1914
Izgled
| Milenijum: | 2. milenijum |
|---|---|
| Vekovi: | |
| Decenije: | |
| Godine: | |
1914. je bila prosta godina.
Događaji
[uredi | uredi izvor]
Januar
[uredi | uredi izvor]- 1. januar — Avio-linija Sankt Peterburg–Tampa u Sjedinjenim Državama počinje sa radom, postajući prva avio-kompanija koja pruža redovne komercijalne putničke usluge.
- 11. januar — Vulkan Sakuradžima u Japanu počinje da eruptira, postajući efuzivan nakon veoma velikog zemljotresa. Tok lave uzrokuje da se ostrvo koje formira poveže sa poluostrvom Osumi.
- 29. januar — Ruski car Nikolaj II smenjuje svog četvrtog premijera, Vladimira Kokovcova, zbog njegovog „nedostatka kontrole nad štampom“, a nasledio ga je Ivan Goremikin.
Februar
[uredi | uredi izvor]- 2. februar — Čarli Čaplinov filmski debi u filmu Making a Living
Mart
[uredi | uredi izvor]- 6. mart — U Novom Sadu osnovan Fudbalski klub Vojvodina
- 7. mart — Princ Vilhelm od Vida je stigao u Albaniju i započeo svoju vladavinu.
April
[uredi | uredi izvor]- 4. april — 27. septembar – Incident u Komagata Maru: Brod SS Komagata Maru plovi iz Indije u Kanadu. Kanadski propisi, osmišljeni da isključe azijske imigrante, sprečavaju brod da pristane u Vankuveru i on je primoran da se vrati u Kalkutu sa svim putnicima.
- 9. april — Afera Tampiko: Nesporazum između mornara američke mornarice u Meksiku i vojnika lojalnih meksičkom diktatoru Viktorijanu Uerti dovodi do prekida diplomatskih odnosa između Sjedinjenih Država i Meksika.
- 20. april — Masakr u Ladlou — Nacionalna garda Kolorada napada šatorsku koloniju od 1.200 rudara u štrajku u Ladlouu, Kolorado, ubivši 21 osobu. Predsednik Vudro Vilson traži od Kongresa Sjedinjenih Država da upotrebi vojnu silu u Meksiku, kao reakciju na aferu Tampiko.
- 21. april — Okupacija Verakruza od strane Sjedinjenih Država: 2.300 mornara i marinaca američke mornarice iz Južnoatlantske flote iskrcava se u lučkom gradu Verakruz, Meksiko, koji će okupirati više od šest meseci.
- 22. april — Meksiko za sada prekida diplomatske odnose sa Sjedinjenim Državama.
- 23. april — Afrikanski jezik dobija zvanično priznanje, kada se Kornelis Jakobus Langenhoven obrati engleskom klubu Pokrajinskog saveta Kejpa.
- 24–25. april — Larn Gan Raning: 35.000 pušaka i preko 3 miliona metaka municije od nemačkog trgovca isporučeno je u Larnu, Bangoru i Donagadiju u Alsteru za unionističke Alsterske volontere.
Maj
[uredi | uredi izvor]- 1. maj — 1. novembar — Međunarodna izložba održana je u Lionu, Francuska.
- 5. maj — 11. oktobar — Jubilarna izložba održana je u Kristijaniji, Norveška, povodom stogodišnjice ustava zemlje.
- 17. maj — Krfski protokol predviđa da se provincijama Korča i Đirokastra, koje čine Severni Epir, dodeli autonomija pod nominalnim suverenitetom Albanije.
- 25. maj — Donji dom Ujedinjenog Kraljevstva usvaja Zakon o vladi Irske iz 1914. godine, „Zakon o irskoj samoupravi“.
- 29. maj — Okeanski brod „RMS Empress of Ireland“ tone u zalivu Svetog Lorensa nakon sudara; 1.012 života je izgubljeno.
Jun
[uredi | uredi izvor]- 28. jun — Pripadnik organizacije Mlada Bosna Gavrilo Princip u Sarajevu je ubio austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika Franca Ferdinanda, i njegovu ženu Sofiju.
- 29. jun — neuspešni atentat na Raspućina
Jul
[uredi | uredi izvor]- 4. jul — sahrana nadvojvode Franca Ferdinanda
- 14. jul — Vanredni saziv Narodne skupštine za 1914. godinu započeo je svoj rad u Nišu 14. jula 1914 i zasedao do oktobra 1915. godine.
- 23. jul — Austrougarska je uputila ultimatum Srbiji da sprovede istragu povodom atentata na prestolonaslednika Franca Ferdinanda 28. juna u Sarajevu.
- 28. jul — Austrougarska objavila rat Srbiji, pošto je Srbija odbila Julski ultimatum posle atentata na prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu.
Avgust
[uredi | uredi izvor]- 1. avgust — Nemačka objavljuje rat carskoj Rusiji, Francuska naređuje mobilizaciju, zatvara se njujorška berza
- 2. avgust — u skladu sa Šlifenovim planom, Nemačka okupira Luksemburg
- 2. avgust — Osmansko-nemački sporazum
- 3. avgust — Nemačka objavljuje rat Francuskoj, Belgija odbija nemački ultimatum
- 4. avgust — Nemačke trupe izvršile invaziju na Belgiju;
- Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo rat Nemačkoj, čime su praktično celokupna Britanska imperija i Nemačko carstvo stupile u rat;
- Gandi doputovao u London;
- SAD proglašavaju neutralnost
- 5. avgust — Kraljevina Crna Gora objavljuje rat Austrougarskoj;
- Bombardovanjem iz cepelina, počela opsada Liježa
- 6. avgust — Austrougarska objavila rat Rusiji, a Srbija i Crna Gora Nemačkoj.
- 12.—24. avgust — Počinje prva austrougarska ofanziva na Srbiju.
- 15. avgust — počela Cerska bitka; prolazak prvog broda kroz Panamski kanal
- 20. avgust — nemačka vojska okupirala Brisel
- 21. — 23. avgust — Bitka kod Ardena
- Bitka kod Šarlerua
- 22. avgust — Bitka kod Monsa
- 23. avgust — Japan je objavio rat Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.
- 23. avgust — Započeta Opsada Mobeža (trajala do 7. septembra 1914)
- 24. avgust — Završena je Cerska bitka u kojoj je srpska vojska pod komandom Stepe Stepanovića potukla austrougarsku i odnela prvu savezničku pobedu u Prvom svetskom ratu.
- 27. avgust — Opsada Cingtoa napad Japana i Ujedinjenog Kraljevstva na nemačku luku Cingtao (danas Ćingdao) u Kini.
- 28. avgust — pomorska bitka u Helgolandskom zalivu, između britanske i nemačke mornarice
- 30. avgust — Nemci su u bici kod Tanenberga u Prvom svetskom ratu naneli težak poraz Rusiji.
Septembar
[uredi | uredi izvor]- 1. septembar — Sankt Peterburg promenio naziv u Petrograd
- 3. septembar — Papa Benedikt XV postao 258. papa; princ Vilhelm od Vida napustio Albaniju posle svega 6 meseci vladavine
- 5. septembar — počela prva bitka na Marni između engleskih i francuskih protiv nemačkih trupa
- 6. septembar — Bitka na Leget polju ili Legetska bitka ili Bitka kod Čevrntije, druga velika bitka između srpske i austro-ugarske vojske u Prvom svetskom ratu koja se odigrala nedaleko Sremske Mitrovice, u selu Čevrtntije na lokaciji Polje Leget.
- 6—11. septembar — Pod pritiskom saveznika srpska vojska kreće u ofanzivu na Austrougarsku. Timočka divizija pretrpela je velike gubitke kod Čevrntije.
- 8. septembar — Počinje druga austrougarska ofanziva na Srbiju i bitka na Drini.
- 13. septembar — počela prva bitka na Eni, nastavak savezničke ofanzive u Francuskoj.
- 17. septembar — Opsada Pšemisla
- 19. septembar — Počela je bitka na Mačkovom kamenu u Prvom svetskom ratu. Nakon četvorodnevnih borbi, nadmoćnija austrougarska vojska prisilila je Srbe na povlačenje.
- 22. septembar — Nemačka podmornica U-9 je potopila tri zastarele krstarice Kraljevske mornarice, usmrtivši oko 1450 osoba.
- 28. septembar — Opsada Antverpena
Oktobar
[uredi | uredi izvor]- 1. — 4. oktobar — Bitka kod Arasa
- 3. oktobar — 25 000 kanadskih vojnika krenulo ka Evropi
- 5. oktobar — Austrougarska žestoko napala Beograd
- 9. oktobar — okončana opsada Antverpena, Belgija potpala pod nemačku okupaciju
- 12. oktobar — Bitka kod Mesine
- 19. oktobar — 22. novembar — Prva iprska bitka
Novembar
[uredi | uredi izvor]- 2. novembar — Rusija, Velika Britanija i Francuska su objavile rat Turskoj.
- 5. novembar — Britanija i Francuska objavile rat Turskoj i okupirale Kipar, gde su ostale do 1960. godine.
- 5. novembar — Pod komandom generala Oskara Poćoreka u Prvom svetskom ratu počela je nova austrougarska ofanziva na Srbiju, a srpske snage su prisiljene da se povuku.
- 16. novembar — Otpočela Kolubarska bitka
Decembar
[uredi | uredi izvor]- 2. decembar — austrougarska vojska okupirala Beograd
- 3. decembar — Srpska vojska pobedom okončala Kolubarsku bitku, nanošenjem žestokog poraza Austrougarskoj. Vojvoda Živojin Mišić, koji je komandovao Prvom armijom, unapređen u čin vojvode.
- 7. decembar — Narodna skupština Kraljevine Srbije usvojila je Nišku deklaraciju o ujedinjenju Južnih Slovena u zajedničku državu.
- 8. decembar — Britanska flota je porazila nemačku flotu u bici kod Folklandskih ostrva.
- 12. decembar — nakon nekoliko meseci, ponovo otvorena njujorška berza
- 15. decembar — oslobođen Beograd
- 18. decembar — Egipat postaje britanski protektorat
- 29. decembar — Počela bitka kod Sarikamiša u Prvom svetskom ratu, u kojoj je mnogo slabija ruska vojska nanela težak poraz turskoj armiji.
Rođenja
[uredi | uredi izvor]Februar
[uredi | uredi izvor]- 14. februar — Boris Krajger, slovenački i jugoslovenski političar i narodni heroj († 1967)
Mart
[uredi | uredi izvor]- 17. mart — Žikica Jovanović Španac, učesnik španskog građanskog rata, učesnik NOR-a i narodni heroj. († 1942)
April
[uredi | uredi izvor]- 2. april — Alek Ginis, engleski glumac. († 2000)
Maj
[uredi | uredi izvor]- 3. maj — Ljubiša R. Đenić, srpski hroničar i istoričar († 1977)
- 25. maj — Slobodan Princip Seljo, sinovac Gavrila Principa, učesnik NOR-a i narodni heroj. († 1942)
Jun
[uredi | uredi izvor]- 19. jun — Antonije Blum, mitropolit Ruske pravoslavne crkve i pripadnik francuskog pokreta otpora. († 2003)
- 28. jun — Dušan Petrović Šane, srpski i jugoslovenski političar i narodni heroj († 1977).
Jul
[uredi | uredi izvor]- 7. jul — Milutin Morača, general-pukovnik JNA i narodni heroj (†2003)
- 18. jul — Đino Bartali, italijanski biciklista. (†2000).
- 31. jul — Luj de Fines, francuski glumac poznat po ulozi Žandar iz San Tropea († 1983)
Septembar
[uredi | uredi izvor]- 5. septembar — Nikanor Para, čileanski književnik. († 2018)
- 11. septembar — Patrijarh srpski Pavle, poglavar Srpske pravoslavne crkve († 2009).
Oktobar
[uredi | uredi izvor]- 11. oktobar — Ruben Fajn, doktor psihologije i veliki šahista († 1993)
- 11. oktobar — Mohamed Zahir, avganistanski kralj. († 2007)
- 15. oktobar — Ilona Kovač, srpska stogodišnjakinja, ( najstarija živa osoba u Srbiji) († 2022)
- 19. oktobar — Arhimandrit Tadej (Štrbulović), iguman manastira Vitovnica
- 27. oktobar — Dilan Tomas, engleski pesnik, poreklom Velšanin. († 1953)
- 28. oktobar — Džonas Solk, američki fizičar. († 1995)
Novembar
[uredi | uredi izvor]- 9. novembar — Hedi Lamar, austrijska glumica. († 2000)
Smrti
[uredi | uredi izvor]April
[uredi | uredi izvor]- 19. april — Čarls Sanders Pers, američki filozof, osnivač pragmatizma
Maj
[uredi | uredi izvor]- 15. maj — Jovan Skerlić, srpski književnik i književni kritičar
- 28. maj — Paul Mauzer, nemački konstruktor vatrenog oružja
Jun
[uredi | uredi izvor]- 21. jun — Berta fon Sutner, austrijska književnica i pacifist, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1905. godine.
- 28. jun — Franc Ferdinand, austrougarski prestolonaslednik; Sofija Hotek, nepriznata supruga austrijskog nadvojvode Franca Ferdinanda
Jul
[uredi | uredi izvor]Avgust
[uredi | uredi izvor]- 5. avgust — Stanislav Sondermajer, najmlađi borac koji je poginuo u Cerskoj bici
- 20. avgust — Papa Pije X
Septembar
[uredi | uredi izvor]- 1. septembar — Vladislav F. Ribnikar, srpski novinar, osnovao dnevni list „Politika"
- 24. septembar — Dimitrije T. Leko, srpski arhitekta i urbanista
- 28. septembar — Stevan Stojanović Mokranjac, srpski kompozitor
Novembar
[uredi | uredi izvor]- 20. novembar — Dimitrije Tucović, teoretičar socijalističkog pokreta u Srbiji
Nobelove nagrade
[uredi | uredi izvor]- Fizika — Maks fon Laue
- Hemija — Teodor Vilijam Ričards
- Medicina — Robert Baranj
- Književnost — Nagrada nije dodeljena
- Mir — Nagrada nije dodeljena
- Ekonomija — Nagrada u ovoj oblasti počela je da se dodeljuje 1969. godine
Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]