvetnik.
- Raguž, Jakša (2017). „Izvješće vladike banatskog Atanasija Jevtića o zbivanjima u Slavonskoj eparhiji Srpske pravoslavne crkve u prosincu 1991. godine”. Zbornik Janković. 2: 289—304.
- Radišić, Dragan (2002). Hronologija događaja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995. Banja Luka: Glas srpski.
- Štrbac, Savo (2015). Gone with the Storm: A Chronicle of Ethnic Cleansing of Serbs from Croatia. Knin, Banja Luka, Beograd: Grafid, DIC Veritas.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Saopštenje Episkopskog saveta SPC za Hrvatsku (2002)
- U Karlovcu održana sednica Episkopskog saveta Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj (2006)
- Prilozi za dopis Episkopskog saveta nadležnim državnim institucijama Republike Hrvatske vezano za Eparhiju dalmatinsku SPC
- Sastanak članova Episkopskog saveta sa Komisijom za odnose s verskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske (2009)
- Sednica Episkopskog saveta i osvećenje krsta na zgradi duhovnog centra i gimnazije (2011)
- Održan sastanak predstavnika SPC u Hrvatskoj i Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske (2018)