Портал:Matematika
![]() ![]() Portal Matematika
|
O matematici
„ | Čista matematika, u svom modernom razvoju, može da tvrdi da je najoriginalnije delo ljudskog duha. | ” |
— E. N. Vajthed |
Ovaj portal je predviđen za vikipedijance koji se interesuju za matematiku. Ovde možete naći linkove ka najinteresantnijim oblastima i novostima iz matematike.
Matematika je veoma široka oblast nauke i teško je precizno odrediti njene granice. Ona je najopštija dedukciona nauka.
Ukoliko želite da menjate ovu stranu pređite ovde.
Izabrani članak
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e2/Euclidean_algorithm_252_105_animation_flipped.gif/100px-Euclidean_algorithm_252_105_animation_flipped.gif)
U matematici, Euklidov algoritam je efikasan način za određivanje najvećeg zajedničkog delioca (NZD) datih brojeva. Algoritam nosi ime po starogrčkom matematičaru Euklidu, koji ga je naveo u VII i X knjizi svojih Elemenata.
NZD dva broja je najveći broj koji istovremeno deli oba bez ostatka. Euklidov algoritam je zasnovan na principu da se najveći zajednički delilac dva broja ne menja ukoliko se manji broj oduzme od većeg, pa se zatim odredi NZD novodobijenog broja i manjeg od prethodna dva.
Na primer, 21 je NZD za 252 i 105 (252 = 21 × 12; 105 = 21 × 5); pošto je 252 − 105 = 147, NZD za 147 i 105 je takođe 21. Kako je veći od dva polazna broja na ovaj način smanjen, ponavljanjem postupka dobijaće se sve manji brojevi, dok se jedan od njih ne svede na nulu. U tom trenutku, drugi broj je jednak najvećem zajedničkom deliocu dva polazna broja.
Ukoliko se obrne redosled koraka u Euklidovom algoritmu, NZD se može izraziti kao zbir dva polazna broja od kojih je svaki pomnožen nekim celim brojem, u prethodnom primeru je 21 = 5 × 105 + (−2) × 252. Ova važna osobina je poznata kao Bezuov identitet.
Izabrana slika
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e4/Asymptote02.png/300px-Asymptote02.png)
Biografija
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/Mihailo_Petrovi%C4%87_Alas%2C_portrait_by_Uro%C5%A1_Predi%C4%87.jpg/130px-Mihailo_Petrovi%C4%87_Alas%2C_portrait_by_Uro%C5%A1_Predi%C4%87.jpg)
Rođen je 24. aprila 1868. godine u Beogradu, na Savskoj padini, nedaleko od Konaka kneginje Ljubice, kao prvo dete oca Nikodima, profesora Bogoslovije, i majke Milice (rođene Lazarević).
Završio je Prvu beogradsku gimnaziju u periodu 1878-85, a zatim upisuje Prirodno-matematički odsek Filozofskog fakulteta u Beogradu. Studije u Beogradu završava 1889. godine
Jeste li znali da...
- ... je koncept broja 0 nastao nezavisno u Indiji i kod Maja?
- ... je Ptolemej, antički grčki matematičar, verovao da je sve povezano sa matematikom?
- ... moderna linearna algebra potiče iz ranih 1840-ih?
- ... reč „matematika“ potiče od grč. μάθημα (matema) što znači „nauka, znanje ili učenje“.
- ... se geometrija kao nauka prvi put pojavila u Egiptu
- ... je Pitagora zaključio da je zbir uglova u trouglu 180 stepeni
- ... je pravilni sedmougao pravilni mnogougao sa najmanjim brojem strana koji se ne može konstruisati pomoću lenjira i šestara?
Obaveštenja
- Ukoliko napišete neki kratak članak (klicu) vezan za matematiku, na dno dodajte šablon {{клица-мат}}
Osnovni pojmovi
Algoritam - Apsolutna vrednost - Elementarne funkcije - Izvod - Integral - Iracionalan broj - Kvadrat - Kompleksan broj - Krug - Logaritamske jednačine - Lopta - Pi - Pitagorina teorema - Prava - Prirodan broj - Ravan - Racionalan broj - Realan broj - Skup - Tačka - Trougao - Funkcija - Ceo broj
Oblasti matematike
Analiza - Algebra - Aritmetika - Geometrija - Teorija brojeva - Trigonometrija - Logika - Verovatnoća - Statistika - Diskretna matematika - Numerička matematika - Stereometrija
Kategorije
- Algebra
- Algoritmi
- Analiza
- Aritmetika
- Broj
- Dokazi
- Geometrija
- Diskretna matematika
- Elementarne funkcije
- Integrali
- Informatika
- Istorija matematike
- Kombinatorika
- Kompleksna analiza
- Kompleksni brojevi
- Logika
- Matematičari
- Matematička analiza
- Matematička logika
- Matematičke konstante
- Matematička notacija
- Matematički paradoksi
- Matematičke teoreme
- Matematičke teorije
- Mnogouglovi
- Nerešeni problemi u matematici
- Paradoksi
- Pi
- Primenjena matematika
- Specijalne funkcije
- Teoreme
- Teorija brojeva
- Trigonometrija
Potrebno uraditi
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a0/Evolution-tasks-old.svg/48px-Evolution-tasks-old.svg.png)
Potrebno napraviti:
Bezuov indentitet -
Bezuova matrica -
Bezuov domen -
Gordanova teorema -
Delska konstanta -
Parsevalova jednakost -
Gausov algoritam -
Longimetrija -
Njutn-Rafsonov metod
Potrebno proširiti:
Euklidski prostor -
Bor-Molerupova teorema -
Bezuov stav -
Diskretna matematika -
Društvo matematičara Srbije -
Integral -
Integralne jednačine -
Matematički model -
Poluprečnik -
Racionalan broj -
Skup -
Ceo broj
Potrebno srediti:
Dekadni sistem -
Algebra -
Furijeov red -