Hotel Metropol

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hotel „Metropol“
Pogled na zgradu hotela
DržavaSrbija
GradBeograd
AdresaBulevar Kralja Aleksandra 69
Telefon011 3333100
Kategorija hotela5* zvezdica The Luxury Collection
ArhitektaDragiša Brašovan
Broj spratova10
Broj soba199

Hotel „Metropol“ se nalazi u Beogradu, na teritoriji gradske opštine Palilula. Podignut je u periodu od 1954. do 1958. godine, po projektu arhitekte Dragiše Brašovana i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.

Hotel se nalazi blizu centra Beograda (opština Palilula) sa pogledom na Tašmajdanski park, blizu Pravnog fakulteta, crkve Sv. Marka, Vukovog spomenika i trga Slavije. Reputaciji hotela su doprineli gosti iz raznolikog sveta znamenitih ličnosti, od vrhunskih umetnika i filmskih zvezda, do državnika i revolucionara. U beogradskom Metropolu odsedali su Luj Armstrong, Elizabet Tejlor, car Hajle Selasije, Če Gevara i mnogi drugi. Otvoren 1957. godine, Metropol je danas jedan od tri hotela u Beogradu sa pet zvezdica, ali se od ostalih razlikuje svojom bogatom tradicijom i istorijom. Metropol Palace pripada lancu Starvud, a brendu Luxury Collection.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Hotel Metropol oko 1950. godine

Ekonomsko-komercijalna visoka škola je 1940. planirala da na placu između Pravnog fakulteta i Univerzitetske biblioteke podigne svoju zgradu, palatu sa tri sprata.[2]

Kada su Metropolu 1950. udareni temelji, zgrada je prvobitno bila namenjena Domu Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije. Ali, zdanje od preko 50.000 kvadratnih metara pokazalo se kao megalomanski projekt za organizaciju čiji je značaj opadao kako su rasli nagoveštaji demokratizacije države u čijoj je prestonici Metropol otvoren. Bilo je to doba posle 1948. godine, političkog raskida socijalističke Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom. Zato je odlučeno da je lokacija u jednom od najprometnijih delova Beograda idealna za luksuzni hotel koji bi bio ponos Jugoslavije. Tešku dužnost da zgradu, predviđenu za visoku partijsku administraciju, pretvori u reprezentativni hotel, dobio je vodeći beogradski arhitekta Dragiša Brašovan.

Metropol je u vreme socijalizma postao mnogo više od hotela. Bio je istočni prozor u zapadni svet, gde su odsedali slavni gosti o kojima su Beograđani do tada mogli samo da čitaju u novinama. Najznačajnije svetske ličnosti šezdesetih i sedamdesetih godina, poput glumaca Entonija Kvina i Brižit Bardo, reditelja Vitorija de Sike i nebrojenih državnika poput Nehrua iz Indije, Nasera iz Egipta, Nikolaja Čaušeskua iz Rumunije, Leonida Brežnjeva iz Sovjetskog Saveza, bili su redovni i viđeni gosti hotela. U vreme održavanja Konferencije šefova država i vlada nesvrstanih zemalja 1961. na prijemu u Metropolu prisustvovalo je 30 šefova država i vlada i tri hiljade zvanica. Sa Bitefom, Belefom, Festom i festivalom Radost Evrope široko su se otvorila vrata nesvrstanog Beograda najboljima iz sveta pozorišta, filma, muzike i likovne umetnosti. U Metropolu je revolucionar Če Gevara mogao da sretne prevratničke pozorišne umetnike Džulijana Beka i Džudit Malinu, a svetski pustolov Sančez da upozna glumca koji će ga igrati u nekom budućem filmu. Tu su krunisane glave i nekrunisani predsednici sa dalekih kontinenata vodili neformalne razgovore na marginama Pokreta nesvrstanih. U apartmanima Metropola slavni glumci Sofija Loren, Đina Lolobriđida i Robert de Niro učili su tekstove za sutrašnje snimanje, a neponovljivi Alfred Hičkok prekršio je dijetu proslavljajući uspeh svog filma. U knjizi gostiju ispisana je neverovatna priča uživanja uz imena svetskih milijardera, predsednika, muzičara, glumaca, diplomata… „Muzika moje mladosti”, čuvene igranke u Metropolu, su bile primer mesta sa prefinjenom, ali opuštenom atmosferom, svojstvenom ovom delu Evrope.

Danas se istorija hotela nastavlja na najvišem stepenu, održavanjem brojnih manifestacija. U 2002. godini, veliki požar je zahvatio hotel koji je kompletno uništio poslednja dva sprata. Ostatak hotela je ostao otvoren kroz naredne godine. Hotel je zatvoren 2007. godine zbog kompletnog renoviranja i otvoren je opet u junu 2012. kao hotel sa 5 zvezdica. U jesen 2012. je zvanično postao član hotelskog lanca Starvud, pod luksuznom kategorijom. Renovirani hotel je bitno unapredio hotelsku infrastrukturu Beograda, nudeći jedinstvene usluge koje će omogućiti Beogradu da privuče važne internacionalne događaje. Kompletna ulaganja u renoviranje, uključujući otkupnu cenu je bila približno 120 miliona evra.[3]

Dostignuća[uredi | uredi izvor]

Metropol sa ponosom podržava razvoj kulturne scene u Beogradu. Od nastanka međunarodnog filmskog festivala Fest do danas, Metropol je bio hotel koji je smeštao sve najčuvenije goste i obezbeđivao svetski nivo usluge čuvenim filmskim zvezdama i rediteljima poput Đine Lolobriđide, Kirka Daglasa, Romana Polanskog i mnogih drugih. Danas se ta saradnja nastavlja.

Metropol Palace je pokrovitelj i saradnik Narodnog pozorišta u Beogradu. Posebno je ponosan i na godišnju saradnju u organizaciji Fabrika Charity Fashion Show. Kao projekat za Novu godinu, Hotel Metropol Palace donirao je novogodišnje paketiće i vaučere za garderobu deci iz Prihvatilišta. Metropol Palace je potpuno orijentisan na implementiranje što većeg broja standarda za očuvanje životne sredine, tako da osim sistema za reciklažu, poseduje i ekološki orijentisan program za goste, koji, ukoliko to žele, mogu da pomognu u uštedi utroška energije i smanjenju zagađenja tokom boravka u hotelu.[3]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Mnoštvo Beograđana je satima 1959. uzalud čekalo Luja Armstronga ispred ulaza u hotel, pitajući se zašto slavni muzičar stalno sedi u hotelskoj sobi. Za to vreme, veliki Sačmo je ulazio i izlazio u hotel kroz garažu.
  • Metropol je skraćeni oblik starogrčke reči metropolis, koja se sastoji od reči meter, majka i polis, grad. U Heladi su se metropolama nazvali gradovi-matice koji su imali kolonije, a danas ova reč znači „grad koji je centar javnog života ili neke delatnosti”.
  • Nijedan svečaniji prijem u Belom i Starom dvoru nije mogao da prođe bez hrane iz Metropola, dok se mišljenje šefa Metropolove kuhinje Martina Ćoze uzimalo u obzir prilikom sastavljanja državničkih menija za sve obroke od Briona i Bleda do Beograda.
  • Tokom posete kraljice Elizabete Beogradu 1972. celokupan svečani ručak i svi poslužitelji bili su iz Metropola jer su samo oni ispunjavali standard vrhunske usluge za visoku gošću.
  • Titovi brojni novogodišnji dočeci u Metropolu postavljali su standard proslava u Beogradu. Hotel je nudio i drugu razonodu, od najluksuznijeg kazina u gradu tokom ‘60-ih, do najboljeg striptiz kluba tokom ‘70-ih i brojnih poznatih diskoteka i klubova u narednim decenijama.
  • Kirk Daglas je nekom prilikom menadžeru Metropola pohvalio osoblje: „Jutros sam se u foajeu ispričao sa jednim službenikom hotela. Neverovatno koliko je znao o svetskom i srpskom pozorištu.” Slavni glumac nije znao da je, zapravo, razgovarao sa Jovanom Ćirilovim, čuvenim srpskim teatrologom.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Hotel metropol”. Metropol Palace Belgrade. Pristupljeno 15. 5. 2017. 
  2. ^ Politika, 2. avg. 1940, str. 8 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. maj 2021). digitalna.nb.rs (pristup. 2. avg. 2019)
  3. ^ a b v „Super brend” (PDF). Super Brend. Pristupljeno 15. 5. 2017. [mrtva veza]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]