Hronologija NATO bombardovanja SRJ

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Hronologija važnijih događaja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999.:

24. mart 1999.[uredi | uredi izvor]

NATO bombardovanje SRJ zvanično je počelo 24. marta 1999. godine u 19 časova i 55 minuta.[1] Bombardovano je područje Kosova i Metohije. Tokom narednih dana bombardovani su i veći gradovi Srbije i Crne Gore: Beograd, Niš, Novi Sad, Leskovac, Podgorica, Sombor, Subotica itd[2]. Herceg Novi, Luštica, Obosnik, predajnici sa TV i radio antenama i vojni objekat.

Prve rakete pale su na kasarnu u Prokuplju u 19.53 kada je stradao prvi vojnik VJ Boban Nedeljković.[3] U 19.55 pogođeni su vojni ciljevi u Prištini. Zatim su u 20.05 3 krstareće rakete pogodile podzemni bunker u Kuršumliji kada je poginulo 11 vojnika VJ. Zatim su bombe oko 20.10 pale na kasarnu u Vrbici.

Vojni ciljevi u Batajnici pogođeni su u 20.38.[4]

U ovom periodu bombardovan je i predajnik za emitovanje prvog, drugog, trećeg kanala radio-televizije Srbije, zatim prvog, drugog, 101, 202 kanala radio Beograda na Velikom Jastrepcu. Tu su pale dve bombe: jedna je pogodila zgradu u kojoj se nalaze razni uređaji i osoblje za održavanje veza prema Jastrepcu, dok je druga pogodila predajnik, visok 128 metara, koji se prelomio na nekoliko delova i pao preko zgrade. Zapaljen je i mali deo antene koja je prenosila signal za Mobtel mrežu.

Ovog dana je gađana kasarna u Danilovgradu kada je poginuo vojnik Saša Stojić iz Beograda,[5] a teže su povrijeđena dva vojnika, od kojih jedan na aerodromu Golubovci, Podgorica.

25. mart 1999.[uredi | uredi izvor]

U noći između četvrtka 25. i petka 26. marta u rejonu aerodroma Lađevci ispaljeno je 20 projektila, od toga deset projektila pogodilo je rejon aerodroma a dva su pala u atar sela Cvetke.

Od podneva pa do večernjih sati preko 20 puta je bombardovana kasarna u Peći, koja će, do kraja agresije, biti glavna meta u ovom gradu NATO avijacije.

Bombardovanje okoline Leskovca, stradalo oko 500 objekata.[6]

Pogođena je i kuća Radoslava Arnautovića iz Katrge, na sreću bez žrtava a jedan neeksplodirani projektil pao je u rejon sela Otroci.

26. mart 1999.[uredi | uredi izvor]

Beograd

Tokom agresije protiv SRJ, 26. marta 1999. godine, NATO avijacija je ciljala oko 40 ustanova i naselja. Vojni garnizoni su bili glavna meta, posebno vojne ustanove gde su vojnici bili smešteni.

Ni ostale vojne jedinice nisu pošteđene, ciljani su aerodromi, PVO i ostali odbrambeni sistemi, telekomunikacije i komandni centri.

27. mart 1999.[uredi | uredi izvor]

F-117 A

Jedinice Jugoslovenske protiv-vazdušne odbrane oborili su stelt bombarder F-117, koji se srušio blizu sela Buđanovci kod Rume.

Tog dana je NATO takođe koristio zabranjene kasetne bombe.

28. mart 1999.[uredi | uredi izvor]

Oko 00:20 u tri navrata bombardovana naselja Meljak i Stepojevac. Na meti su uglavnom bile privatne kuće.28 osoba je poginulo,a 40 ranjeno.

NATO je navodno greškom,pri proceni sa velike visine zbog guste magle,bombardovao magistralni put za Obrenovac, Umku i Sremčicu. Stradalo je 9 a povređeno 4 čoveka.

29. mart 1999.[uredi | uredi izvor]

General-potpukovnik Spasoje Smiljanić, komandir Jugoslovenskih Vazdušnih Snaga i PVO, izjavio je da je u prvoj nedelji NATO agresije protiv Jugoslavije, Vojska Jugoslavije srušila sedam neprijateljskih letelica, uključujući jedan F-117A, tri helikoptera, tri aviona bez pilota, i 30 krstarećih raketa.[7]

Gađan pogon fabrike lekova "Zdravlje" u Leskovcu[6]

U 02.10 bombardovana je zgrada MUP-a, pri čemu je nastradao major policije, Radojica Kovač.

30. mart 1999.[uredi | uredi izvor]

Reporter francuske novinske agencije AFP je posetio prištinski sportski stadion i video da je ustanova prazna i da je trava u stadionu netaknuta, što je poreklo tvrdnju NATO-a da je stadion pretvoren u koncentracioni logor i da se tamo drži 100.000 zarobljenih Albanaca.

31. mart 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovan Jastrebac kada je pogođen desetokilovoltni dalekovod blizu predajnika.

Tri američka vojnika zarobljena na granici Makedonije i SRJ pod nerazjašnjenim okolnostima.[8]

1. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Srušeni Varadinski most

Oko 5 sati ujutro u Novom Sadu bombardovan je Petrovaradinski most koji povezuje Novi Sad i Petrovaradin. Most je totalno srušen, i samo njegov vrh je ostao da viri iz Dunava.

U 9.00 bombardovana Peć.

2. april 1999.[uredi | uredi izvor]

U 01:30 sa 3 projektila gađano je selo Nogavac, opština Orahovac. Poginulo je 11 lica a 5 je zadobilo teške telesne povrede.[9]

Tokom napada na Kuršumliju, zbog NATO avijacije je poginulo 13 civila i oštećeno oko 500 civilnih i religijskih objekata kao što su manastir Presvete Bogorodice i Svetog Nikole iz 12. veka.

3. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Most slobode u Novom Sadu nakon bombardovanja

U Beogradu je oko 1 sat bombardovana zgrada MUP-a.

U Novom Sadu je oko 19:55 bombardovan most Slobode koji povezuje Novi Sad i Sremsku Kamenicu. Stradalo je više lica koja su se u momentu raketiranja našla na mostu, a veći broj civilnih objekata je oštećeno.[10]

Oko 20:00 pala je raketa na most u Bačkoj Palanci. Most nije porušen, ali je njegova desna strana oštećena.[10]

4. april 1999.[uredi | uredi izvor]

U Beogradu je bombardovana centralna toplana na Novom Beogradu, zgrada u blizini vojno-medicinske akademije i civilni objekti u Sremčici.[10]

U Čačku je po treći put bombardovana zgrada „Slobode“. Raketirano i više privrednih i civilnih objekata u široj okolini.[10]

U Novom Sadu je bombardovana zgrada televizije Novi Sad.

U Gnjilanu je bombardovan vozni park sa 30 autobusa. Takođe je uništena i jedna benzinska pumpa.

U Kuršumliji je sa dve rakete bombardovan drvni kombinat.

U Bogutovcu kod Kraljeva je u 2:10 bombardovano skladište goriva „Beopetrola“. Ranjena tri radnika.[10]

U Smederevu je oko 4:25 bombardovana benzinska pumpa. Pogođene instalacije „Jugopetrola“.[10]

U Pančevu je oko 4:30 sa dve rakete bombardovana rafinerija nafte, pogođena RJ Energana. Poginula 2 radnika a 4 zadobilo teške telesne povrede.[11]

5. april 1999.[uredi | uredi izvor]

U selu Gračanica bombardovane kuće. Po četvrti put bombardovan je manastir Gračanica. Bomba je pala blizu groblja, ali spomenici nisu porušeni. Uništena je jedino kapela u crkvi. U Prištini je bombardovan aerodrom. Uništena je trafo-stanica u blizini, zatim pista i zgrada gde se nalazi čekaonica i šalteri za kupovinu karata.

U Vranju bombardovane kuće u neposrednoj blizini autobuske stanice. Poginulo 2 a teško ranjeno 15 lica.[11]

Po drugi put bombardovan je Leposavić. Ovaj put pogođen je tunel Šarpelj kod sela Jerina.

U Nišu je bombardovana kasarna Stevan Sinđelić, zatim magacin Duvanske industrije, ambulanta fabrike i obdanište. Ovaj put pogođena je i vojna komanda i dečja klinika za rehabilitaciju. Oko 5:20 Niš je ponovo bombardovan. Pogođena je zgrada u širem delu centra. Oko 21:30 bombardovan je severozapadni deo grada.

U 2:35 bombardovani su Lučani, a pogođena je hemijska industrija „Milan Blagojević“.

U Beogradu je oko 4:15 jedna bomba pala blizu gradske bolnice na Zvezdari. Druga bomba pala je blizu škole koju su ljudi iz okolnih kuća koristili kao sklonište. Za vreme bombardovanja u školi je bilo 30 ljudi.

U Somboru je oko 3:00 sa 3 projektila bombardovana Naftna Industrija Srbije. U Zemunu je oko 4:15 bombardovana glavna ulica u kojoj se nalazi sportski centar „Pinki“, Robna kuća itd. Veća oštećenja zadobio je Poljoprivredni fakultet, a pogođen je Dom vazduhoplovstva.

U Aleksincu je u 20:22 bombardovan civilni deo grada. Poginulo je 11 lica, a 50 zadobilo telesne povrede. Uništeno je 700 stambenih objekata a znatno oštećena, pored ostalih i zgrada Doma zdravlja i Hitne pomoći.[12]

U Bogojevu je oko 22:00 bombardovan most. Samo je delom porušen.

Sombor je oko 22:20 ponovo bombardovan. Ovaj put na meti su bili skladište goriva i železnički i drumski most.

U Novom Sadu je oko 22:15 sa dva projektila bombardovana rafinerija (komandna sala).

6. april 1999.[uredi | uredi izvor]

U oko 03:00 bombardovan i poslednji most preko Dunava u Novom Sadu. Nije srušen, tako da preko njega mogu da prelaze samo pešaci i vozila hitne službe.

Oko 11:00 sa 5 projektila bombardovano je Vranje. Oštećena je pekara i gradska bolnica, a jedan projektil pao je južno od grada.

Oko 12:30 ponovo je bombardovan aerodrom Slatina. Bombardovano je i selo Vitanovac.

U Jahliji je pogođena pruga Kragujevac-Kraljevo, a oštećena je električna instalacija. Bombardovan je most na reci Toplici koji povezuje Niš i Prištinu.

U Lozni bombardovane kuće, zatim železnički most i motel. Nema ljudskih žrtava. U Pančevu bomba pala u njivu.

U Prizrenu bombardovano stambeno naselje tako da je većina kuća porušeno. Bombardovan je i deo vodova koji snabdeva grad pijaćom vodom.

U Surdulici je projektilima pogođena osnovna škola.

U Čačku su bombardovane kuće i dečji vrtić.

U Lučanima je oko 20:35 bombardovana hemijska industrija „Milan Blagojević“.

U Crnoj Gori je oko 23:15 bombardovan aerodrom Golubovci.

Poslednji most na Dunavu u Novom Sadu

7. april 1999.[uredi | uredi izvor]

U Čačku je ponovo bombardovan industrijski objekat „Sloboda“.

U Prištini je oko 00:40 bombardovan centar. Sa tri projektila gađana je zgrada Glavne pošte i okolni objekti. Život je izgubilo 10 lica, a 12 je zadobilo telesne povrede.[13]

Bombardovano je i selo Devet Jugovića, a oko 3:15 sa 10 projektila bombardovano je selo Gračanica.

U Novom Sadu je oko 2:45 bombardovan „Naftagas“, a skladište rafinerije nafte je uništeno. U Somboru je oko 3:00 bombardovan „Naftagas“, i sela Čonoplja i Kljajićevo u okolini.

U Nišu je oko 4:45 bombardovana fabrika „Jastrebac“. Raketa koja je pogodila fabriku pala je prvo na njen krov, zatim je probila dve betonske ploče i zaustavila se u dvorištu kuće udaljene 500 metara od fabrike. U dvorištu je napravila krater dubine 5 metara i prečnika 10 metara. U napadu na Niš pogođena je i fabrika „Fidelinka“ i glavna autobuska stanica u blizini niške tvrđave.

8. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Pogođen zavod „Crvena zastava“ u Kragujevcu, povređena su 124 zaposlena, a na hiljade radnika ostalo je bez posla.

Od 00:42 do 00:50 bombardovana je Ćuprija pri čemu je jedna osoba preminula a 3 lica je zadobilo teške telesne povrede.[9]

U 04:10 prilikom raketiranja vrha Tornik na Zlatiboru pogođen sportsko-rekreativni centar. Poginula 3 lica.[11]

Bombardovana Ibarska magistrala u mestu Štavica. Na udaru je bila magistrala i tunel Štavica. Od detonacije,deo tunela se obrušio,zatrpavši autobus koji se kretao ka Beogradu. Na sreću,nema mrtvih.

9. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Rano ujutru, oko 2:00, pogođeno je skladište nafte u Smederevu.

10. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Posmatrački toranj Vojske Jugoslavije „Košare“ je napadnut sa albanske teritorije u prvom od mnogih pokušaja OVK da izvede kopnenu invaziju Kosova i Metohije uz pomoć Albanske Armije i NATO vazdušnih snaga.

11. april 1999.[uredi | uredi izvor]

U ranim jutarnjim časovima bombardovano selo Merdare sa 20 projektila i većim brojem kasetnih bombi. Poginulo 5 lica, a teže telesne povrede zadobila trudnica u šestom mesecu trudnoće.[11]

NATO avijacija je nanela ogromnu štetu Prištini i Đakovici u jednom od najvećih vazdušnih napada na te gradove.

Aerodrom Slatina kod Prištine je ponovo bombardovan.

Okolina manastira Gračanice je takođe bombardovana.

Aleksinac

12. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Oko 11:00 ujutro bombardovan je putnički voz na pruzi Beograd-Solun u Grdeličkoj klisuri 15 kilometara od Leskovca. Treći i četvrti vagon su potpuno uništeni, dok su lokomotiva i prvi vagon ostali čitavi. Tačan broj poginulih i ranjenih do danas nije sa sigurnošću utvrđen. Pronađeno je devet leševa i još četiri dela ljudskog tela, a mnogi se vode kao nestali.[14]

U Kruševcu je oko 2:00 bombardovan industrijski objekat „14. oktobar“ i gradska toplana. U Pančevu je oko 2:30 bombardovana rafinerija nafte.

U Kragujevcu je oko 2:44 bombardovana fabrika automobila „Zastava“.

U Prištini je bombardovana šira okolina aerodroma Slatina, a osam detonacija čulo se južno od grada.

U Pančevu je oko 22:35 ponovo bombardovana rafinerija nafte. Nema povređenih.

U Novom Sadu je oko 23:00 bombardovana rafinerija, a oštećena je i vodovodna instalacija.

U Somboru je oko 23:00 po peti put bombardovano skladište „Naftagasa“.

13. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Ostaci hotela Bačište u nacionalnom parku Kopaonik

U Beogradu je na Banjici bombardovana Vojno Medicinska Akademija. U Čačku je oko 00:00 bombardovana fabrika „Sloboda“.

Oko 00:30 bombardovan je nacionalni park Kopaonik, a pogođen je hotel „Bačište“. Na sreću, u hotelu nije bilo gostiju.

U Prištini je oko 1:45 sa 6 projektila bombardovano skladište „Jugopetrola“. Bombardovan je i gusto naseljeni deo grada. Od 00:00 do 2:00 sa 15 projektila bombardovana je autobuska stanica i fabrika plastičnih masa. U noćašnjem napadu bilo je i pravoslavno groblje gde je polomljeno oko 50 spomenika kao i spomenik kosovskim junacima. Pogođen je i TV repetitor kod Prištine. Na Prištinu je bačeno 10 raketnih i projektila i 30 bombi.

U Kruševcu je oko 3:00 bombardovan stari most na Rasini. U Ivanjici je oko 3:00 bombardovana zemaljska satelitska stanica.

U Biljanovcu je oko 3:00 bombardovan most između Kraljeva i Raške.

14. april 1999.[uredi | uredi izvor]

U Prištini su oko 00:00 bombardovane dve kuće u blizini fabrike Koka-kole. Oko 2:30 sa 6 projektila bombardovan aerodrom Slatina, dok je jutros oko 9:30 bombardovan spomenik kosovskim junacima.

Oko 00:00 bombardovan je železnički most na Limu u blizini Nove Varoši.

Oko 1:00 sa 3 bombe bombardovana je Baira. Na sreću ljudskih žrtava nema.

Kod Raške je oko 3:00 sa dve rakete bombardovan most.

U Valjevu je oko 5:30 bombardovana fabrika „Krušik“ i najveće gradsko naselje. Od siline detonacije oštećena je bolnica i poljoprivredna škola.

Oko 5:45 bombardovano je selo Izvor kod Pirota. Oko 11:00 bombardovan je i Prizren.

Oko 21:30 sa 5 projektila bombardovana je Kuršumlija, a pogođen je most na reci Kosanici.

Od 13:30 do 15:30 sati u trinavrata granatirana je kolona izbeglica kod sela Madanoj i Meja. U ovom napadu 61 lice je poginulo, a 36 ranjeno.[15]

Kasetnim bombama gađano selo Pavlovac kod Vranja. Stradala jedna osoba a jedna teško povređena.[16]

15. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Novi Sad nakon bombardovanja. NATO je često bombardovao rafineriju nafte što je dovelo do ekološke katastrofe

Oko 2:00 bombardovana je Rakovica u Beogradu, a uništene su stambene zgrade i poslovni objekti. Od siline detonacije oštećene su skoro sve škole u Rakovici.

Oko 00:15 bombardovan je Čačak, a pogođen je i predajnik radio-televizije Srbije.

Oko 00:15 bombardovan je most na Zapadnoj Moravi u selu Jasika kod Kruševca.

Oko 4:40 bombardovan je Niš, a pogođen je severozapadni deo.

Oko 12:25 bombardovan je Kruševac. Od siline detonacija većina škola je oštećeno.

Oko 22:31 bombardovana je Straževica u Beogradu.

Oko 22:50 bombardovana je Subotica, a pogođen je najgušće naseljeni deo grada.

Oko 22:50 bombardovana je „Petrohemija“ u Pančevu. Oko 22:58 bombardovan je most između Kovina i Smedereva. Jedan deo mosta pao je u vodu. Oko 23:00 bombardovan je severozapadni deo Novog Sada, a sa 3 projektila pogođena je i rafinerija nafte.

16. april 1999.[uredi | uredi izvor]

U noćašnjem napadu bio je TV repetitor na Ceru i trafo stanica u blizini njega.

Noćas je bombardovana i Priština, a pogođen je aerodrom Slatina i selo Čučuljaga.

U Danilovgradu bombardovane kuće.

Popodne je sa 20 projektila bombardovana Podgorica.

Oko 2:10 bombardovana su sela u okolini Kraljeva kao što su Mrsać Vrdila i Drakčić. U Drakčiću je bombardovan društveni objekat, a od siline detonacije popucala su stakla na okolnim kućama.

Oko 3:00 bombardovano je Bukovo, predgrađe Boljevca. Oko 10:30 bombardovan je severoistočni deo Vranja.

17. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovano je Užice.

Oko 2:10 bombardovano je Valjevo. Pogođena je fabrika „Krušik“. Najviše oštećenja zadobile su hale. Oštećena je i fabrička zdravstvena stanica, zatim okolne kuće, obdanište i poljoprivredna škola.

Oko 18:00 bombardovan je Belaćinac u Prištini.

U 21:30, u selu Batajnica, za vreme dejstva avijacije NATO, od šrapnela eksplodiranog projektila poginula je trogodišnja Milica Rakić (1996). Njena smrt je postala simbol stradanja i patnji dece Jugoslavije. Prilikom istog dejstva lakše je povređen i dečak Dražen Janković (1997).[17]

Krušik

18. april 1999.[uredi | uredi izvor]

U Pančevu je sa nekoliko projektila bombardovana rafinerija nafte, zatim azotara i petrohemija.

U Beogradu je bombardovana Batajnica. Od siline detonacije oštećena je većina zgrada u Batajnici.

U Novom Sadu bombardovana je rafinerija nafte. U Užicu bombardovane kuće.

U Kuršumliji bombardovan most i manastir svete Bogorodice.

Oko 15:00 bombardovan severozapadni deo Prištine i selo Čičevica.

19. april 1999.[uredi | uredi izvor]

U noćašnjem napadu bio je Obrenovac gde je naneta velika materijalna šteta. Oko 1:30 u Bariču je bombardovana fabrika „Prva iskra“.

Oko 1:30 bombardovan centar Novog Sada, a pogođena je zgrada izvršnog veća Vojvodine.

Oko 1:30 u Bačkoj Palanci bombardovan most „25. maj“. Oštećena je leva strana mosta. Bombardovana je i šira okolina Srema. Oko 1:30 sa 11 projektila bombardovan severozapadni deo Paraćina.

Oko 1:40 bombardovana je Subotica. Jedan projektil pogodio je u blizini jezera Palić.

Oko 1:45 bombardovano je Kraljevo, a više projektila palo je u Bogutovačkoj banji. Oko 3:15 bombardovan je most kod Kuršumlije. Nekoliko projektila pogodilo je i repetitor na Mokroj gori.

Oko 9:55 bombardovana je Kosovska Mitrovica gde su pogođene kuće, zatim Peć, Podujevo, šira okolina Goleša i aerodrom Slatina. Oko 12:00 sa dve projektila bombardovan je Peć.

Od posledica bombardovanja u Nišu poginula jedna osoba.[16]

20. april 1999.[uredi | uredi izvor]

U noćnom napadu meta je bio Lipljan gde je ispaljena jedna raketa, dok su dve oborene.

Gađano niško naselje Šljaka, 12 ljudi povređeno a 10 kuća uništeno a 12 teško oštećeno.[18]

Noćas je bombardovana i Batajnica u Beogradu.

Oko 1:25 bombardovana je Nova Varoš, a pogođen je most.

Od 1:50 do 3:40 bombardovana je, sa 8 projektila, Priština, a pogođen je aerodrom Slatina i Belaćevac.

Oko 1:50 sa 4 projektila bombardovana specijalna bolnica za rehabilitaciju u Novom Pazaru.

Oko 2:25 bombardovano Kraljevo, a pogođen je Kovačin, a jedan projektil pao je u blizini manastira Žiča.

Oko 3:17 bombardovano je, sa 7 projektila, Valjevo, a pogođena je fabrika Krušik.

21. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Oko 00:20 po četvrti put bombardovana je fabrika „Krušik“ u Valjevu, a pogođen je u deo zasađen šumom tako da je izbio veliki požar. Oko 00:40 bombardovana je okolina Čačka, a pogođena je Samaila 15 kilometara jugoistočno od grada.

Oko 2:40 bombardovan je Novi Sad, a pogođen je naftni kompleks, rafinerija nafte i drumsko-železnički most između Novog Sada i Petrovaradina. Nekoliko detonacija čulo se i iz pravca Fruške gore, a pogođen je i predajnik radio-televizije Srbije na Iriškom vencu.

Oko 2:47 bombardovan je most na Dunavu kod Beške između Beograda i Novog Sada. Jedan projektil pao je na 100 metara od manastira Kovilj.

Oko 3:00 bombardovano je izbegličko naselje Đakovica.

Oko 3:15 bombardovan je u Novom Beogradu poslovni centar „Ušće“.

Oko 3:16 je po treći put bombardovana Novopazarska banja, a pogođena je bolnica za lečenje mišićne i neuromišićne bolesti.

Rafinerija u Novom Sadu nakon bombardovanja

22. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Oko 4:00 sa četiri projektila bombardovana je rezidencija predsednika Savezne Republike Jugoslavije - Slobodana Miloševića u Užičkoj 15 u Beogradu. Nema povređenih. Zgrada je uništena do temelja.

Oko 15:00 sa četiri projektila bombardovan Žeželjev most u Novom Sadu. Most nije srušen.

U noćašnjem napadu bila je i okolina Prištine, a pogođena su i okolna sela i aerodrom „Slatina“.

23. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Raketirano područje Novog Sada i Iriga.U Novom Sadu raketa je pala na autobusku stanicu u glavnoj ulici (M-22/E-760) u pravcu prema Beogradu. Druga je pogodila skladište nafte,treća je,greškom Avaksove procene,pala u Dunav. Četvrta je pala na Irig i najviše su kuće stradale.11 ljudi je poginulo,a 37 ranjeno.

Bombardovana je fabrika „Krušik“ u Valjevu.

Oko 2:06 bombardovana zgrada Radio-Televizije Srbije u Aberdarevoj ulici u Beogradu. Poginulo 16 osoba, 3 zadobilo teške a 13 lake telesne povrede.[13]

"Zašto, spomenik poginulim radnicima RTS-a"

24. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Niš je ponovo na meti kada je centar grada pogođen sa 16 projektila, dok je bombardovanjem na području Leskovca oštećeno oko 500 kuća. U Jadru su ispaljena 24 projektila na planinu Gučevo i oštećen planinarski dom, gde su bile smeštene mnogobrojne izbeglice, a uništeni i televizijski releji i veliki antenski stub.

U bombardovanju romskog naselja Barderana u blizini prizrenske kasarne poginula 4 a ranjeno 20 osoba, uglavnom romske nacionalnosti.[16]

25. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovanje rafinerije nafte Novi Sad

Rafinerija nafte u Novom Sadu je bombardovana.

Istog dana bombardovana fabrika šećera,poznatija kao "šećerana" na Čukaričkoj Padini.

26. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Žeželjev most nakon bombardovanja

Žeželjev most u Novom Sadu je srušen. Kuršumlija je opet gađana, pa se broj poginulih civila popeo na 17, stradala je metalna industrija „Metalac“ i drugi pogoni, a oko 2.000 radnika ostalo je bez posla.

27. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Između 12:15 i 12:30 bombardovana je Surdulica, poginulo više od 9 civila uz veliku materijalnu štetu (videti )Bombardovanje Surdulice 1999..[16]

Gađani su mostovi na Labu kod Mileševa, na Ibarskoj magistrali, na Kosanici kod Kuršumlije i most „25. maj“ koji povezuje Bačku Palanku i Ilok.

Put i pruga u Ibarskoj klisuri u delu od Kraljeva do Raške oštećena je na više mesta, do temelja je porušeno 50 kuća, razoreno je oko 500 domova u Ćupriji, hala sportova, zgrada „Elektrodistribucije“, robne kuće, dve srednje i jedna osnovna škola, vrtići i lokali.

28. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovano romsko naselje u Prizrenu, kada su poginula četiri lica, od kojih su tri žrtve bila deca. Oštećena je dečja bolnica i porodilište Kliničko bolničkog centra (KBC) „Dragiša Mišović“.

Raketa pala u predgrađe Sofije.[19]

Druga raketa je,navodno greškom,pala u Kočerinovo.18 osoba poginulo,a 15 povređeno.

29. april 1999.[uredi | uredi izvor]

NATO je uništio Sarajevski most u Grdeličkoj klisuri. Saobraćaj je onesposobljen na Ibru i na Dunavu kod Beške. Srušen Avalski toranj, a gađani su i antenski stub u Borči i releji širom Srbije - toranj na Iriškom Vencu, Ovčar Gobelji i Crnom Vrhu.

Bombardovan Irig,dve kuće oštećene. Na sreću,nema mrtvih.

30. april 1999.[uredi | uredi izvor]

Spomenik stradalima u Murinu

Stara zgrada Republičkog MUP u centru Beograda je bombardovana, a na udaru su se našli i ministarstvo odbrane i Generalštab.

Gađana je varoš Murino, opština Plav u Crnoj Gori, šestoro poginulih civila od čega dve devojčice i jedan dečak, a četiri lica teško povređeno.[16] U ovom napadu je bilo najviše stradalih civila od bombardovanja na teritoriji Crne Gore.[20]

1. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Generalštab Vojske Jugoslavije

U Beogradu je oko 2:30 bombardovana zgrada Generalštaba Vojske Jugoslavije, zgrada savezne policije, a projektili NATO-a pogodili su i Vračar, gusto naseljeni kraj u širem centru grada.

Bombardovan stari most u Trsteniku. Poginula jedna osoba.

Bombardovano selo Jablanica, opština Prizren. Poginula 2 lica a teške telesne povrede zadobilo 16 lica. Bombardovano naselje Kula u Prizrenu gde je poginulo 7 lica a 15 zadobilo teške telesne povrede.[16]

Bombardovan autobus Niš ekspresa na relaciji Niš - Priština, kod sela Lužana, poginulo 60 civila, od toga 15 dece i jedna trudnica. Samo četiri civila preživela u prepunom autobusu.[21][22] Među poginulima su bili brat i sestra, Nikola (17) i Marija (15) Petrović.[23][24]

2. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Jedinice jugoslovenske PVO srušile američki lovac-bombarder F-16 kraj Beograda (Obaranje F-16 kod Nakučana). Pilot Dejvid Goldfejn spašen od strane spasilačkih ekipa američke vojske.[25]

U bombardovanju Sremske Mitrovice stradala jedna žena.[26]

3. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovan autobus „Đakovica prevoza“ kod Savine Vode, na putu Peć - Kula - Rožaje, kada je 20 građana poginulo, dok su 43 lica povređena. Ponovo je na udaru bila je Televizija Novi Sad.

4. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Pogibija pilota Milenka Pavlovića, koji je oboren 4. maja u avionu tipa Mig 29 iznad Valjeva.

5. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

NATO je,navodno greškom,radeći po pogrešnim informacijama,pogodio mesta Čajniče,Plašće i Donja Brvenica.37 osoba je poginulo,a jedna preživela.

6. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Železnički most kod Vatina na pruzi Beograd - Bukurešt srušen je 6. maja. Pogođena su skladišta „Jugopetrola“ i „Energogasa“. Napadnut je niški aerodrom, gađane instalacije „Jugopetrola“ kod Negotina.

7. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

14 civila ubijeno u bombardovanju kasetnim bombama u Nišu.

U 23:50 bombardovana kineska ambasada u Beogradu. Tri lica su poginula, a 5 zadobilo teške telesne povrede.[26]

Na udaru su bile zgrade Generalštaba, Ministarstva odbrane, Vlade Srbije, saveznog MUP i hotela „Jugoslavija“.

8. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Na meti su bili radio i televizijski repetitori na Kosmaju i Rudniku.

U Nišu pogođen i teško oštećen Kameni most.

Bombardovana Ćuprija, pogođen most autoputa preko Velike Morave

NATO je,navodno greškom,raketirao područje kod granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore u mestu Grab. Na sreću,nema mrtvih,ali je oko 30 kuća do temelja uništeno.

9. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovan je humanitarni konvoj iz Rumunije.

Razorena je pošta u Užicu, oštećen Dom zdravlja, a ponovo je na meti bio valjevski „Krušik“.

10. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Dve ulice potpuno su izbrisane sa mape Medoševca kod Niša, posle bombardovanja tog sela 10. maja. Do temelja je porušeno 20 kuća, a više od 100 je onesposobljeno za stanovanje.

Prilikom bombardovanja industrijske zone Čačka brojne kuće porušene su do temelja. Poginula dva lica.[26]

Na meti su bili „Prva iskra“ u Bariču i televizijski i radio predajnik na Crvenom selu kod Subotice.

11. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

NATO bombardovao Niš, kada su povređeni potpredsednik Socijalističke partije Srbije Dušan Matković, potpredsednik Veća republika Savezne skupštine Gorica Gajević i smrtno stradao pripadnik MUPa Republike Srbije Goran Aleksić, vršeći svoju dužnost. Oštećen je železnički most kod Žitorađe, bombardovani mostovi u Grdeličkoj klisuri. Srušen je most na Limu u Murinu. Bombardovan je Vladičin Han i most na Južnoj Moravi, a život su izgubila dva lica.

12. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovan Niš, 14 civila povređeno.

Kasetne bombe pale u reku Lim,a jedna oštetila desnu traku magistralnog puta u pravcu ka Užicu.U tom trenutku su prolazila tri teretna kamiona,koja su zapaljena.4 osobe poginule,a 2 povređene.

13. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

U 23:50 na magistralnom putu Prizren - Suva Reka, na raskrsnici kod sela Koriša, opština Prizren, NATO avijacija je bombardovala kolonu od 500 - 600 albanskih izbeglica. Poginulo je 48 lica a teške telesne povrede zadobilo je 60 lica.[16] Oko 22:20 bombardovan je most u Vrbasu. Ponovo bombardovana zgrada Televizije Novi Sad.

14. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Kolone civila bombardovane u Koriši kod Prizrena, kada je od kasetnih bombi život izgubilo više od 100 albanskih civila, uglavnom žena, dece i staraca. NATO je koristio termovizuelne bombe koje posle udara razvijaju visoku temperaturu i do 2.000 °C.

15. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovan rudarsko-topioničarski basen Bor.

Rudarsko-topioničarski basen nakon bombardovanja

16. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovana trafostanica Rudarsko topioničarskog basena „Bor“. Pogođena su postrojenja „Jugopetrola“, trafostanica u krugu smederevskog „Sartida 1913“, rezervoar benzinske pumpe na zrenjaninskom putu. U Gori na Kosmetu raketirani su televizijski repetitor, fabrika lekovitog bilja, farma ovaca i magacin hrane.

17. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

U napadu na Bor poginulo jedno lice. Srušen nadvožnjak na auto-putu Beograd - Niš. Na Preševo ispaljeno 12, a na Leskovac tri projektila. Novi napadi na Batajnicu, Frušku goru, Smederevo, Veliku Planu, Prahovo, Aerodrom Ponikve i Gnjilane. Bombardovane su kragujevačke „Šumarice“ i uništene kupole koje su simbol stradanja 7.300 nedužnih žrtava Drugog svetskog rata.

NATO je sa dva projektila gađao skladište „Jugopetrola“ na Čukarici, a na meti je bio i Surčin. U napadu na valjevski „Krušik“ jedno lice poginulo, a 13 povređeno. U bombardovanju borskog „Jugopetrola“ jedno lice poginulo.

Neprijateljske rakete oštetile su Duvansku industriju, štampariju „Nova Jugoslavija“ i autobusku stanicu u Vranju. Raketiran most na Južnoj Moravi u Vladičinom Hanu, gde su oštećene kuće, škole, vrtić, a pogođen je i most kod Velikog Orašja.

18. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

NATO je,navodno greškom,bombardovao sklonište Albanskih izbeglica.149 osoba je poginulo,a od toga 36 su bila deca.

19. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Prilikom bombardovanja Gnjilana poginula su četiri civila, a 16 je lakše povređeno.

Oko 1:00 posle ponoći,raketirano je Sevojno. Jedna osoba je izgubila život,a 7 je povređeno. Od detonacije su razbijena stakla na okolnim kućama.

Ponovo je na meti bila štamparija"nova Jugoslavija". Nema povređenih.

20. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Tokom bombardovanja kliničko-bolničkog centar „Dr Dragiša Mišović“ u Beogradu ubijena tri pacijenta i jedan radnik, a ranjeno više pacijenata. Razorena je Neurološka klinika, a od eksplozije demolirane i zgrade Centra za dečje plućne bolesti i tuberkulozu i Ginekološko-akušerska klinika. Poginulo je i sedam gardista Vojske Jugoslavije koji su se nalazili ispred klinike.

21. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovan kazneno-popravni dom u Istoku, usmrtivši desetine zatvorenika i radnika te ustanove. Termoelektrane „Drmno“ kod Kostolca i „Kolubara“ u Velikim Crljenima, kao i rejon oko hidroelektrane Bajine Bašte takođe su bile na meti. Neprijatelj je koristio specijalna visokoprovodna vlakna za izazivanje kratkih spojeva.

Bombardovani su ciljevi u okolini Beograda, Lipovica, Rakovica, Resnik, Batajnica i šire područje Avale, a sa dva projektila pogođeno je skladište „Jugopetrola“ u Radničkoj ulici.

Bombardovani su Sombor, Sremska Mitrovica, a ispaljeno je najmanje 30 projektila na civilne objekte širom Kosmeta, kao i na civilni aerodrom Ponikve.

22. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Po treći put bombardovana štamparija "nova Jugoslavija". Jedna osoba poginula.

Širom Kosmeta ispaljeno je oko 100 projektila.

Oštećene su mnoge kuće u Somboru, uništen most na Starom Begeju kod Starog Dvora, na Šabac je bačeno 10 bombi i pritom je pogođen deo kasarne u širem centru grada i u tom napadu je nastradala jedna osoba, granatirani Makiš i Borča.

23. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovana termoelektrana Obrenovac.

U Đakovici život je izgubilo jedno, a ranjeno 29 ljudi.

24. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovana elektroenergetska postrojenja kod Kostolca, Novog Sada i Niša, čime je prouzrokovana nestašica električne energije.

25. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

nema podataka

Dejstvo NATO bombi kod Sremske Mitrovice

26. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Počela je operacija Strela, u kojoj je Srbiju napala regularna vojska države Albanije, NATO i Specijalne jedinice Norveške.

Tri lica su poginula, a dva ranjena u bombardovanju Kosovske Vitine. Gađan je i civilni aerodrom „Slatina“. Ponovljen je napad na zgradu televizije Novi Sad. U 22,40 sa 9 avio-bombi pogođena karaula „Jamena“ iz sastava 14. graničnog bataljona Beogradskog Korpusa iz Šida. Tom prilikom je poginuo vojnik Bogdanović Mirko a 2 vojnika su teže povređena. Načinjena je velika materijalna šteta.

U selu Ralja, opština Sopot-Beograd, sa jednim projektilom pogođena porodična kuća pri čemu su poginula dva deteta (od 5 i 8 godina), njihov otac i tetka (ukupno 4).

27. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Najmanje dva civila su poginula, a 10 lica povređeno u napadu na Aleksinac. Ispaljeno je sedam projektila na privatne kuće i industrijsku zonu grada. Pogođene su trafostanice u Leštanima i u Bežanijskoj Kosi.

Prilikom bombardovanja Ćenovačkog mosta na Jablanici kod Lebana tri osobe su poginule.

28. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

nema podataka

29. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Sa više od 10 projektila gađan je centar Ćuprije. Na Kosovsku Vitinu bačene su 22 bombe. Oštećene su železnička i autobuska stanica, dve robne kuće i pogon „Froteksa“ u Užicu, televizijski predajnik i Ponikve, Vršac, Kuršumlija i centar Novog Sada.

Pogođen deo Ibarske Magistrale kod Lipovičke šume. Zbog velikog broja drveća u okolini,požar se rasplamsao.NATO je ponovio napad nepunih 30 minuta kasnije,kad su dva vatrogasca povređena.

30. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

U popodnevnim satima bombardovan je centar Sremske Kamenice. Bomba je pogodila jednu kuću u Ulici vojvodine Putnika, a detonacija je oštetila više stambenih objekata u blizini.

Srušen most na Velikoj Moravi kod Varvarina. Živote je izgubilo 9 civila, a teže povređeno 12 lica dok se dvoje vode kao nestali (videti Masakr u Varvarinu).[15]

Pogođena je specijalna bolnica za tuberkulozne bolesnike, starački dom, dva paviljona u centru za izbeglice u Surdulici, a živote je izgubilo najmanje 17 dece i nemoćnih staraca.

Kod Prizrena je bombardovan novinarski konvoj, a tom prilikom ranjeno je nekoliko lica.

31. maj 1999.[uredi | uredi izvor]

Raketirane privatne kuće u Ripnju i Volginoj ulici na Zvezdari. Poginula je jedna osoba, dok je devet lica povređeno. Na meti je bio i predajnik Radio Beograda u Zvečkoj kod Obrenovca, po ko zna koji put su na udaru bila elektroenergetska postrojenja, a projektili su padali i po rejonu sela Velika Moštanica.

Uništeno je i teško oštećeno više od 100 grobova i nadgrobnih spomenika na pravoslavnom groblju u Prištini.

Istog dana bombardovan je i Novi Pazar i tada je poginulo 11 ljudi među kojima i dvogodišnji Marko Simić.

1. jun 1999.[uredi | uredi izvor]

U noći između 31. maja i 1. juna pogođena je Kikinda pri čemu je oštećena kasarna, međunarodna pruga Kikinda - Temišvar i izvestan broj kuća.

Kasetne bombe su bačene na Ćelije,Štavicu i Donje Banjane.27 osoba stradalo a 43 povređene.

2. jun 1999.[uredi | uredi izvor]

NATO avioni su raketirali glavnu gasnu stanicu u Srbobranu, posle čega su bez osnovnog energenta ostali svi vitalni gradski sistemi. Pogođen je predajnik RTS između Srbobrana i Siriga, srušen je repetitor Televizije Kraljevo na planini Kotlenik, a u selu Lipe kod Smedereva NATO je pogodio privatnu kuću i ranio dvoje dece.

Pogođeni su objekti puta Beograd - Niš, most na Jasenici i nadvožnjak pruge Velika Plana - Mala Krsna. Na udaru NATO bili su i Kuršumlija i Merošina kod Niša.

3. jun 1999.[uredi | uredi izvor]

Mesna zajednica „Ravna Reka“ u opštini Despotovac raketirana je sa četiri projektila. Srušen je most na Belom Drimu koji povezuje đakovičku opštinu sa orahovačkom i prizrenskom.

4. jun 1999.[uredi | uredi izvor]

NATO je,navodno greškom,ispalio projektile na deo Ibarske magistrale kod mesta Liplje,umesto bombardovanja Ljiga. Na sreću,ova greška je sačuvala veliki broj života,ali su put i okolina uništeni.

5. jun 1999.[uredi | uredi izvor]

nema podataka

Četiri projektila ispaljena P.O.Agrovršac-leva strana puta i u Barutanu u 8časova i 33minuta-zapisala tada 05.06.1999.god.

6. jun 1999.[uredi | uredi izvor]

nema podataka

7. jun 1999.[uredi | uredi izvor]

Bombardovana je farma ovaca i koza u selu Podgorac, vlasništvo Eko-hrane iz Boljevca. U tom dejstvu poginula su 3 radnika i porušeno je 7 objekata.[27]

8. jun 1999.[uredi | uredi izvor]

nema podataka

9. jun 1999.[uredi | uredi izvor]

Oko 19:35 pogođena kasarna u Uroševcu.[28]

10. jun 1999.[uredi | uredi izvor]

Raketirano selo Kololeč oko 13:15 u opštini Kosovska Kamenica.[28]

Zvaničnu obustavu bombardovanja saopštio je generalni Sekretar NATO Havijer Solana tek posle početka povlačenja jugoslovenskih snaga sa Kosova i Metohije.[28]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ NATO arhiva, konferencija za štampu 25. mart 1999, Pristupljeno 29. 4. 2013.
  2. ^ Agresija na Jugoslaviju, Glas Javnosti, 25. mart 1999.
  3. ^ Sećanje na masakr, pristupljeno mart 2013
  4. ^ Bombardovanje koje nije proglašeno ratom
  5. ^ „Danilovgrad: Vojnici nisu dozvolili parohu i predstavnicima Crkvene opštine da odaju poštu Stajiću”. vijesti.me (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-03-25. 
  6. ^ a b Vlada Republike Srbije >> Vesti >> Politika >> HRONOLOGIJA ZLOČINA I BEŠČAŠĆA NATO
  7. ^ http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/1999/03/29/najnovije-vesti-0328.html Глас јавности: Најновије вести, 29.3.1999[mrtva veza], Pristupljeno 4. 3. 2012
  8. ^ KOSOVO CONFLICT CHRONOLOGY
  9. ^ a b Smiljanić, str. 217
  10. ^ a b v g d đ Ratni dnevni pregledi, 1
  11. ^ a b v g Smiljanić, str. 218
  12. ^ „Tadić NATO bombardovanje je zločin” (Novosti, 24. mart 2012)
  13. ^ a b The Republic Of Serbia Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. novembar 2012), Pristupljeno 1. 4. 2013.
  14. ^ RTS: Godišnjica bombardovanja mosta u Grdelici, Pristupljeno 29. 4. 2013.
  15. ^ a b Smiljanić, str. 216
  16. ^ a b v g d đ e Smiljanić, str. 219
  17. ^ Smiljanić, str. 215
  18. ^ Glas Javnosti: sreda 21. april 1999., Pristupljeno 29. 4. 2013.
  19. ^ BBC: Sofia hit by Nato missile
  20. ^ „e-novine: Koliko je bilo poginulih u NATO bombardovanju, pristupljeno u aprilu 2013.”. Arhivirano iz originala 17. 06. 2012. g. Pristupljeno 01. 04. 2013. 
  21. ^ NATO MASAKR-AUTOBUS NIŠ EKSPRES(70 ŽRTAVA) 1.05.1999 - YouTube
  22. ^ „Subota, 1. maj”. NIN. Pristupljeno 5. 11. 2019. 
  23. ^ „KAD VAM NATO UBIJE SINA I ĆERKU: Život je u porodici Petrović stao i ne pomera se 23 godine, otac Dragiša svakog dana ide na groblje”. Večernje novosti. 23. 3. 2022. Pristupljeno 24. 3. 2022. 
  24. ^ Zečević, Dragana (1. 5. 2023). „ŽIVIM SAMO DA IM ODEM NA GROB: Potresne reči majke Marije (15) i Nikole (17) koji su stradali od NATO bombi”. Večernje novosti. Pristupljeno 2. 5. 2023. 
  25. ^ Oboren iznad Srbije, nominovan za komandanta avijacije SAD („Politika“, 27. april 2016)
  26. ^ a b v Smiljanić, str. 220
  27. ^ Smiljanić, str. 224
  28. ^ a b v Ratni dnevni pregledi, 69

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • General Spasoje Smiljanić: Agresija NATO - Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana u odbrani otadžbine, drugo izdanje, Beograd, 2009. strana 217
  • Ratni dnevni pregledi (za novinare akreditovane tokom agresije NATOa na SRJ), Pres centar Vojske Jugoslavije, Beograd 2000

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]