22. maj
Appearance
22. maj (22.5.) je 142. dan godine po gregorijanskom kalendaru (143. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 223 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
maj | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |
- 1455 — Bitkom kod Sent Olbansa u Engleskoj počeo tridesetgodišnji „Rat dveju ruža“, sukob dinastija Lankaster i Jork.
- 1809 — Zvršena Bitka kod Ašperna između francuske i austrijske vojske. Ova bitka je jedna od najvećih bitaka Napoleonovih ratova, a završena je pobedom Austrije.
- 1833 — U Čileu usvojen Ustav kojim je data veća vlast predsedniku, a rimokatolička vera proglašena državnom.
- 1914 — Velika Britanija od Anglo-persijske naftne kompanije preuzela kontrolu nad naftnim izvorima u Persijskom zalivu.
- 1915 — U najtežoj železničkoj nesreći u Velikoj Britaniji, u sudaru dva voza u Škotskoj, poginulo 227 ljudi.
- 1918 — Nemački avioni bombardovali Pariz u Prvom svetskom ratu.
- 1939 — Joahim fon Ribentrop i Galeaco Ćano su potpisali „Čelični pakt“ o desetogodišnjem vojnom i političkom savezu Nemačke i Italije.
- 1943 — U Moskvi saopšteno da je raspuštena Komunistička internacionala. Smatra se da je to bio Staljinov gest dobre volje prema zapadnim saveznicima u Drugom svetskom ratu.
- 1960 — U Čileu se dogodio najsnažniji ikad zabeleženi zemljotres, magnitude 9,5 stepeni Rihterove skale.
- 1969 — Lunarni modul Apola 10 je proleteo 16 km od površine Meseca.
- 1972 —
- Predsednik SAD Ričard Nikson sreo se u Moskvi s predsednikom Vrhovnog sovjeta SSSR Leonidom Brežnjevom, kao prvi predsednik SAD koji je posetio Sovjetski Savez.
- Cejlon postao republika u okviru Britanskog Komonvelta, pod nazivom Šri Lanka.
- 1975 — Rodezija isključena sa Olimpijskih igara zbog rasističke politike vladajućeg režima.
- 1985 — U eksploziji automobila-bombe u jednom predgrađu Bejruta poginulo 60, povređeno 190 ljudi.
- 1989 — Indija isprobala svoju prvu raketu „zemlja-zemlja“ srednjeg dometa.
- 1990 — Severni i Južni Jemen su se ujedinili u Republiku Jemen.
- 1990 — Majkrosoft je objavio operativni sistem Windows 3.0.
- 1992 — Generalna skupština Ujedinjenih nacija u punopravno članstvo primila tri bivše jugoslovenske republike Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Istog dana u Sarajevu postignut sporazum predstavnika JNA i Predsedništva BiH o mirnom povlačenju vojnika i pitomaca, državljana Jugoslavije, iz vojnih kasarni u Sarajevu i Pazariću.
- 1994 — Pobunjenici u građanskom ratu u Ruandi zauzeli međunarodni aerodrom u Kigaliju i ključnu kasarnu vladinih snaga, otklonivši najveću prepreku u pohodu na glavni grad.
- 1997 —
- Pola miliona Poljaka pohrlilo da vidi svog zemljaka, Papu Jovana II, tokom njegove desetosatne posete toj zemlji.
- Predsednik Rusije Boris Jeljcin smenio ministra odbrane i nekoliko generala pošto su odbili da smanje budžet i izvrše reorganizaciju vojske.
- 1998 — Glasači u Severnoj Irskoj izglasali mirovni ugovor kojim je okončana dvadesetogodišnja borba protestanata i katolika. Za ustavne promene glasalo blizu 95% glasača.
- 1999 — U najvećem talasu izbeglica sa Kosova i Metohije oko 7.700 Albanaca prešlo u Makedoniju.
- 2000 — Izraelske sudije oborile zakon koji je branio ženama da se mole ispred arabeski Tora na Zapadnom zidu, jevrejskom sveštenom mestu.
- 2001 — Skupština Francuske odobrila kontroverzan predlog zakona kojim bi ostrvo Korzika dobilo više prava. Protesti separatista na tom ostrvu protiv Pariza trajali 20 godina.
- 2002 — Bivši član Kju kluks klana Bobi Frenk Čeri proglašen krivim za ubistvo četiri mlade crnkinje. Devojčice su poginule 1963. u eksploziji dinamita koji je on postavio u crkvi u Birmingemu.
- 2003 —
- Savet bezbednosti UN ukinuo trinaestogodišnje sankcije Iraku, istovremeno dajući SAD i Velikoj Britaniji velika ovlašćenja u vođenju te zemlje i njene naftne industrije.
- Sedamdesetogodišnji Japanac Juićiro Miura uspeo da se popne na Mont Everest i tako postao najstariji čovek koji se ikada popeo na najvišu planinu u svetu.
- 2021 — Terorizam: U Sjedinjenim Američkim Državama dogodila se 2 teroristička događaja u dva odvojena slučaja. U pucnjavi ispred bara "Torch Club Bar & Grille" u gradu Jangstaun u američkoj saveznoj državi Ohajo, ubijene su 3 osobe, a tri su ranjene. A u drugom incidentu koja se dogodila na kućnoj zabavi u Nju Džerziju, gde je bilo prisutno više od 100 zvanica, ubijeno je 2 osobe, a više od 12 je ranjeno.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1813 — Rihard Vagner, nemački kompozitor, dirigent, pozorišni reditelj, esejista i muzički teoretičar. (prem. 1883)[1]
- 1859 — Artur Konan Dojl, britanski pisac i lekar. (prem. 1930)[2]
- 1907 — Lorens Olivije, engleski glumac, reditelj i producent. (prem. 1989)[3]
- 1924 — Šarl Aznavur, francusko-jermenski pevač, glumac i diplomata. (prem. 2018)[4]
- 1933 — Tomislav Peternek, srpski fotograf. (prem. 2024)
- 1943 — Beti Vilijams, severnoirska mirovna aktivistkinja, dobitnica Nobelove nagrade za mir (1976). (prem. 2020)[5]
- 1946 — Džordž Best, severnoirski fudbaler. (prem. 2005)[6]
- 1946 — Petar Božović, srpski glumac.[7]
- 1951 — Božo Janković, bosanskohercegovački fudbaler. (prem. 1993)[8]
- 1953 — Pol Mariner, engleski fudbaler i fudbalski trener. (prem. 2021)[9]
- 1954 — Svetislav Božić, srpski kompozitor, univerzitetski profesor i akademik.[10]
- 1954 — Šudži Nakamura, američki elektrotehničar japanskog porekla, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (2014).[11]
- 1956 — Al Korli, američki glumac, pevač i producent.[12]
- 1959 — Dejvid Blat, izraelsko-američki košarkaš i košarkaški trener.[13]
- 1959 — Morisi, engleski muzičar.[14]
- 1969 — Karl Krejg, američki di-džej i producent elektronske muzike.[15]
- 1970 — Naomi Kembel, engleski model i glumica.[16]
- 1977 — Žan-Kristof Pero, francuski biciklista.[17]
- 1981 — Jirgen Melcer, austrijski teniser.[18]
- 1983 — Mikael Želabal, francuski košarkaš.[19]
- 1984 — Zoran Rendulić, srpski fudbaler.[20]
- 1987 — Arturo Vidal, čileanski fudbaler.[21]
- 1987 — Novak Đoković, srpski teniser.[22]
- 1988 — Miloš Bosančić, srpski fudbaler.[23]
- 1990 — Stefan Mitrović, srpski fudbaler.[24]
- 1995 — Kumela, srpski muzičar.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 337 — Konstantin I Veliki, rimski car. (rođ. otprilike 272)[25]
- 1016 — Sveti Jovan Vladimir, vladar Duklje. (rođ. 995).
- 1873 — Alesandro Manconi, italijanski pisac.[26]
- 1885 — Viktor Igo, francuski književnik. (rođ. 1802).[27]
- 1925 — Stevan Todorović, srpski slikar, član Srpske kraljevske akademije (rođ. 1832)[28]
- 1927 — Nikola Kašiković, srpski publicista, urednik i vlasnik srpskog književnog lista Bosanska vila, i sakupljač srpskih narodnih umotvorina. (rođ. 1861)[29]
- 1944 — Vojislav Ilić Mlađi, srpski pesnik. (rođ. 1877)[30]
- 1970 — Bojan Stupica, režiser. (rođ. 1910).[31]
- 2016 — Velimir — Bata Živojinović, glumac (rođ. 1933).[32]
- 2018 — Filip Rot, američki pisac (rođ. 1933).[33]
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Richard Wagner | Biography, Music, Compositions, Operas, & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). 2024-01-24. Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Arthur Conan Doyle”. britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 18. 1. 2022.
- ^ „Laurence Olivier | Actor, Producer, Director”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Charles Aznavour | Actor, Music Department, Composer”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „The Nobel Peace Prize 1976”. NobelPrize.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „George Best | Biography, Death, & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). 2023-12-29. Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Petar Bozovic | Actor, Director”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ Admin (2009-12-16). „Janković Božidar”. reprezentacija.rs (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Paul Mariner - Career stats”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „SVETISLAV BOŽIĆ”. sanu.ac.rs. Pristupljeno 30. 1. 2024.
- ^ „Shuji Nakamura | Nobel Prize-Winning Materials Scientist | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Al Corley | Actor, Producer, Second Unit Director or Assistant Director”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „David Blatt: Coaching Record, Awards”. Basketball-Reference.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Morrissey | Actor, Composer, Music Department”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Carl Craig Songs, Albums, Reviews, Bio & More”. AllMusic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Naomi Campbell | Actress, Producer, Additional Crew”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ Archives, Cycling. „Jean-Christophe Peraud”. www.cyclingarchives.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Davis Cup - Players”. www.daviscup.com. Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Mickaël Gelabale Stats, Height, Weight, Position, Draft Status and more”. Basketball-Reference.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Zoran Rendulic - Player profile”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Arturo Vidal - Player profile 2024”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Davis Cup - Players”. www.daviscup.com. Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Milos Bosancic - Player profile”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Stefan Mitrovic - Player profile 23/24”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Constantine I | Biography, Accomplishments, Death, & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). 2024-01-03. Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Alessandro Manzoni | Italian Novelist, Poet & Patriot | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Victor Hugo | Biography, Books, Poems, & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Član SANU”. web.archive.org. 2013-11-12. Arhivirano iz originala 12. 11. 2013. g. Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ Trajković, Borjanka. „NIKOLA T. KAŠIKOVIĆ – SARAJLIJA ILI ČASOPIS KAO SUDBINA” (PDF). zapadnisrbi.com. Pristupljeno 30. 1. 2022.
- ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 258.
- ^ „Bojan Stupica | Actor, Director, Additional Crew”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Velimir 'Bata' Zivojinovic | Actor”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Philip Roth”. britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 18. 1. 2022.
== Vidi još ==
Reference[uredi izvor]