Spomen-park Vraca
Ovaj članak je deo članka o Spomenicima posvećenim Narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945.
|
Spomen-park Vraca je kompleks posvećen palim borcima NOB-a i žrtvama fašizma stradalima u Sarajevu od 1941. do 1945. godine.[1] Nalazi se na mjestu masovnog stratišta na kome su ustaše za vrijeme Drugog svjetskog rata streljale 11.000 Sarajlija, među kojima najviše Jevreja i Srba.[2][3] Među sahranjenim ustaškim žrtvama je veliki broj beba i djece mlađe od pet godina.[4] Nalazi se u opštini Novo Sarajevo, na samoj granici sa opštinom Istočno Novo Sarajevo u Istočnom Sarajevu. Park je smješten na Vracama u podnožju Trebevića.
Prostire se na 78.000 km², a unutar njega je ispisano preko 11.000 imena mukaraca, žena i dece, stradalih u Drugom svetskom ratu. Na ulazu u parka nalazi se ploča sa citatom Josipa Broza Tita. U sklopu parka se nalazi i Grobnica narodnih heroja. Autor ostvarenja je Vladimir Dobrović.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Spomen park se nalazi na mjestu nekadašnje austrougarske tvrđave. Ustaške vlasti su 23. jula 1941. izdale naredbu „o hitnom hapšenju svih Židova i Srba koji su već bili poznati kao komunisti, bilo pak da su i malo sumnjivi“, a prvo masovno streljanje sarajevskih Jevreja i Srba je izvršeno 1. avgusta 1941. na Vracama u Sarajevu.[5]
Izgradnja
[uredi | uredi izvor]Izgradnja spomen-parka započela je aprila 1980. na mestu stare austrougarske trvrđave iz 19. veka[6], a završena je novembra 1981. godine[1]. Kompleks je svečano otvoren 25. novembra, na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, odnosno na dan Prvog zasedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine.
Spomen-park je bio teško oštećen tokom građanskog rata 1992—1995.[7] i još uvek nije u celosti obnovljen.
Godine 2005, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je park nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[8]
Sadržaj parka
[uredi | uredi izvor]Spomen-park se sastoji od ukupno dvanaest celina:
- Prostor s ulazom
- Mesto smaknuća
- Spomenik ženama-borcima
- Belveder
- Večna vatra sa vodoskokom
- Manifestacioni prostor
- Spomenik poginulim sarajevskim ilegalcima
- Grobnica narodnih heroja
- Spomenik sarajevskim ilegalcima (s Titovim citatom pohvale borbi ilegalaca svih gradova tokom fašističke okupacije)
- Spomenik žrtvama fašizma (s Titovim citatom)
- Izložba u tvrđavi (ratna zbivanja u Sarajevu 1941—1945)
- Spomenik borcima Jugoslovenske armije-oslobodiocima Sarajeva
-
Deo zida sa spiskom žrtava fašizma u Sarajevu
-
Titov citat
-
Spomenik ženama-borcima
-
Reljef Slobodana Principa
-
Prostor s ulazom
-
Grobnica narodnih heroja
-
Večna vatra
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Donia 2006, str. 240–241
- ^ Žak Finci (oktobar 2010). „Volim ovaj grad, str. 19”. Jevrejski glas. Pristupljeno 26. 2. 2012.
- ^ Jevreji Jugoslavije, 1941-1945, žrtve genocida i učesnici NOR, Jaša Romano, Savez jevrejskih opština Jugoslavije, Beograd (1980)
- ^ „Kec iz rukava: Nenad Kecmanović, Savetnik Arie”. Jadovno 1941: Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Gospić 1941. 8. 11. 2011. Pristupljeno 26. 2. 2012.
- ^ Jevreji Jugoslavije, 1941-1945, žrtve genocida i učesnici NOR, Jaša Romano, Savez jevrejskih opština Jugoslavije, Beograd (1980), str. 128
- ^ Titomanija.com: Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. mart 2012) Antifašistički spomenici u BiH
- ^ Hoare, Marko Attila. „Bosnian Serbs and Anti-Bosnian Serbs”. Bosnian Institute. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 26. 02. 2012.
- ^ „Vraca Memorial Park, the architectural ensemble”. Commission to Preserve National Monuments.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Donia, Robert J. (2006). Sarajevo: A Biography. University of Michigan Press. str. 240-241. ISBN 978-0-472-11557-0.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Sa-c.info: Djelimična rekonstrukcija i sanacija Spomen – parka Vraca, 3. novembar 2010.
- Spomen-park Vraca: Radovi počinju na proljeće, 18. novembar 2012.
- Vraca: spomenik koji umire, 11. novembar 2013.
- Spomen-park Vraca zapušteni čuvar stradalih od zaborava, 24. novembar 2013.