Prošireni periodni sistem (velika verzija)
Deo serije članaka o |
periodnom sistemu |
---|
Ovo je velika verzija proširenog periodnog sistema. Prikazan je puni naziv svakog elementa, njegov atomski broj, simbol te vrednost relativne atomske mase za prirodni izotopski sastav (sa vezama do spiska izotopa pojedinog elementa na engleskoj Vikipediji). Nazvan je prošireni jer prikazuje i elemente koji su samo teorijski (u 8. i 9. periodi), a verzija je velika jer na većini ekrana probija desnu marginu. Ispis je širok jer nema razdvojenih delova sistema (kao pri štampanju). Periodni sistem hemijskih elemenata je tabelarni način predstavljanja hemijskih elemenata.
Trenutni standardni sistem sadrži 7 perioda i završava oganesonom koji ima atomski broj 118. Format sistema je poboljšavan i proširivan tokom vremena, kako su novi elementi otkrivani, a novi teorijski modeli razvijani da se objasni hemijsko ponašanje.[1][2] Ako još elemenata sa većim atomskim brojem bude otkriveno, smeštaće se u dodatne periode, u skladu sa trenutnim načinom formiranja perioda da se ilustruju ponavljajući („periodični”) trendovi u svojstvima elemenata. Sve dodatne periode veruje se da će da sadrže veći broj elemenata nego 7. perioda, zato što je izračunato da će imati tzv. g-blok sa 18 elemenata i delimično popunjenom g-orbitalom u svakoj periodi. Sistem sa 8 perioda i pomenutim blokom je 1969. godine predlagao Glen. T. Siborg.[3][4]
Još uvek nije poznato koliki je maksimalni broj elemenata fizički moguć, da li će 8. perioda da bude kompletna, niti da li postoji 9. perioda.
Prošireni periodni sistem[uredi | uredi izvor]
Informacije za hemijsku seriju elemenata nakon hasijuma (osim kopernicijuma) hipotetičke su i zasnovane su na periodičnim zakonitostima.
Superteški elementi možda i ne postoje, a možda ne prate redosled ovog sistema u slučaju da postoje.
Ovaj periodni sistem je zasnovan na računarskom modelovanju pozicija elemenata B. Frikea.[5][6]
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1 | Vodonik
|
→ime elementa atomski broj hemijski simbol |
Helijum
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2 | Litijum
|
Berilijum
|
Bor
|
Ugljenik
|
Azot
|
Kiseonik
|
Fluor
|
Neon
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3 | Natrijum
|
Magnezijum
|
Aluminijum
|
Silicijum
|
Fosfor
|
Sumpor
|
Hlor
|
Argon
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4 | Kalijum
|
Kalcijum
|
Skandijum
|
Titanijum
|
Vanadijum
|
Hrom
|
Mangan
|
Gvožđe
|
Kobalt
|
Nikl
|
Bakar
|
Cink
|
Galijum
|
Germanijum
|
Arsen
|
Selen
|
Brom
|
Kripton
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
5 | Rubidijum
|
Stroncijum
|
Itrijum
|
Cirkonijum
|
Niobijum
|
Molibden
|
Tehnecijum []
|
Rutenijum
|
Rodijum
|
Paladijum
|
Srebro
|
Kadmijum
|
Indijum
|
Kalaj
|
Antimon
|
Telur
|
Jod
|
Ksenon
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
6 | Cezijum
|
Barijum
|
Lantan
|
Cerijum
|
Prazeodijum
|
Neodijum
|
Prometijum []
|
Samarijum
|
Evropijum
|
Gadolinijum
|
Terbijum
|
Disprozijum
|
Holmijum
|
Erbijum
|
Tulijum
|
Iterbijum
|
Lutecijum
|
Hafnijum
|
Tantal
|
Volfram
|
Renijum
|
Osmijum
|
Iridijum
|
Platina
|
Zlato
|
Živa
|
Talijum
|
Olovo
|
Bizmut
|
Polonijum []
|
Astat []
|
Radon []
| ||||||||||||||||||||||
7 | Francijum []
|
Radijum []
|
Aktinijum []
|
Torijum
|
Protaktinijum
|
Uranijum
|
Neptunijum []
|
Plutonijum []
|
Americijum []
|
Kirijum []
|
Berklijum []
|
Kalifornijum []
|
Ajnštajnijum []
|
Fermijum []
|
Mendeljevijum []
|
Nobelijum []
|
Lorencijum []
|
Raderfordijum []
|
Dubnijum []
|
Siborgijum []
|
Borijum []
|
Hasijum []
|
Majtnerijum []
|
Darmštatijum []
|
Rendgenijum []
|
Kopernicijum []
|
Nihonijum []
|
Flerovijum []
|
Moskovijum []
|
Livermorijum []
|
Tenesin []
|
Oganeson []
| ||||||||||||||||||||||
8 | Ununenijum [315?]
|
Unbinilijum [320?]
|
Unbiunijum [320?]
|
Unbibijum [?]
|
Unbitrijum [?]
|
Unbikvadijum [?]
|
Unbipentijum [?]
|
Unbiheksijum [?]
|
Unbiseptijum [?]
|
Unbioktijum [?]
|
Unbienijum [?]
|
Untrinilijum [?]
|
Untriunijum [?]
|
Untribijum [?]
|
Untritrijum [?]
|
Untrikvadijum [?]
|
Untripentijum [?]
|
Untriheksijum [?]
|
Untriseptijum [?]
|
Untrioktijum [?]
|
Untrienijum [?]
|
Unkvadnilijum [?]
|
Unkvadunijum [?]
|
Unkvadbijum [?]
|
Unkvadtrijum [?]
|
Unkvadkvadijum [?]
|
Unkvadpentijum [?]
|
Unkvadheksijum [?]
|
Unkvadseptijum [?]
|
Unkvadoktijum [?]
|
Unkvadenijum [?]
|
Unpentnilijum [?]
|
Unpentunijum [?]
|
Unpentbijum [?]
|
Unpenttrijum [?]
|
Unpentkvadijum [?]
|
Unpentpentijum [?]
|
Unpentheksijum [445?]
|
Unpentseptijum [448?]
|
Unpentoktijum [452?]
|
Unpentenijum [456?]
|
Unheksnilijum [459?]
|
Unheksunijum [463?]
|
Unheksbijum [466?]
|
Unhekstrijum [470?]
|
Unhekskvadijum [474?]
|
Unhekspentijum [477?]
|
Unheksheksijum [481?]
|
Unheksseptijum [485?]
|
Unheksoktijum [489?]
|
Unheksenijum [493?]
|
Unseptnilijum [496?]
|
Unseptunijum [500?]
|
Unseptbijum [504?]
|
1 (crvena) = gasovito 3 (crna) = čvrsto 80 (zelena) = tečno 109 (siva) = nepoznato Boja atomskog broja pokazuje agregatno stanje (na 0 °C i 1 atm)
- F: 18,998403163(6) — standardna atomska težina[8]
- C: [12,0096, 12,0116] — standardna atomska težina je interval[8]
- F: 18,998, C: 12,011 — skraćena i konvencionalna vrednost (formalna kratka)[9]
- Po: [209] — maseni broj najstabilnijeg izotopa
Boja pozadine pokazuje potkategoriju u metalno-metaloidno-nemetalnom trendu:
Metal | Metaloid | Nemetal | ||||||||
Alkalni metal | Zemnoalkalni metal | Superaktinoid | Lantanoid | Aktinoid | Prelazni metal | Postprelazni metal | Poliatomski nemetal | Diatomski nemetal | Plemeniti gas | |
predviđen | predviđen | predviđen | predviđen | predviđen | predviđen | predviđen | predviđen | predviđen |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „The periodic table of the elements”. International Union of Pure and Applied Chemistry. 22. 7. 2007. Arhivirano iz originala 13. 2. 2008. g. Pristupljeno 11. 8. 2016.
- ^ „The periodic table of the elements [Latest Version]”. International Union of Pure and Applied Chemistry. 8. 1. 2016. Arhivirano iz originala 8. 4. 2016. g. Pristupljeno 25. 5. 2016.
- ^ Seaborg, Glenn (26. 8. 1996). „An Early History of LBNL”. Arhivirano iz originala 15. 11. 2010. g. Pristupljeno 11. 8. 2016.
- ^ Frazier, K. (1978). „Superheavy Elements”. Science News. 113 (15): 236—238. JSTOR 3963006. doi:10.2307/3963006.
- ^ „Extended elements: new periodic table”. 2010. Arhivirano iz originala 4. 3. 2016. g. Pristupljeno 28. 5. 2016.
- ^ Pyykkö, Pekka (2011). „A suggested periodic table up to Z ≤ 172, based on Dirac–Fock calculations on atoms and ions”. Physical Chemistry Chemical Physics. 13 (1): 161—168. Bibcode:2011PCCP...13..161P. PMID 20967377. doi:10.1039/c0cp01575j. Arhivirano iz originala 27. 5. 2016. g. Pristupljeno 28. 5. 2016.
- ^ Meija, J.; et al. (2016). „Atomic weights of the elements 2013 (IUPAC Technical Report)”. Pure and Applied Chemistry. 88 (3): 265—291. doi:10.1515/pac-2015-0305.
- ^ a b IUPAC 2016, Tabela 1.
- ^ IUPAC 2016, Tabela 2, 3 kombinovano.